Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 1: To tatou Metua i te Ao ra


Pene 1

To tatou Metua i te Ao ra

« Te hinaaro nei au e faahaamana‘o atu ia outou i te natura e i te huru o teie taata, o te Atua, ia ti‘a ho‘i ia outou ia haamori ia’na ma te varua e te parau mau, e na reira ho‘i, ia farii i te mau haamaitairaa atoa o ta’na evanelia ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua faahiahia te peresideni Joseph Fielding Smith i te haereraa mua o te mau rave‘a aravihi o to’na tau. Te parau ra oia e, « E nuuraa rahi tei tupu i roto i te parau no te mau matini, te ihi himio (chimie) e te ihi tumu (physique), te tapuraa, e te tahi atu mau mea », « Ua hamani te taata i te hi‘o fenua puai tei faaite mai i te mau paraneta ite-ore-hia e te mata. Na roto i te tauturu o te hi‘o faarahi (microscope), ua itehia ia ratou te mau ao rarahi i roto i te mau mea rii ha‘iha‘i roa… Ua itehia ia ratou te mau rave‘a no te arai i te ma‘i… Ua hamani ratou i te mau matini hau atu te vanavana (sensibilité) i te vanavana o te rima taata, hau atu i te ite atea i te ite o te mata taata. Ua arai ratou i te mau mea o te natura, e ua hamani i te mau matini o te nehenehe e tura‘i i te mau mou‘a, e e rave rahi ana‘e atu â mau mea ta ratou i rave, eita e hope ia faahiti. Oia mau, e tau faahiahia mau teie ». Are‘a râ, ua mana‘ona‘o oia no te tahi atu peu ta’na i ite i roto i te ao nei. Ua oto oia i te mea e : « Aita teie mau ma‘imiraa atoa e teie mau mea i hamanihia no te haafatata atu i te taata i te Atua ra ! » Aita atoa i faatupu i roto i to ratou aau i te haehaa e i te varua o te tatarahapa, ua faatupu râ i to ratou faautu‘araa… Aita te faaroo i tupu i te rahi i roto i te ao nei, aita atoa te parau-ti‘a, aita atoa te haapa‘o i te Atua ».1

Taa ê noa’tu te tupuraa i te rahi o te tau‘a ore o te ao nei i te Atua, ua faaite te peresideni Smith i to’na vai fatataraa i to’na Metua i te Ao ra. Ua faahaamana‘o te hoê o ta’na mootua tamaroa e : « E vahine tunu maa maitai roa to’u mama, e e mea pinepine to’u papa ruau i te haere mai e tamaa i ô matou. E mea pinepine to’u papa i te ani ia’na ia haamaitai i te maa. Ua riro ta’na mau pure ei mau pure no roto roa mai i to’na aau—mai te huru e, te paraparau ra oia i te hoê hoa ».2

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Omuaraa na ni‘a i te orama matamua a Iosepha Semita, ua faaho‘ihia mai te iteraa mau no ni‘a i te Atua i to tatou nei anotau.

E mauruuru rahi to’u no te orama matamua, i reira ho‘i te Metua e te Tamaiti fâraa mai ai i te peropheta apî roa e ua faaho‘i faahou mai i te taata nei i te iteraa mau no ni‘a i te Atua.3

Hōho’a
Joseph Smith in the Sacred Grove looking up at a light.

Na roto ia i te orama matamua a Iosepha Semita, ua faaho‘ihia mai « te iteraa mau no ni‘a i te Atua ».

E ti‘a ia haamana‘o e, ua mo‘e i te taatoaraa o te ao Keresetiano i te matahiti 1820, te haapiiraa tumu mau no ni‘a i te Atua. Te parau mau ohie roa tei ite-maramarama-hia e te mau aposetolo e te feia mo‘a i tahito ra, ua mo‘e ê ïa i roto i te mau parau ‘aro‘aro o te hoê ao taiva. Ua roaa i te mau peropheta atoa i tahito ra, e i te mau aposetolo a Iesu Mesia, te hoê iteraa maramarama e, e na taata taa ê te Metua e te Tamaiti, mai ta ta tatou mau papa‘iraa mo‘a e haapii maramarama mai nei. Na roto i te taivaraa ua mo‘e teie iteraa… Ua riro mai te Atua ei parau ‘aro‘aro, e ua faarirohia te Metua e te Tamaiti ei anaanaraa ite-ore-hia o te varua, aore e tino, aore e tuhaa, e aore e mana‘o. Na te taeraa mai o te Metua e te Tamaiti, i tuu i ni‘a i te ao nei i te hoê ite hanahana, o tei ti‘a, na roto i te ite, ia faaho‘i mai i te ao nei, i te huru mau o te Atua.4

