Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3: Te faanahoraa no te faaoraraa


Pene 3

Te faanahoraa no te faaoraraa

« Ua haamau to tatou Metua i te Ao ra i te hoê faanahoraa no te faaoraraa no ta’na mau tamarii varua… ia ti‘a ia ratou ia nuu e ia haere i mua e tae roa ia roaa te ora mure ia ratou ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

I te 29 no eperera 1901, ua pohe te tuahine o Joseph Fielding Smith, o Alice, 18 matahiti, i muri a‘e i te hoê ma‘i maoro. Ua fatata roa te misioni rave tamau a Joseph i Peretane i te hope. Na ta’na pahonoraa i te parau apî no te poheraa o Alice i faaite i to’na here i to’na utuafare e i to’na iteraa papû no ni‘a i te faanahoraa no te faaoraraa. Ua papa‘i oia i roto i ta’na buka aamu, « E ohipa fifi mau teie no matou paatoa ». « Aita vau i mana‘o e, e ma‘i rahi mau to’na, noa’tu e, ua ite au e, ua ma‘ihia oia. Ua mana‘o vau e, e farerei faahou vau i te taatoaraa o te utuafare i roto i te tahi tau hebetoma rii noa i muri nei, tera râ, ia haapa‘ohia te hinaaro o te Atua. I roto i taua mau taime ra e farii-poupou-hia ai te mau tia‘iraa ta te evanelia e horo‘a mai ia tatou. E farerei faahou â tatou paatoa i te tahi atu pae no te fana‘o i te oaoa e i te mau haamaitairaa o te iteraa i te tahi e te tahi, i reira ho‘i te mau taamuraa utuafare e ore ai e mutu faahou, i reira râ tatou paatoa e ora ai no te farii i te mau haamaitairaa, e no te ite i te aroha mărû o to tatou Metua i te Ao ra. Ia ti‘a ho‘i ia’u ia haere tamau noa na te e‘a o te parau mau, e ia faatura i te i‘oa ta’u e mau nei, ia riro ho‘i te mau farereiraa i to’u utuafare ei mau farereiraa hau roa i te oaoa e te mure ore ho‘i, o ta’u ïa pure haehaa ».1

A tavini ai oia ei Aposetolo e i muri a‘e, ei Peresideni o te Ekalesia, ua faaite tamau noa te peresideni Joseph Fielding Smith i te tia‘iraa e tae mai na roto i te hoê maramaramaraa o te evanelia. Ua haapii oia e, « Tei ia tatou nei te faanahoraa no te faaoraraa ; te faaohipa nei tatou i te evanelia ; e ua riro te evanelia ei tia‘iraa hoê roa no to te ao nei, te rave‘a hoê roa o te horo‘a mai i te hau i ni‘a i te fenua nei, e i te faatitiaifaroraa i te mau hape e vai nei i roto i te mau nunaa atoa ».2

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

I roto i te ao varua hou te tahuti nei, ua oaoa tatou i te iteraa i te faanahoraa no te faaoraraa a te Metua i te Ao ra.

E melo tatou paatoa no te utuafare o to tatou Metua i te Ao ra. I ora na tatou e i parahi na tatou i piha‘iho Ia’na hou a haamauhia ai te tumu o te fenua nei. Ua ite tatou i To’na hoho‘a mata, ua ite tatou i To’na here, e ua faaroo tatou i Ta’na mau haapiiraa, e ua haamana oia i te mau ture e ti‘a ai ia tatou ia nuu atu e ia haere i mua e ia noaa to tatou iho utuafare mure ore.3

Hōho’a
A galaxy in space.

« I ora na tatou e i parahi na tatou i piha‘iho [i to tatou Metua i te Ao ra] hou a haamauhia ai te tumu o te fenua nei.

