Laipelí
Lēsoni 116: 2 Kolinitō 8–9


Lēsoni 116

2 Kolinitō 8–9

Talateú

Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó, ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e foaki taʻe-totongi pē ʻa e kāingalotu ʻi Masetōniá kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotu Kolinitoó ke nau muimui foki ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau foaki ki he māsivá. Naʻe akoʻi ʻe Paula e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku foaki ʻi he loto fie-foaki ki he masivá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Kolinitō 8

ʻOku faleʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke nau tokanga ki he masivá

Tohi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, (mei he “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 40) ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí, kae tuku ʻatā ha foʻi laine ʻi he feituʻu ke tuʻu ai ʻa e foʻi lea masivá. Kamata e lēsoní ʻaki hano fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e leá.

“ʻI he hisitōliá kotoa, kuo lau e masivá ko e pole lahi taha ʻoku mafola taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahino ko hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakaesino, ka ko e maumau fakalaumālie mo fakaeloto te ne lava ʻo fakahokó mahalo ʻe toe fakamamahi ange.”

Kole ki he kau akó ke nau mateʻi ʻa e foʻi lea ʻoku pulia ʻi he foʻi fakamatalá. Pea tohiʻi ki ai ʻa e foʻi lea masivá.

  • Ko e hā ʻa e masiva? (Ko e tuʻunga ʻo e siʻisiʻi pe ʻikai ha paʻanga, koloa, pe ko ha maʻuʻanga moʻui.)

  • Ko e hā ka hoko ai ʻa e masivá ko ha faingataʻa?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau ʻilo ʻe ala fie maʻu tokoni pe ko ha fie maʻu tokoni ʻi ha faʻahinga meʻa pē, ʻo kau ai ʻa e fakaetuʻasino, fakaeloto, fakasōsiale, pe fakalaumālie. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e 2 Kolinitō 8–9 ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu mo nau fakahoko honau ngaahi fatongiá ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Kolinitō 8:1–8 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó kuo lahi e foaki ʻa e kāingalotu ʻi Masetōniá ki he kau masivá ʻi heʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó. (Mahalo te ke fie maʻu ke kumi ʻe he kau akó ʻa Kolinitō mo Masetōnia ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohitapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá.”) Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Paula naʻe fai pehē ʻa e kāingalotu Masetōniá koeʻuhí he naʻa nau holi ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne poupouʻi e Kāingalotu ʻo Kolinitoó ke nau muimui he sīpinga ko ʻeni ʻo hono tokoniʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofa moʻoni.

Tohi ʻa e ongo foʻi lea tuʻumālie mo e masiva ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 2 Kolinitō 8:9, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻá e Kāingalotú. Hili ha taimi feʻunga pea ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea hiki e tali ʻa e kau akó he palakipoé ʻi lalo he ongo foʻi lea tuʻumālie mo e masiva.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tuʻumālie ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he maama fakalaumālié? ʻE ala kau ʻi he tali ʻa e kau akó e ngaahi meʻa ko ʻení: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻUluaki Fānau ʻa e Tamaí ʻi he laumālié pea kimuʻa pē ʻi Hono fāʻeleʻi ʻi he moʻui fakamatelié. Ko ha ʻOtua ʻa Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻe tuʻu ʻo hokó ki he Tamai Hēvaní ʻi he mafai, mālohi, mo e nāunau peá Ne fakatupu mo ha ngaahi māmani lahi ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Tamaí.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe lau ai Ia ʻoku masiva lolotonga ʻEne ʻi he moʻui fakamatelié? (Naʻá Ne mavahe mei Hono tuʻunga nāunauʻiá ke fāʻeleʻi pea mo moʻui ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi tūkunga māʻulalo ʻi he māmaní.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e “koeʻuhí ko ʻene [Fakamoʻuí] masivá ke mou koloaʻia ai” ʻi he veesi 9? (ʻE lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi koloa ʻo e moʻui taʻengatá koeʻuhí ko e afeitaulalo ʻa Sīsū Kalaisi mei Hono taloni ʻi he maama fakalaumālié ke hāʻele mai ki he māmaní ʻo tokoni, fokotuʻu ha sīpinga maʻatautolu, mo fakahoko e Fakaleleí.