Na te orama [matamua] o Iosepha Semita i faaite maramarama mai e, e na taata taa ê te tahi e te tahi te Metua e te Tamaiti, e e tino ho‘i to raua mai te au iho i to te taata nei te huru. I muri mai, ua heheuhia mai ia’na e, e taata Varua te Varua Maitai, tei taa ê i te tino o te Metua e te Tamaiti [a hi‘o PH&PF 130:22]. Ua maere to te ao i teie parau mau faufaa rahi ; e teie râ, ia hi‘o ana‘e tatou i te mau faahitiraa maramarama o te papa‘iraa mo‘a, e mea maere roa ïa e te fifi ho‘i ia feruri, ua roaa i te taata ia hahi ê roa. Na ô maira te Faaora e, « E rahi ho‘i tau Metua ia’u ; » [Ioane 14:28] e ua ani atura oia i ta’na mau pĭpĭ, i muri a‘e i to’na ti‘a-faahou-raa, ia fafa mai ia’na, e ia ite e, oia mau teie, i te mea e, na ô maira oia, « aita o te varua e i‘o e te ivi mai to’u nei ». [Luka 24:39.]Ua maramarama maitai i te mau aposetolo i te taa-ê-raa te Metua i te Tamaiti e i te Varua Maitai, ta ratou i faahiti tamau noa i roto i ta ratou mau episetole ; e ua faaara o Paulo i to Korinetia e, ia hope ho‘i te mau mea atoa i te tuuhia i raro a‘e i te Metua, « i raro atoa a‘e ïa te Tamaiti iho ia’na, i tei tuu i te mau mea atoa i raro a‘e ia’na ra, ia riro o te Atua i ni‘a iho i te mau mea atoa i te mau vahi atoa ra ». 1 Korinetia 15:28.]

Ua ite Iosepha Semita i te Metua e te Tamaiti ; no reira, ua ti‘a ia’na ia faaite papû na roto i to’na iho iteraa e, ua ti‘a te mau papa‘iraa mo‘a i reira ho‘i tatou e tai‘o ai e : « Hamani ihora ho‘i te Atua i te taata ma to’na ihora huru, i hamani oia ia’na ma te hoho‘a o te Atua ra ; i hamani oia ia raua, o te tane e te vahine ». [Genese 1:27.] Ia haro‘aro‘ahia teie mai tei papa‘ihia ra, eiaha râ i roto i te tahi mau auraa maere e aore râ, ei faahoho‘araa noa.5

2

No te faaite i te faaroo i te Atua e no te haamori Ia’na, titauhia ia tatou ia haro‘aro‘a i To’na mau huru.

Te faaite mai nei te hoê o ta tatou mau heheuraa ia tatou e, mai te mea e, e titauhia ia faahanahanahia tatou i roto i te Mesia, mai ia’na i roto i te Metua, e ti‘a ïa ia tatou ia haro‘aro‘a e ia ite e, nahea ia haamori, e eaha ta tatou e haamori. (A hi‘o PH&PF 93:19–20).

« Te hinaaro nei au e faahaamana‘o atu ia outou i te natura e i te huru o teie taata, o te Atua, ia ti‘a ho‘i ia outou ia haamori ia’na ma te varua e te parau mau, e na reira ho‘i, e farii i te mau haamaitairaa atoa o ta’na evanelia ».

Ua ite tatou e, na roto ana‘e i te heheuraa e itehia ai te Atua, e itehia oia, e aore râ, e vai ite-ore-hia oia e a muri noa’tu. Ia haere tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a—eiaha i te aivanaa ra e aore râ, i te mau philotopho ra—mai te mea e, ua hinaaro tatou e haapii mai i te parau mau no ni‘a i te Atuaraa. Oia mau, te parau nei te tohuraa rahi a Ioane no ni‘a i te faaho‘iraa mai o te evanelia, na roto i te hoê melahi o te ma‘ue na roto i te reva e, e tupu mau te reira, ia ti‘a i te taata ia ite i te Atua mau ra e ia haapiihia : « A măta‘u i te Atua, e faahanahana’tu ia’na… e haamori outou ia’na, i tei hamani i te ra‘i, e te fenua, e te tai, e te mau pape pihaa ra ». (Apokalupo 14:7.) Te auraa ra, e haamata mai na ni‘a i te faaho‘iraa mai o te evanelia i roto i teie tau tuuraa, e pii-faahou-hia te taata ia haamori e ia tavini i to ratou Rahu Nui, eiaha râ i te mau haapiiraa hape no ni‘a i te Atuaraa o te ite-rahi-hia nei i roto i te ao nei.