Ua haamau to tatou Metua i te Ao ra i te hoê faanahoraa no te faaoraraa no ta’na mau tamarii varua. Ua faataahia teie faanahoraa no te faati‘a ia ratou ia nuu atu e ia haere i mua e tae roa ia noaa ia ratou te ora mure ore, te i‘oa ïa o te huru oraraa e orahia nei e to tatou Metua i te Ao ra. Ua riro teie faanahoraa no te faati‘araa i te mau tamarii a te Atua ia riro mai ia’na ra te huru, e ia noaa te mana e te paari e te ite i mauhia e a‘na.4

Te haapii nei tatou i roto i te buka Poe Tao‘a Rahi e, ua faatupuhia te hoê apooraa i te ra‘i ra, i reira te Fatu i ti‘aoro ai i te mau varua o ta’na mau tamarii ia haere mai i mua ia’na, e ua hohora’tura i mua ia ratou i te hoê faanahoraa e ti‘a ai ia ratou ia haere mai i ni‘a i teie fenua, ia farii i te ora tahuti e i te tino, ia tomo na roto i te tamataraa o te tahuti, e ia haere i roto i te faateiteiraa teitei a‘e na roto i te ti‘a-faahou-raa o te faatupuhia na roto i te taraehara o ta’na Tamaiti Fanau Tahi, o Iesu Mesia [a hi‘o Mose 4:1–2  ; Aberahama 3:22–28]. Ua î ratou i te varua oaoa e ua « pii noa i te oaoa » i mua i te mana‘o e tomo i roto i te tahuti, e e farii i te mau haafifiraa atoa o te oraraa i te fenua nei, i reira ratou e farii ai i te mau ite na roto i te mauiui, te pe‘ape‘a, te oto, te mau faahemaraa e te mau ati, e tae noa’tu i te mau mea oaoa o te oraraa i roto i te tahuti nei, e i muri iho, mai te mea e, ua haapa‘o, e tomo, na roto i te ti‘a-faahou-raa, i roto i te ora mure ore i roto i te basileia o te Atua, ia riro mai ia’na te huru [a hi‘o 1 Ioane 3:2]. [A hi‘o Ioba 38:4–7.] Te iteraa e te ite e noaa i roto i teie oraraa tahuti nei, e ore roa ïa e noaa na roto i te tahi atu rave‘a, e e mea faufaa te fariiraa i te hoê tino tahuti no to ratou faateiteiraa.5

2

E tuhaa te Hi‘araa o Adamu e o Eva no te faanahoraa a te Metua i te Ao ra.

Ua fariihia te faanahoraa no te faaoraraa e aore râ, te buka ture, tei parauhia e, te evanelia a Iesu Mesia, i te ra‘i ra, hou a haamauhia ai te tumu o te fenua. Ua faataahia i reira e, e haere mai o Adamu to tatou metua tane i ni‘a i teie fenua e e ti‘a i te upoo o te utuafare taata taatoa. E tuhaa atoa no teie faanahoraa ia amu oia i te hotu i rahuihia e ia hi‘a, na roto ho‘i i te reira te mauiui e te pohe e tae mai ai i te ao nei, no te maitai hope o ta’na mau tamarii.6

Ua riro te hi‘araa ei tuhaa faufaa no te tamataraa tahuti o te taata nei… Ahiri aita o Adamu e o Eva i amu, aita ïa te horo‘a rahi o te tahuti e tae mai i ni‘a ia raua. Hau atu i te reira, eita raua e farii i te huaai, e aita atoa ïa e tupu te faaueraa rahi ta te Fatu i horo‘a ia raua.7

Hōho’a
Adam and Eve walking together after leaving the Garden of Eden. There are storm clouds in the sky, and plant growth along the path they are walking. There is a waterfall in the background.

Ua hopoi mai te hi‘araa o Adamu e o Eva i « te mauiui, ua hopoi mai i te oto, ua hopoi mai i te pohe ; tera râ… ua hopoi atoa mai te reira i te mau haamaitairaa ».

Na te hi‘araa o Adamu e hopoi mai i te mau haafifiraa atoa o te tahuti nei. Ua hopoi mai te reira i te mauiui, ua hopoi mai i te oto, ua hopoi mai i te pohe ; tera râ eiaha ia mo‘ehia ia tatou e, ua hopoi atoa mai te reira i te mau haamaitairaa… Ua hopoi mai te reira i te haamaitairaa o te ite e o te maramarama e o te oraraa tahuti.8

3

Ua pûpû Iesu Mesia Ia’na iho ei tusia no te faaora ia tatou i te Hi‘araa e i ta tatou mau hara.