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó naʻe tukupā ʻa e Kāingalotu Kolinitoó ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa ai ke nau ʻoatu ha koloa naʻe tātānaki maʻá e Kāingalotu masiva ʻi Siuteá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Kolinitō 8:10–11. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe enginaki ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Kolinitoó ke nau faí.

  • Ko e hā naʻe enginaki ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Kolinitoó ke nau faí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fie faí” mo e “fakatoʻotoʻo ʻa hono faí” ki he naʻinaʻi ʻa Paula ki he Kāingalotú ke fakahoko ʻenau tukupā kimuʻa ke foaki e meʻa te nau lavá ki he Kāingalotu masivá, ʻo hangē pē ko hono foaki kiate kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi koloa taʻengatá.

  • Ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu takitaha ʻi he mahino kiate kitautolu e meʻa kotoa pē kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí, te tau loto fiemālie ange ke foaki ʻetau koloá maʻá e niʻihi kehé.)

  • ʻE fēfē nai hono fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he fakakaukau ki he ngaahi meʻafoaki ʻa e Fakamoʻuí ke tau foaki ki he niʻihi ʻoku fie maʻu tokoní?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻafoaki pau kuo foaki atu ʻe he Fakamoʻuí kiate koe te ne ala ueʻi koe ke ke foaki ki he niʻihi kehé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau leʻolahi ʻa e 2 Kolinitō 8:12–15. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻe Paula ki he kakaí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fepoupouaki ʻi he ngaahi founga fakatuʻasinó.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he veesi 12–13? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau loto fiemālie ke foaki neongo kapau ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ke foaki.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Koloaʻia pe masiva, kuo pau ke tau ‘fai ʻa ia ʻoku tau lavá’ ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai e niʻihi kehé” (“ʻIkai ko e Kau KoleKole Kotoa pē Kitautolu?” 41).

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai maʻá e niʻihi kehé kapau ʻoku ʻikai ʻi ai haʻatau koloa fakatuʻasino ke foaki maʻanautolu?

  • Fakatatau ki he veesi 14–15, ko hai ʻoku ʻaonga ki ai he taimi ʻoku foaki maʻu ai pē ʻa e Kāingalotú kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá? (Ko ia pē ʻoku ʻi ai ʻene fie maʻu ʻi ha faʻahinga taimi pē.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻaonga ai ki he tokotaha kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke foakí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó hono mahuʻinga ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení mo ʻene kaunga kiate kinautolú, lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakafanongo ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tokoni ʻi he loto ʻofa ki he masivá.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ʻe anga fēfē haʻamou takitaha fakahoko homou fatongia kiate kinautolu ʻoku ʻikai pe ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea te Ne tokoniʻi mo tataki koe ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu” (“ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” 41).

Kapau ʻoku toe lahi ʻa e taimí pea faingamālie kiate koe, fakakaukau ke hulu ha konga ʻo e foʻi vitiō ʻo e lea ʻa ʻEletā Hōlani ʻi he konifelenisi lahí “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa Pē Kitautolu?” (0:00–7:04).

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani ʻoku totonu ke tau fai ke tokoniʻi e masivá mo e kau faingataʻaʻiá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo fokotuʻu ʻe he Siasí ʻe lava ke tau tokoni ai ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau masivá? (ʻI he ngaahi foaki ʻaukaí, ngaahi ngāue tokoni fakalotofonuá, mo e ngaahi faingamālie tokoni ʻofa fakaetangatá.)

Poupouʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha meʻa ʻe taha ʻoku nau palani ke fai makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e foaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Kolinitō 8:16–24 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó fekauʻaki mo Taitusi mo ha ongo tamaioʻeiki kehe ʻe tokoua ne fekauʻi ke nau tānaki e ngaahi tokoni ʻofá maʻá e Kāingalotu ʻi Kolinitoó. Naʻe lea ʻa Paula kau ki heʻene loto falala ki he Kāingalotu Kolinitoó mo fakamatalaʻi ʻe hoko ʻenau foaki lotoʻofá ko ha fakamoʻoni ʻo ʻenau ʻofa ki he niʻihi kehé.

2 Kolinitō 9

Ko e akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e hoko ko ha tokotaha foaki fakamātoato

Fakamatalaʻi fakanounou e 2 Kolinitō 9:1–5 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe hokohoko atu ke fakamālōʻiaʻi ʻe Paula e Kāingalotu Kolinitoó. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú naʻá ne fekau ʻa Taitusi mo e niʻihi kehé ke fakapapauʻi ʻenau loto fiemālie ke foaki tauʻatāina.

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe kuo nau foaki nai ha meʻa ki ha taha pe fakahoko ha ngāue tokoni ki ha taha ʻi ha founga fakakounaʻi.

  • Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai ke fiefia ʻi hono foaki hoto taimí, paʻangá, pe ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé ke tokoni ki he niʻihi kehé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Kolinitō 9:6–7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e fakafehoanaki naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke akoʻi ʻaki ʻa e kāingalotu ʻi Kolinitoó fekauʻaki mo e foaki tauʻatāiná.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tūtūuʻi? (Ke tō ha ngaahi tengaʻi ʻakau.)

  • Ko e hā naʻe fakafehoanaki ki ai ʻe Paula ʻa e tūtūuʻí? (Foaki ki he niʻihi kehé.)

Puke hake ha ngaahi fuaʻiʻakau pe tengaʻi vesitapolo, pe fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha niʻihi.

ʻĪmisi
seeds
  • Ko hai ʻa e kau tūtuuʻi ʻi he fakafehoanaki ko ʻení? (Ko e Kāingalotú, pe ko kitautolu.)

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā e founga ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke fai ʻaki ʻetau tūtūuʻi, pe foakí? (ʻI he loto fiefia, ʻo ʻikai ke fakakounaʻí. Vakai foki Molonai 7:8.)

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau foaki kiate kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní ʻi he loto fiefia …

  • ʻOku founga fēfē e tatau ʻa e foaki ki he niʻihi kehé mo hono tūtūuʻi e ngaahi tengaʻi ʻakau ʻi ha ngoue?

  • Ko e hā ʻe hoko kapau te tau tūtūuʻi siʻisiʻi pē?

  • Ko e hā ʻe hoko kapau te tau tūtūuʻi ʻo lahi?

Fakakakato e tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé ke ne fakahaaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau foaki kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi he loto fiefia, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he angaʻofa.

  • ʻE lava fēfē ke tataki kitautolu ʻe he foaki ki he niʻihi kehé ʻi he loto fiefia ke tau maʻu lahi ange he meʻa ne tau kamata ʻakí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Kolinitō 9:8–10. Kole ki he kalasí ke nau kumi e ngaahi tāpuaki naʻe pehē ʻe Paula ʻe maʻu ʻe he Kāingalotú kapau ne nau foaki ʻi he loto fiefia.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku foaki ʻi he loto fiefiá? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e “meʻalelei kotoa pē kiate kimoutolu” [veesi 8], “mahu lahi maʻu ai pē ʻa kimoutolu” [veesi 8], “tuʻu maʻu ʻene māʻoniʻoní ʻo taʻengata” [veesi 9], mo “fakatupu hoʻomou tenga kuo tūtūʻí” [veesi 10].)

Fakamatalaʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení te tau maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻe lava ke kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó, meʻa feʻunga ki heʻetau ngaahi fie maʻú.