I te mau anotau atoa ua titauhia te mau peropheta a te Fatu ia aro i te haamoriraa hape e ia poro i te parau mau no ni‘a i te Atua. I roto ia Iseraela i tahito ra, te vai ra te feia haamori i te mau faahoho‘araa e i te mau atua etene, e ua ui atura Isaïa e : « O vai ta outou e faafaito i te Atua ? e aore râ, eaha ta outou hoho‘a ia faaau ia’na ?

« Aita oe i ite ? aita oe i faaroo, e e parahiraa mure ore to te Atua, to Iehova, o tei hamani i te fenua e tae noa’tu i te hopea ra, e ore ho‘i oia e matapouri, e ore te rohirohi ? e to’na ite, e ore e noaa’tu ia titau ». (Isaïa 40:18, 28.)

E rave rahi to te ao nei aita i farii i teie iteraa no ni‘a i te Atua, e i roto roa atoa i [te Ekalesia] nei te vai ra o ratou o tei ore i haamaitai hope roa i to ratou haro‘aro‘araa i taua taata hanahana ra, oia ho‘i, to tatou Metua Mure ore. I te feia aore teie ite i roto ia ratou ra, e ti‘a ia tatou ia parau e : « Eaha oe i faaiti ai i te hanahana o te Atua ? E aore râ, eaha oe e mana‘o ai e, e iti a‘e oia i to’na ra huru ? Aita oe i ite ? Aita oe i faaroo, e e parahiraa mure ore to te Atua, to Iehova, o tei hamani i te fenua e tae noa’tu i te hopea ra, e huru mure ore to’na ; tei ia’na te mau mana’toa, te mau puai atoa, e te mau hau atoa ; ua ite oia i te mau mea atoa, e tei mua i to’na aro te mau mea atoa ra ? »

I roto i te tuhaa 20 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, tei faaue i te peropheta Iosepha Semita ia faati‘a faahou i te Ekalesia i roto i teie tau tuuraa, ua heheuhia mai ia tatou te hoê haapotoraa o te tahi o te mau haapiiraa no te faaoraraa. No ni‘a i te Atuaraa te na ô nei te heheuraa e : « … te vai nei te Atua i ni‘a i te ra‘i ra, e huru mure to’na, o te vai nei mai tahito mai â e a muri noa’tu o taua Atua huru-ê-ore ra oia, o tei faatumu i te ra‘i e te fenua hoi, e te mau mea atoa ho‘i o te vai nei i roto i taua na vahi ra ». (PH&PF 20:17.)… 

O te Atua to tatou Metua ; i hamanihia te taata i to’na ra hoho‘a. E tino i‘o e te ivi to’na mai to te taata te huru (PH&PF 130:22), e o oia ho‘i te metua iho o te mau varua o te mau taata atoa. E mana hope e e ite hope to’na ; tei ia’na te mau mana atoa e te mau ite paari atoa ; to’na mau maitai hope ra, o te mauraa ïa oia i te mau ite atoa, te mau faaroo e aore râ, te mau mana atoa, te parau-ti‘a atoa, te mau haavâraa atoa, te mau aroha atoa, te mau parau mau atoa e te îraa o te mau huru atua atoa… Mai te mea e, e hinaaro tatou i taua faaroo maitai roa ra e ti‘a ai ia tatou ia tape‘a i te ora mure ore, e ti‘aturi ïa tatou i te Atua ei fatu no te îraa o teie mau huru e teie mau ti‘araa atoa. Te parau atoa nei au e, e taata hope ore e te mure ore oia, e mai te hoê taata taui ore ra, ua mau ia’na teie mau mana e mau huru ti‘a maitai roa ra, o te vai nei mai tahito mai â e a muri noa’tu, oia ho‘i, a muri e a muri noa’tu.6

Ua ite tatou e, e taata hanahana e te faateiteihia to tatou Metua i te Ao ra, tei ia’na te mau mana atoa, te mau puai atoa, e te mau hau atoa, e ua ite oia i te mau mea atoa. Te faaite papû nei tatou e, na roto i ta’na Tamaiti Fanau Tahi, na’na i hamani i teie fenua e i te mau ao numera-ore-hia.7

3

E taata iho te Atua e e Metua no to tatou varua.