Ua hopoi mai te ofatiraa ture a Adamu i teie na pohe e piti, pae varua e pae tino—ua tapu-ê-hia te taata i te aro o te Atua, e ua riro mai ei taata tahuti e ua farii i te mau ma‘i atoa o te tino nei. No te faaho‘i faahou mai ia’na, titauhia te hoê faatitiaifaroraa o te ture i ofatihia. Na te parau-ti‘a i titau i te reira.9

E mea tano roa‘e e te ti‘a ho‘i e, te taata tei rave i te hapa e aufau atoa ïa i te utu‘a—e tara ê i ta’na mau ohipa hape. No reira, a riro ai o Adamu ei taata ofati i te ture, ua titau te parau-ti‘a ia’na, eiaha te tahi atu taata, ia pahono no te hara e ia aufau i te utu‘a i to’na ora. Tera râ, a ofati ai Adamu i te ture, ua topa ïa oia iho i roto i te faahaparaa, e no te mea tei raro a‘e oia i te faahaparaa, eita ïa ta’na e nehenehe e tara ê, e aore râ, e tatara i te ohipa ta’na i rave. Eita atoa e nehenehe i ta’na mau tamarii, no te mea tei raro a‘e atoa ratou i te faahaparaa, e ua titauhia hoê taata aita i topa i raro a‘e i te faahaparaa no te tara ê no taua hara matamua ra. Hau atu i te reira, no te mea ho‘i e, tei raro a‘e tatou paatoa i te faahaparaa, aita atoa to tatou e mana no te tara ê i ta tatou iho mau hara. Ua titauhia a‘era i te Metua ia tono mai i ta’na Tamaiti Fanau Tahi, tei ti‘amâ i te hara, no te tara ê i ta tatou mau hara e i te ofatiraa ture a Adamu, mai ta te parau-ti‘a i titau ia ravehia. E no reira, ua pûpû ihora oia iho i te hoê tusia no te mau hara, e na roto i to’na pohe i ni‘a i te satauro, ua rave oia i ni‘a ia’na iho i te ofatiraa ture a Adamu e i ta tatou mau hara tata‘itahi, e na roto i te reira, ua faaora ia tatou i te hi‘araa, e i ta tatou mau hara, maoti te tatarahapa.10

E ohipa na tatou ia haapii atu i te misioni a Iesu Mesia. No te aha oia i haere mai ai ? Eaha ta’na i rave no tatou ? Nahea tatou e fana‘o ai ? Eaha ta’na i aufau no te raveraa i te reira ? No te aha i titauhia ai te hoo o to’na ora, oia ïa, hau atu i to’na ora ! Eaha ta’na i rave taa ê atu i to’na patitiraahia i ni‘a i te satauro ? No te aha oia i patitihia i reira ? Ua patitihia oia i reira ia ti‘a i to’na toto ia manii, no te faaora ia tatou i teie utu‘a ri‘ari‘a, o te ore roa e tae mai, oia te tapu-ê-raa-hia tatou i te aro o te Atua. Ua pohe oia i ni‘a i te satauro no te faaho‘i faahou ia tatou, ia tahoê-faahou-hia to tatou tino e to tatou varua. Ua horo‘a mai oia ia tatou i taua haamaitairaa ra. Ahiri e ti‘aturi noa tatou ia’na, e e haapa‘o ho‘i i ta’na mau faaueraa, ua pohe oia no tatou, ia ti‘a ia tatou ia farii i te faaoreraa o ta tatou mau hara, e ia ore ia piihia mai ia aufau i te utu‘a. Ua aufau oia i te hoo… 

Aore e taata e nehenehe e rave i te ohipa o ta’na i rave no tatou. Aita i titauhia ia’na ia pohe, e nehenehe ta’na e pato‘i. Ua rave Oia ma to’na hinaaro mau. Ua rave Oia no te mea, e faaueraa te reira na to’na Metua. Ua ite oia eaha te mamae e tupu mai ; noa’tu râ, no to’na here ia tatou, ua hinaaro oia ia rave i te reira… 