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko hai “ʻokú ne foaki ʻa e tengaʻi ʻakau ki he tūtūuʻí”? (Ko e ʻEikí. Toe fakaʻaliʻali ʻa e tengaʻi ʻakaú, pea fakamatalaʻi ange ʻoku lava pē ʻetau foaki ki he niʻihi kehé koeʻuhí he naʻe ʻuluaki tokonaki maʻatautolu ʻa e ʻEikí.

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau manatu ki he feituʻu ʻoku maʻu mei ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ke tau foaki ʻi he loto fiefia?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e 2 Kolinitō 9:11–15. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu ne nau foaki ʻi he loto fiefiá?

  • Fakatatau ki he veesi 11–15, ko e hā ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻoku fefoakiʻakí ki he ʻOtuá?

Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ha faʻahinga kupuʻi lea pē ʻo e houngaʻiá ʻoku maʻu ʻi he ngaahi veesí ni, hangē ko e “ʻa ia ʻoku tupu ai ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻiate kimautolu” (veesi 11), “fakafetaʻi lahi ki he ʻOtuá” (veesi 12), “ʻoku nau fakamālō ki he ʻOtua” (veesi 13), mo e “fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻene foaki ʻoku taʻefaʻalaua” (veesi 15).

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau ako ke hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ʻo ofi ki he veesi 11–15: ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hono ʻilo e foaki lahi ʻa e ʻOtuá ke tau ongoʻi houngaʻia ange ai ʻiate Ia.

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi houngaʻia ai ki he ʻOtuá hili haʻo ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki kuó Ne foaki atu kiate koe ʻi hoʻo tokoni mo e foaki ki he niʻihi kehé ʻi ha founga fiefia?

Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi he 2 Kolinitō 8–9.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi founga te nau ala tokoniʻi ai ha taha ʻoku faingataʻaʻia ʻi he uiké ni. Fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ko iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Kolinitō 8:9. “ʻA ʻene mohu koloaʻia, ka naʻe hoko ʻo masiva koeʻuhí ko kimoutolu”

Ki ha fakamatala ʻo e afeitaulalo lahi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko kitautolu, vakai, “Ko e Afeitaulalo ʻa e ʻOtuá mo e Lotofakatōkilalo ʻa e Tangatá”([Fakataha lotu Fakakilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻAho 7 ʻo Tīsema 2014], lds.org/broadcasts), fai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá.

2 Kolinitō 8:14. “Koeʻuhí ke fakatatau pē”

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha fakataha lahi ʻa e kau lakanga fakataulaʻeikí ha lea, ʻa ia naʻe ʻaonga tatau pē ki he houʻeiki tangatá mo fafiné fakatouʻosi:

“ʻOku ʻi ai ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻoku nau lolotonga faingataʻaʻia ʻi he houa ko ʻení. ʻOku nau fiekaia, faingataʻaʻia fakapaʻanga, pea fekuki mo e faʻahinga faingataʻaʻia fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie kehekehe. ʻOku nau lotua ʻaki e kotoa ʻo e ivi ʻo honau laumālié ke ʻi ai ha tokoni, ha fakafiemālie.

“Ngaahi tokoua, kātaki ʻo ʻoua naʻa mou pehē ko ha fatongia ʻeni ia ʻo ha taha kehe. Ko e fatongia ʻoʻoku, pea ko e fatongia ia ʻoʻou. ʻOku tau kau kotoa ʻi he tokoní ʻOku ʻuhinga ʻa e ‘Kotoa’ ki he kotoa—ʻa e tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone mo Faka-Melekisēteki kotoa pē, ʻa e tuʻumālie mo e masiva, ʻi he puleʻanga kotoa pē. ʻI he palani ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai pē ʻa e meʻa ʻe lava ke tokoni ai ʻa e tokotaha hono kotoa” (“Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 54).