E mau tamarii varua tatou na te Atua to tatou Metua i te Ao ra… E melo tatou no to’na utuafare… Ua noho na tatou i piha‘iho ia’na no te hoê tau maoro i roto i to tatou oraraa hou te tahuti nei… Ua opua oia i te hoê faanahoraa no te haereraa i mua e no te faaoraraa o te faati‘a ia tatou, mai te mea e, e mea haapa‘o e te haavare ore tatou i roto i te mau mea atoa, no te haere i mua e no te riro mai mai ia’na te huru.8

Ua haapiihia tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e, e Metua mure ore mau te Atua no tatou, e ere i te auraa parau noa. Te mau parau ta to tatou Faaora i parau atu ia Maria i piha‘iho i te menema na reira mai oia i te ti‘araa mai, e a noaa ai ia’na te rê i ni‘a i te pohe, e mau parau nehenehe ïa e tei î i te auraa hanahana : « Eiaha e tapea mai ia’u, aore â vau i tae i tau Metua ra : e haere râ oe i tau mau taea‘e ra, e parau atu ia ratou e, te haere nei au i tau Metua ra e to outou Metua ra, e i tau Atua ra e to outou Atua ra ». [Ioane 20:17.] Tei roto i teie mau parau i faahitihia ai te parau mau o te ti‘araa Metua o te Atua e ta’na Tamaiti fanau tahi, tei parau e, oia to tatou Taea‘e e hoê â to tatou Metua mure ore.9

Te oaoa nei au i te mea e, ua faaho‘ihia mai te iteraa no ni‘a i te Atua e ta’na mau ture i to tatou nei anotau, e o tatou te mau melo o te Ekalesia, ua ite tatou e, e taata iho oia eiaha râ mai ta te tahi mau taata e parau ra, « e haapu‘eraa [e haaputuraa huanane] o te mau ture i te pee-haere-raa mai te rupehu i roto i te ra‘i nui atea ». Te oaoa nei au i te mea e, ua ite tatou e, o oia to tatou Metua i te ra‘i ra, te Metua no to tatou varua, e na’na i haamau i te mau ture e ti‘a ai ia tatou ia haere i mua e ia riro mai mai ia’na ra te huru. E ua oaoa vau i te mea e, ua ite tatou e, e huru hopea ore, e e huru mure ore to’na, tei ite i te mau mea atoa, e tei ia’na te mau mana atoa, e to’na haereraa i mua, e ere ïa i te noaaraa te ite e aore râ, te mana hau atu, e ere i te haamaitairaa i to’na mau huru atua, i roto râ i te faarahiraa e i te faananearaa i to’na mau basileia.10

4

Ua here te Metua i te ao ia tatou e te mana‘ona‘o nei oia ia tatou tata‘itahi.

Haamana‘o atura vau i te hoê parau i roto i te Poe Tao‘a Rahi, i roto i te orama a Mose, tei horo‘ahia mai i te hoê taime a afa‘ihia ai o Mose i ni‘a i te hoê mou‘a teitei roa, e ua ite atura i te Atua, mata e mata, e ua paraparau ia’na. Ua faaite te Fatu ia Mose i te « ohipa a to’na rima », e ua ite o Mose i te ao, e i te mau tamarii atoa a te taata nei e tae roa’tu i te u‘i hopea. [A hi‘o Mose 1:1–8, 27–29.]

E na ô atura te Fatu ia Mose :

« E inaha hoi, e rave rahi te mau ao tei pau na roto i te parau o to’u ra mana. E rave rahi ho‘i te vai nei, aore e hope ia tai‘ohia e te taata, ua tai‘ohia râ te mau mea atoa e au nei, na’u ho‘i te reira, e ua ite au ia ratou.