Te putaraa te mau naero i roto i to’na na rima e i roto i na avae o te Faaora, te tuhaa iti roa a‘e ïa te reira o to’na mamae. Te feruri nei au e, ua mâtau noa tatou i te feruri, e aore râ, i te mana‘o e, to’na mamae rahi, o to’na ïa patitiraahia i ni‘a i te satauro e te vaiihoraahia ia tarere noa i reira. Ia ite tatou, e pu‘e tau te reira i roto i te aamu o te ao nei a mamae ai te rahiraa tauatini taata mai te reira te huru. No reira, to’na mamae, e parau noa tatou no te reira, aita ïa i taa ê atu i to te tahi atu mau taata tei faasatauro-atoa-hia mai te reira te huru. No reira, eaha ïa to’na mamae rahi ? Te hinaaro nei au ia tatou ia tamau i teie parau i roto i te feruriraa o te melo tata‘itahi o teie Ekalesia : Ua tupu to’na mamae rahi hou a haere ai oia i ni‘a i te satauro. Tei roto i te ô i Getesemane, ta te mau papa‘iraa mo‘a ïa e parau mai nei ia tatou, i tahe mai ai te toto na roto i te mau poa atoa o to’na tino ; e i roto i te mauiui rahi o to’na varua, ua ti‘aoro atura oia i to’na Metua. E ere te puta o te mau naero i roto i to’na rima e te avae. I teie nei, eiaha outou e ani mai ia’u e mea nahea te reira i te tupuraa no te mea aita vau i ite. Aore taata i ite. Ta tatou noa i ite maori râ, na roto i te tahi raveraa, ua rave oia i ni‘a ia’na i taua utu‘a rahi ra. Ua rave oia i ni‘a ia’na i ta tatou mau ofatiraa ture, e ua aufau i te hoo, e hoo no te ahoaho.

A feruri na i te Faaora i te amoraa i te taatoaraa o te teimaha a te taata tata‘itahi—te ahoaho—mai ta’u i parau ra, aita vau e maramarama ra ; ta’u noa, o te fariiraa ïa—e na te reira i faatupu i te mauiui rahi pohe i roto ia’na, te puta o te naero i roto i to’na rima e te avae, e mea ha‘iha‘i roa ïa. Ua ti‘aoro oia i roto i To’na mauiui rahi, i to’na Metua, « Ia ti‘a ia oe ra, e hopoi ê atu i teie nei au‘a ! » e aita i ti‘ahia [a hi‘o Mataio 26:42  ; Mareko 14:36  ; Luka 22:42]. E tai‘o atu vau ia outou i te tahi noa parau e aore râ, e piti i ô nei no ni‘a i te parau ta te Fatu i parau no ni‘a i te reira :

« No te mea inaha, ua faaoroma‘i au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taato‘a, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ;

« Tera râ mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e tia‘i ia au i ta’u i faaoroma‘i ;

« Na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia’u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe mai ra te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa hoi—e ua hinaaro ho‘i ia ore au ia inu i te au‘a maramara e oriorio atu—

« Area râ, ei hanahana to te Metua, e ua inu vau e ua faaoti ho‘i i ta’u mau faaineineraa i te tamarii a te taata nei » (PH&PF 19:16–19).

Ia tai‘o ana‘e au i te reira, e tupu te haehaa i roto ia’u. No te rahi o to’na here i te taata nei, i to te ao nei, ua farii oia ia amo i te hoê teimaha o te ore roa e ti‘a i te hoê taata tahuti ia amo, e ia aufau i te hoê hoo e ore roa e ti‘a i te tahi atu taata ia aufau, ia ora tatou.11

Hōho’a
Jesus Christ kneeling as He prays and atones in the Garden of Gethsemane. Christ is depicted wearing red and blue robes. He has His hands clasped and is resting them on a large rock. A small stream of light coming through the darkened and cloudy background shines on the face of Christ. Light emanates around Christ's head.

« To tatou Faaora o Iesu Mesia te taata tumu i roto i teie faanahoraa rahi no te haereraa i mua e no te faaoraraa ».

[Ua parau] te Tamaiti a te Atua : « E haere au i raro e aufau i te hoo. E riro vau ei Faaora e e faaora vau i te taata i te ofatiraa ture a Adamu. E rave au i ni‘a ia’u te mau hara a to te ao nei, e e faaora vau i te mau varua atoa i ta ratou iho mau hara o te tatarahapa ».12

E faahoho‘a na tatou : Te haere ra te hoê taata na ni‘a i te purumu, topa’tura oia i roto i te hoê apoo hohonu e te poiri, eita ta’na e nehenehe e ta’uma mai i rapae e ia ti‘amâ faahou. Nahea e ti‘a ai ia’na ia faaora ia’na iho i teie fifi ? Eiaha na roto i ta’na iho mau tautooraa, i te mea e, aore roa e rave‘a e ora ai oia i roto i teie apoo. Ua ti‘aoro oia i te tauturu, e ua faaroo te tahi mau varua maitai ia’na i te tuôraa no te ani i te tauturu, ua horo maira no te tauturu ia’na, ua tuu maira i te e‘a, ua horo‘a ia’na i te rave‘a ia ti‘a ia’na ia ta’uma mai i rapae. Tera mau ïa te ohipa ta Adamu i faatupu no’na iho e no to’na huaai, a amu ai oia i te hotu i rahuihia ra. I te mea ho‘i e, tei roto te mau taata atoa i te apoo, aore roa hoê taata e tae i rapae e ia tauturu i te tahi. Te apoo, o te ti‘avaruraa ïa mai te aro mai o te Fatu, e te pohe tino, te mouraa ïa o te tino. E no te mea e pohe te mau taata atoa, aore roa hoê taata e nehenehe e horo‘a mai i te rave‘a e ora ai.13

Ua haere maira te Faaora, aore oia i raro i taua apoo ra, e ua tuu maira i te e‘a. Ua pou mai oia i roto i te apoo e ua faati‘a ia tatou ia faaohipa i te e‘a e ora ai tatou.14

I roto i to’na aroha hope ore, ua faaroo te Metua i te mau ti‘aororaa a ta’na mau tamarii e ua tono mai i ta’na Tamaiti Fanau Tahi, aore ho‘i oia i raro a‘e i te mana o te pohe, aore atoa no te hara, no te horo‘a mai ra i te rave‘a e ora ai. Ua rave oia i te reira na roto i to’na taraehara hopea ore e te evanelia mure ore.15

E ti‘a i to tatou aau mehara ia î roa i te here e i te haapa‘o no te aroha rahi e te mărû o te [Faaora]. Eiaha roa tatou e haafaufaa ore ia’na no te ohipa ta’na i rave. Ua hoo oia ia tatou i te hoê hoo, te hoo o to’na mamae rahi e te maniiraa to’na toto ei tusia i ni‘a i te satauro.16

4

E rohi tatou i te tahuti nei no to tatou faaoraraa ma te patu i ni‘a i te niu o te Taraehara a Iesu Mesia.

To tatou Faaora o Iesu Mesia te taata tumu i roto i teie faanahoraa rahi no te haereraa i mua e no te faaoraraa.17

Ma te paturaa i ni‘a i te niu o te taraehara, teie te mau mea i roto i te faanahoraa no te faaoraraa :

A tahi, ei faaroo to tatou i te Fatu ra ia Iesu Mesia ; ia farii tatou ia’na ei Tamaiti na te Atua ; ia tuu tatou i to tatou ti‘aturiraa i roto ia’na, ma te ti‘aturi i ta’na parau e ma te hinaaro ia noaa te mau haamaitairaa o te tae mai na roto i te haapa‘oraa i ta’na mau ture.

A piti, ia tatarahapa tatou i ta tatou mau hara ; ia faaru‘e tatou i mau mea o te ao ; ia faaoti tatou i roto i to tatou aau, ma te otia ore e, e ora tatou ma te faaroo e te parau-ti‘a.

A toru, ia bapetizohia tatou i roto i te pape, i raro a‘e i te rima o te hoê ti‘a mana, tei mau i te mana no te taamu i ni‘a i te fenua nei e no te taati i ni‘a i te ra‘i ; ia ti‘a ia tatou, na roto i teie oro‘a mo‘a, ia tomo i roto i te hoê fafauraa ia tavini i te Fatu e ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa.

A maha, ia farii tatou i te horo‘araa i te Varua Maitai ; ia fanau-faahou-hia tatou ; ia tutu‘ihia ta tatou hara e te ino i te auahi i rapae i to tatou varua ; ia riro tatou ei taata apî na roto i te mana o te Varua Maitai.