« E i muri a‘era, ua parau atura Mose i te Fatu, na ô atura : E aroha mai i to tavini, e te Atua, e a faaite mai ia’u i te huru no teie nei ao, e te feia ho‘i e parahi i roto ra, e oia atoa i te mau ra‘i ra, e ei reira to tavini nei e mauruuru ai.

« E ua parau atura te Fatu te Atua ia Mose, na ô atura : E rave rahi te mau ra‘i, e ore te reira e hope ia tai‘ohia e te taata ; ua tai‘ohia râ te reira e au nei, na’u ho‘i taua mau mea atoa ra ». [Mose 1:35–37.]

… E tupu mai te mana‘o e, noa’tu te rahiraa ao e te aano rahi o te tahi pae e rave rahi, e rave‘a te reira no te hoê tumu, e ere râ i te hopearaa. Te hamani nei te Metua i te mau ao no te faaî i te taata—ma te tuu i ta’na mau tamaiti e ta’na mau tamahine i ni‘a iho. Ua faaitehia mai ia tatou i roto i te tuhaa 76 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau e, na te Tamaiti a te Atua e na roto ia’na, « te mau ao e hamanihia nei, e i hamanihia na hoi, e te mau taata ho‘i no reira e mau tamaiti e e mau tamahine fanau ho‘i ratou no te Atua ra ». [PH&PF 76:24].

I roto i teie mau irava ta’u i tai‘o atu na, e i roto i te tahi atu mau heheuraa no ô mai i te Fatu ra, te haapii nei tatou e, o te taata te mea faufaa roa a‘e i roto i te mau mea atoa i hamanihia e to tatou Metua. I roto â i te orama tei horo‘ahia ia Mose, ua parau te Metua e : « E ia pau te hoê ao e to’na ra mau ra‘i, mai te reira atoa ïa te tae mai ; e aore e hopea to ta’u mau parau. Inaha, o teie ho‘i ta’u ohipa e to’u hanahana ho‘i—ia faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei ». [Mose 1:38–39.]

Na roto i teie papa‘iraa mo‘a e i te tahi atu, te parau nei au e, te haapii mai nei tatou e, e te ohipa rahi a te Metua te faatupuraa i te faaoraraa o ta’na mau tamarii, ma te horo‘a ia ratou tata‘itahi i te utu‘a ia tano ia ratou, ia au i ta ratou mau ohipa. Ua papû maitai ia’u e, te mana‘ona‘o o to tatou Metua i te ao ra i te hoê varua—hoê o ta’na mau tamarii—ua rahi a‘e ïa i te ti‘a i te hoê metua i te tino nei i te mana‘ona‘o i te hoê o ta’na mau tamarii. Ua rahi a‘e to’na here ia tatou i te here o te hoê metua i te tino nei no ta’na mau tamarii.11

Hōho’a
One oil painting depicting Moses late in his life with a white beard, holding a staff, and shielding his eyes, as he stands on a peet on Mr. Nebo looking at the promised land provided for the children of Israel. Signed on the lowere right corner. Signed and dated on the back along with the title.

O Mose teie, hoho‘a mai te huru ra te hi‘o ra i te fenua i parauhia ra, ua farii i te hoê orama i roto i te reira ua haapii mai oia i te ohipa e te hanahana o te Atua.

5

Te oto nei te Metua i te Ao ra no ta’na mau tamarii haapa‘o ore.

Ua faaitehia mai ia tatou e, a paraparau ai te Fatu ia Enoha e a faaite atu ai ia’na i te mau nunaa o te fenua nei e a faataa atu ai ia’na i te huru o te faautu‘araa e topa mai i ni‘a ia ratou no to ratou ofatiraa i ta’na mau faaueraa, ua oto te Fatu e ua faaite mai i to’na pe‘ape‘a no to ratou haapa‘o ore. Na roto i te reira, ua maere Enoha e ua feruri e, e ohipa huru ê i te mea e, ua oto ho‘i te Fatu.

Teie te papa‘iraa :

« E i muri a‘era, ua hi‘o maira te Atua o te ra‘i i te toea o te mau taata, e oto ihora oia ; e ua faaite papû maira Enoha i te reira, i te na ôraa e ; Eaha ho‘i te mau ra‘i e oto ai, e e faatahe ai i to ratou roimata mai te ûa i ni‘a iho i te mau mou‘a ra ?

« E ua parau atura Enoha i te Fatu : Eaha ho‘i e tia‘i ia oe ia oto, no te mea e mea mo‘a oe, mai te tau mure ore e a muri noa’tu ?