A pae, ia faaoroma‘i noa tatou e tae noa’tu i te hopea ; ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa i muri a‘e i te bapetizoraa ; ia rohi tatou no to tatou faaoraraa ma te măta‘u e te rurutaina i mua i te Fatu ; ia ora tatou i te oraraa e roaa ai ia tatou te mau huru o te Atua, e ia riro ei mau taata o te fana‘o i te hanahana e i te mau mea faahiahia o te basileia tiretiera.18

I teie nei, te faaite papû nei au e, teie mau ture tei titauhia i te taata ia haapa‘o no te farii i te faaoraraa, e tei riro ei evanelia na Iesu Mesia, ua heheuhia mai ïa i teie anotau i te mau peropheta e i te mau aposetolo, e o te faaohipahia nei i teie nei e ta’na Ekalesia, ta’na i faati‘a faahou i ni‘a i te fenua nei.19

Tatou paatoa i roto i teie ao tahuti nei, tei roto tatou i te tamataraa. Ua tonohia mai tatou i ô nei, na mua roa, no te farii i te sekene [tino] no to tatou mau varua mure ore ; a piti, ia tamatahia tatou, ia farii i te mau ati e i te poupou e te oaoa rahi atoa o te roaa na roto i te hoê fafauraa mo‘a ia haapa‘o i te mau parau tumu mure ore o te evanelia. Te tahuti, mai ta Lehi i faaite i ta’na mau tamarii, o te « tamataraa » ïa. 2 Nephi 2:21 I ô nei tatou e tamatahia ai e e hi‘opo‘ahia ai ia itehia e, mai te mea e hinaaro tatou e, ia tuu-ê-hia tatou i rapae i te aro o to tatou Metua Mure ore, ma te haapii-tamau-noa-hia râ i te parau no te ora mure ore, te here e te haamori ia’na, e ia vai haapa‘o noa i ta’na Tamaiti Here o Iesu Mesia,20

Ua haere mai tatou i ô nei ia tamatahia tatou, na roto i te tuuraa ia tatou i mua i te ino e i te maitai… Ua faati‘a te Metua ia Satane e i to’na nahoa ia faahema ia tatou, tera râ, na roto i te arata‘iraa a te Varua o te Fatu e te mau faaueraa i horo‘ahia mai na roto i te heheuraa, ua faaineinehia tatou no te rave i ta tatou ma‘itiraa. Mai te mea e, e rave tatou i te ino, ua fafauhia ia tatou e, e faautu‘ahia tatou ; mai te mea e, e rave tatou i te maitai, e farii tatou i te utu‘a mure ore no te parau-ti‘a.21

Teie tamataraa tahuti, e pu‘e tau poto ïa, te tahi rii noa taime iti no te tu‘ati i te tau mure ore i ma‘iri, i te tau mure ore a muri a‘e. E taime faufaa rahi râ… O teie oraraa te pu‘e tau faufaa rahi roa a‘e i roto i to tatou oraraa mure ore.22

5

E farii te mau taata atoa i te haamaitairaa o te ti‘a-faahou-raa na roto i te Taraehara a Iesu Mesia.

Ua tae mai tatou i teie nei ao no te pohe atu ai. Ua maramarama-maitai-hia te reira hou a haere mai ai tatou i ô nei. E tuhaa te reira no te faanahoraa, tei tau‘aparauhia e tei faanaho-atea-hia hou a tuuhia mai ai te taata i ni‘a i te fenua nei… Ua ineine tatou e ua hinaaro ho‘i ia rave i taua tere ra, mai mua mai i te aro o te Atua i roto i te ao varua ra, haere ti‘a mai i te ao tahuti nei no te mamae i te mau mea atoa o teie nei oraraa, to’na mau oaoaraa e to’na mau otoraa, e pohe atu ai ; e mea titauhia te pohe mai te fanauraa atoa.23