« E ahiri e ti‘a i te taata ia tai‘o i te mau mea hu‘ahu‘a o te ao nei, oia ïa, i te mau ao e rave rahi milioni mai teie, e ere â ïa i te haamataraa o ta oe ra mau mea i hamanihia ; e te vai-faatoro-noa-hia’tura ta oe ra mau paruru, e tei reira â ïa oe, e tei reira atoa to ouma ; e ua ti‘a mau â ho‘i oe ; e te aroha ho‘i oe e te mărû e a muri noa’tu ». [A hi‘o Mose 7:28–30.]

E ua parau maira Iehova : «… A hi‘o i to mau taea‘e o ta’u ïa i hamani i to’u iho nei rima, e ua horo‘a vau ia ratou to ratou ite, i te mahana i hamani ai au ia ratou ; e i roto i te O i Edene i horo‘a’tu ai au i te taata to’na ti‘amâraa ;

« E ua parau atu vau i to mau taea‘e, e ua horo‘a atoa atu i te faaueraa ia aroha ratou ratou iho e ia ma‘iti ratou ia’u to ratou Metua ; area râ aore to ratou e aroha, e ua au ore ratou i to ratou iho ». [Mose 7:32–33.]

Teie te mau tumu i oto ai te Fatu e i oto ai to te ra‘i.

I te hoê taime ua ui mai te hoê taea‘e ia’u e, e hope anei te oaoa o te hoê taata i roto i te basileia tiretiera mai te mea e, aita hoê o ta’na mau tamarii e fariihia ia tomo i reira. Ua parau atura vau ia’na e, te mana‘o nei au e, te mau taata atoa o te tapu-ê-hia ta ratou mau tamarii i te basileia tiretiera, e mea papû maitai e, e oto roa ratou i taua huru ra ; tera ïa te ti‘araa o to tatou Metua i te Ao ra i teie nei. E ere te taatoaraa o ta’na mau tamarii o te farii i te hanahana tiretiera, e e rave rahi o te mauiui i to’na riri no ta ratou mau ofatiraa ture, e na te reira e faatupu i te pe‘ape‘a e te oto i roto i te Metua e i to te ra‘i taatoa. Te haa nei te Fatu ia au i te ture o te natura. E faaorahia te taata ia au i te ture, e ia niuhia ta’na utu‘a i ni‘a i te ture o te parau-ti‘a e ti‘a’i. Na roto i te reira, eita te Fatu e horo‘a i te taata nei i te mea e ore e ti‘a ia ratou ia farii, e faautu‘a râ oia i te mau taata atoa ia au i ta ratou mau ohipa

… Te oaoa nei au i te mea e, e faaora te Metua i te ao ra, mai te mea e nehenehe, i te mau taata atoa ma te horo‘a ho‘i ia ratou i te hanahana tiretiera, oia ho‘i, te îraa o te faateiteiraa. Tera râ, ua horo‘a oia i te taata i to’na ti‘amâraa, e tei raro a‘e te taata i te titauraa ia haapa‘o i te parau mau mai tei heheuhia mai, no te farii i te faateiteiraa o te feia parau-ti‘a.12

6

Ua horo‘a mai te Metua i te Ao ra i te e‘a faaora ia ti‘a ia tatou ia faaho‘ihia i mua i To’na aro.

A vai ai Adamu i roto i te O i Edene, tei mua oia i te aro o te Atua, to tatou Metua… I muri a‘e i to’na ti‘avaruraahia i rapae i te O i Edene ua taui te vahi. Ua tapu-ê-hia Adamu i te aro o te Metua no ta’na ofatiraa ture. Te parau ra te mau papa‘iraa mo‘a e, ua pohe oia i te pae varua—oia ho‘i, ua opanihia oia i rapae i te aro o te Atua.13

Ua ite au e, e Tamaiti Iesu Mesia na te Atua, e ua farii oia na roto mai i to’na Metua i te mana no te hoo faahou mai i te taata i te pohe varua e te pohe tino tei tae mai i te ao nei na roto i te hi‘araa o Adamu.14

Hoê ana‘e e‘a faaora, te e‘a ïa o te faatupu i te tataîraa, o te faaho‘i faahou te tino i te varua ra ; na roto ïa i te taraehara hope ore, e e ravehia te reira na te hoê taata hope ore, hoê e ere i raro a‘e i te mana o te pohe, e noa’tu râ, e taata tei mau i te mana ia pohe e tei mau atoa i te mana i ni‘a i te pohe. E no reira, ua tono mai to tatou Metua i te Ao ra i ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia, i roto i te ao nei ma te ora i roto ia’na iho. No te mea ho‘i e toto to roto i te mau uaua o to’na [to Iesu Mesia] metua vahine, e mana ïa to’na no te pohe. Ua ti‘a ia’na ia horo‘a i to’na tino i te pohe e ia rave faahou mai. E tai‘o atu vau i ta’na iho mau parau : « I here mai ai tau Metua ia’u, o vau e horo‘a i to’u ora, e a rave faahou atu ai.

« Aore roa e taata e riro ai ia haru, na’u ihora e horo‘a noa’tu. E ti‘a ia’u ia horo‘a, e e ti‘a ho‘i ia’u ia rave faahou. O ta ta’u Metua ïa i faaue mai ia’u ». (Ioane 10:17–18.)15

Aita noa a‘e to tatou Metua i te ao ra i feruri e vaiiho noa i te taata ia imi i to ratou haerea i roto i te poiri ma te mori ore no te arata‘i, e ia titau ia ratou i roto i te reira huru ia imi i to ratou e‘a no te ho‘i mai i roto i to’na basileia e i mua i to’na aro mo‘a. E ere te reira i te raveraa a te Fatu. Mai mutaa iho mai ra te faaiteraa to tatou Metua i te ao ra i to’na maitai no ta’na mau tamarii, e ua hinaaro mau ia horo‘a i te avei‘a ia ratou. Mai te mau tau matamua a matara ai te mau ra‘i, ua tono mai te Fatu i te mau ve‘a mai mua mai i to’na aro, i te mau tavini i ma‘itihia, oia te mau taata tei mau i te mana o te autahu‘araa tei haamanahia no te haapii i te mau parau tumu o te Evanelia, no te faaara i te taata e no te haapii ia ratou i te parau-ti‘a ; e farii teie mau taata i teie iteraa, teie faaûruraa e teie arata‘iraa no ô mai i teie mau ve‘a mai mua mai i te aro o te Atua. Ua au atoa te reira no to tatou tau tuuraa. Aita e titauhia i te taata ia tapiri i to ratou mata no te ite noa e, aita e maramarama, mai te mea ra e, e nehenehe ta ratou e ti‘aturi i ni‘a i to ratou feruriraa, no te mea, ua hinaaro tamau noa te Fatu ia arata‘i, ia haapii e ia faaite i te e‘a. Mai ta’u i parau ra, ua tono mai oia i te mau ve‘a mai mua mai i to’na aro. Ua horo‘a mai oia i te heheuraa. Ua faaue mai oia ia papa‘ihia ta’na parau, ia nene‘ihia, ia ti‘a ho‘i i te mau taata atoa ia ite i te reira.16

Te parau nei au ia outou, e i to te Ekalesia taatoa, e e ere te reira ana‘e, te parau nei au i to te ao taatoa nei e, ua paraparau faahou mai te hoê Metua aroha e te here i teie mau mahana hopea nei mai te ra‘i mai i ta’na mau tavini peropheta.

Ua riro To’na reo ei reo pii i te mau taata atoa ia haere mai i ta’na Tamaiti Here ra, ia haapii mai roto mai ia’na, ia rave i to’na maitai, ia amo i ta’na tuto i ni‘a ia ratou e ia haa no to ratou faaoraraa na roto i te haapa‘oraa i te mau ture o ta’na evanelia. E reo hanahana e te tura to’na, e reo no te hau i roto i teie oraraa, e e reo no te ora mure ore i roto i te ao e tae mai.17

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • I to outou mana‘o, eaha te mea e arata‘i i te hoê taata ia pure i te Atua « mai te huru e, te paraparau ra oia i te hoê hoa » ? (« No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith ») A feruri i te mau rave‘a e ti‘a ai ia outou ia haapaari i to outou taamuraa i ni‘a i to outou Metua i te Ao ra.

  • Ua faaite te peresideni Smith i to’na mauruuru no te Orama matamua a Iosepha Semita, tei faaho‘i mai i « te iteraa mau no ni‘a i te Atua » (tuhaa 1). Eaha te tahi mau parau mau ta outou i ite no ni‘a i te Atua te Metua e ia Iesu Mesia na roto i te Orama Matamua ?