Te pohe tino, e aore râ, te pohe o te taata tahuti, e ere ïa i te hoê taa-ê-raa tamau o te varua e te sekene i‘o, noa’tu e, e ho‘i faahou te tino i te natura ra, e taa-ê-raa tau poto noa râ o te hope i te mahana o te ti‘a-faahou-raa, i te taime a piihia ai te tino ia haere mai i rapae i te repo e ia ora faahou i te varua. E tae mai teie haamaitairaa i te mau taata atoa na roto i te taraehara a te Mesia, a taa noa’tu to ratou huru maitai anei e aore râ, huru ino anei, a ora ai ratou i te tahuti nei. Te na ô ra Paulo e, e ti‘a-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-ti‘a e te feia parau-ti‘a ore (Te Ohipa 24:15), e ua parau te Faaora e, o ratou atoa tei roto i to ratou menema, e faaroo ratou i to’na reo e e haere mai ratou i rapae « te feia i mau na i te parau maitai ra, e ti‘a mai ïa e rave i te ora ; e te feia ho‘i i mau na i te parau ino ra, e ti‘a mai ïa e rave i te pohe » (Ioane 5:29).24

E faaho‘ihia te mau tuhaa atoa o te tino i to ratou ra vahi mau i roto i te ti‘a-faahou-raa, a taa noa’tu te ohipa i tupu i ni‘a i te tino i te poheraa. Mai te mea e, ua paapaa i te auahi, ua amuhia e te ma‘o, noa’tu te huru. E faaho‘ihia te mau tuhaa atoa o te tino i to ratou ra vahi mau.25

E ore te mau varua e maitai roa ia ore te tino i‘o e te ivi. E hopoihia teie tino e to’na varua i roto i te tahuti ore e i roto i te mau haamaitairaa o te faaoraraa, na roto i te ti‘a-faahou-raa. I muri a‘e i te ti‘a-faahou-raa aita e taa-ê-raa faahou, e taatihia te tino e te varua, e e ore e taa ê faahou ia ti‘a i te taata ia farii i te îraa o te oaoa. Aita e rave‘a ê atu, maoti râ te fanauraa i roto i teie oraraa e te ti‘a-faahou-raa, e ti‘a ai i te mau varua ia riro mai to tatou Metua mure ore te huru.26

6

E farii te feia haapa‘o maitai i te ora mure ore i piha‘iho i to ratou mau utuafare i mua i te aro o te Metua i te Ao ra.

E farii te tahi mau taata i te tao‘a rahi na roto i te ohipa a to ratou mau metua. E roaa i te tahi mau taata, na roto i te faturaa ai‘a, te mau terono o teie ao, te mana, e te ti‘araa, i rotopu i to ratou mau taata. E imi te tahi ia fatu i te ite o te ao nei e i te roo teitei na roto i te faaohiparaa i to ratou iho itoito e te tamau maite ; tera râ, te vai ra hoê faturaa faufaa a‘e i te mau faturaa atoa, te faturaa ïa i te faateiteiraa mure ore.

Te parau ra te mau papa‘iraa mo‘a e, te ora mure ore—oia te ora i fatuhia e to tatou Metua Mure Ore e ta’na Tamaiti o Iesu Mesia—o te horo‘a rahi a‘e ïa a te Atua [a hi‘o PH&PF 14:7]. O ratou ana‘e tei mâ i te mau hara atoa o te farii i te reira. Ua fafauhia te reira i te feia « o tei upootia ho‘i na roto i te faaroo, e ua taatihia’tu ho‘i e te Varua Mo‘a no te fafauraa, o ta te Metua i ninii mai i ni‘a ia ratou atoa o tei parau-ti‘a e tei haapa‘o maitai ho‘i. O ratou ïa o te ekalesia a te Matahiapo ra. O ratou ïa o ta te Metua i horo‘a’tu i te mau mea atoa ra ». [PH&PF 76:53–55  ; a hi‘o atoa irava 52.]27

Ua faatumuhia teie faanahoraa no te faaoraraa i ni‘a i te utuafare… Ua faataahia [te reira] no te faati‘a ia tatou ia faatupu i te taatiraa utuafare mure ore no tatou iho.28

O ratou o te farii i te faateiteiraa i roto i te basileia tiretiera e farii ïa ratou i te « faatupu-noa-raa o te huaai e a muri e a muri noa’tu ». E ora ratou i roto i te taamuraa utuafare.29