  • I roto i te mau huru o te Atua ta te peresideni Smith i faahiti i roto i te tuhaa 2, tei hea tei riro ei mea faufaa a‘e ia outou ? No te aha ? A faaite noa ai outou i te faaroo i roto i to outou Metua i te Ao ra, nahea te reira i te tauturu ia outou ia ite i To’na mau huru ?

  • Ua faaite papû te peresideni Smith e : « E mau tamarii varua tatou na te Atua to tatou Metua i te Ao ra… E melo tatou no to’na utuafare » (tuhaa 3). E mea nahea teie parau mau i te faaûruraa ia outou ?

  • I roto i te tuhaa 4 e te 5, eaha te mau faahitiraa parau e tauturu ia outou ia ite i te here o to outou Metua i te Ao ra no outou ? No te aha e mea faufaa ia ite e, ua here te Atua ia tatou e te mana‘ona‘o nei oia ia tatou tata‘itahi ? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia tauturu i te mau melo o te utuafare e i te mau hoa ia putapu i To’na here ?

  • A feruri i te mau mea ta te Metua i te Ao ra i rave no te tauturu ia outou ia ho‘i i mua i To’na aro (a hi‘o i te tuhaa 6). Eaha to outou mau mana‘o ia feruri ana‘e outou i to te Metua i te Ao ra tonoraa mai i Ta’na Tamaiti Here ? E mea nahea to te Metua i te Ao ra tonoraa mai i « te mori no te arata‘i ia [outou] » ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Ioane 3:16  ; 17:3  ; 1 Nephi 11:17  ; Alama 30:44

Tauturu haapiiraa

« E rave rahi te mau haapiiraa e haapiihia nei i roto i te Ekalesia ma te huru etaeta mai te au i te hoê a‘oraa. Eita tatou e pahono maitai i te mau a‘oraa i roto i te mau piha haapiiraa. Te na reira nei tatou i roto i te pureraa oro‘a e i roto i te mau amuiraa, are‘a râ te haapiiraa, e piti ïa pae ia nehenehe ia outou ia ui i te mau uiraa. E nehenehe ta outou e tuu ohie noa i te mau uiraa i roto i te hoê piha haapiiraa » (Boyd K. Packer, « Principles of Teaching and Learning », Ensign, Tiunu 2007, 87).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1943, 15–16.

  2. Parau nene‘i-ore-hia na Hoyt W. Brewster Jr.

  3. I roto i te Conference Report, Eperera 1930, 90.

  4. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 3:117.

  5. « Origin of the First Vision », Improvement Era, Eperera 1920, 496–97 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 1:2–3.

  6. « The Most Important Knowledge », Ensign, Me 1971, 2–3.

  7. « Out of the Darkness », Ensign, Tiunu 1971, 2.

  8. Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (12 no tenuare 1971), 2.

  9. « Purpose and Value of Mortal Probation », Deseret News, Church section, 12 no tiunu 1949, 21 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:1.

  10. « The Most Important Knowledge », 3.

  11. I roto i te Conference Report, Eperera 1923, 135–36. Ia ite mai outou e, te orama o Mose tei papa‘ihia i roto i te Mose 1 e hi‘oraa ïa no to te Faaora parauraa i te mau parau a te Metua na roto i te mana i ho-hia-mai ia’na no te ra‘i mai (a hi‘o « The Father and the Son : A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Twelve », Improvement Era, Atete 1916, 939 ; nene‘i-faahou-hia i roto i te Ensign, Eperera 2002, 17). Te faaite nei te papa‘iraa mo‘a e te aparauraa mana‘o a Joseph Fielding Smith i roto i teie pene e, te mau parau i roto i te Mose 1 o te mana‘o ïa e te hinaaro o te Atua te Metua.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1923, 136–37, 139. A hi‘o atoa te nota 11 i roto i teie pene, tei au atoa i te orama a Enoha tei papa‘ihia i roto i te Mose 7.

  13. I roto i te Conference Report, Atopa 1953, 58.

  14. « A Witness and a Blessing », Ensign, Tiunu 1971, 109.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1967, 122.

  16. I roto i te Conference Report, Atopa 1931, 15.

  17. « A Witness and a Blessing », 109.