Ua haapiihia tatou i roto i te evanelia a Iesu Mesia e, ia au i te faateiteiraa tiretiera, e riro te faanahoraa utuafare, tei ti‘a maitai, ei faanahoraa tei nati i te metua tane e te metua vahine e te mau tamarii o te hoê u‘i i ni‘a i te metua tane e te metua vahine e te mau tamarii o te u‘i no muri iho, e na reira noa te aano e te parare e tae roa’tu i te hopea o te tau.30

Eita teie mau haamaitairaa hanahana o te faturaa mure ore… e tae mai maori râ na roto i te hinaaro mau ia haapa‘o i te mau faaueraa e tae noa’tu i te mamaeraa o te Mesia ra, mai te mea e titauhia. Oia ho‘i, no te mau taata e titau i te ora mure ore—te horo‘a rahi a‘e a te Atua—ua titauhia ïa ia ratou ia tuu i te mau mea atoa na ratou i ni‘a i te fata, mai te mea e titauhia, e ahiri noa’tu, e titauhia ia ratou ia horo‘a i to ratou ora no’na, eita roa’tu ta ratou e nehenehe e aufau ia’na no te mau haamaitairaa rahi i fariihia e i fafauhia ia au i to ratou haapa‘o i ta’na mau ture e ta’na mau faaueraa.31

A haere mai ai tatou i rapae au i te ao nei, e a farii ai tatou i te evanelia i roto i to’na îraa, ua riro tatou ei taata titau i te hanahana tiretiera ; e ere râ, ua hau atu tatou i te taata titau, mai te mea e, e feia haapa‘o maitai tatou, no te mea, ua horo‘a mai te Fatu ia tatou i te ite-papû-raa e, na roto i to tatou haapa‘o maitai, e tomo tatou i roto i te basileia tiretiera… 

E mata na tatou i te ora i te huru oraraa e ite papû ai tatou i to tatou parahiraa, ei reira tatou e ite ai, na roto i te huru oraraa ta tatou e ora e, e tomo tatou i mua i To’na aro e e parahi i piha‘iho Ia’na, ma te farii i te îraa o te mau haamaitairaa tei fafauhia na. O vai i rotopu i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, o te farii i te hoê mea i iti mai i te îraa o te faaoraraa tei fafauhia ia tatou ?… E mea titauhia no tatou, i roto i to tatou haehaa, e i roto i te varua tatarahapa, ia haere tamau noa i mua ; ma te haapa‘o i te mau faaueraa e tae noa’tu i te hopea, i te mea e, ta tatou tia‘iraa e ta tatou opuaraa, o te ora mure ore ïa, oia ho‘i, te ora i mua i te aro o te Metua e o te Tamaiti ; « Teie ho‘i te ora mure ore », na reira maira te Fatu, « ia ite ho‘i ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai ». [Ioane 17:3.]32

I teie nei, tei roto vau i te mea o ta’u e nehenehe e parau e, te taperaa o te oraraa, ma te ite e, tau mahana rii toe noa e piihia mai au no te hohora i ta’u parau faaite no ta’u tiaauraa tahuti nei… 

Ua papû ia’u e, ua here tatou paatoa i te Fatu. Ua ite au e, te ora nei oia, e te tia‘i nei au i taua mahana ra e ite ai au i to’na hoho‘a mata, e mea maitai e, e faaroo vau i to’na reo ia parau mai ia’u e : « A haere mai outou, e te feia i faaorahia e tau Metua, e parahi i te basileia i haapa‘ohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei ra ». Mataio 25:34

E te pure nei au ia riro teie ei ohipa oaoa no tatou paatoa, i to tatou tau mau ra.33

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ia tai‘o outou i te papa‘iraa o te buka aamu i roto i te « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith », a haamana‘o na i te hoê taime ua itehia ia outou te mahanahana i roto i to outou iteraa papû no ni‘a i te faanahoraa no te faaoraraa. Nahea e ti‘a ai ia outou ia tauturu i te hoê melo o te utuafare e aore râ, i te hoê hoa ia farii i te reira huru mahanahana ?

  • Nahea te mau haapiiraa a te peresideni Smith no ni‘a i te apooraa i te ra‘i ra, e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia farerei ana‘e tatou i te mau tamataraa ? (A hi‘o i te tuhaa 1.)

  • Ua haapii mai te peresideni Smith e « eiaha râ ia mo‘ehia ia tatou e, ua hopoi mai [te hi‘araa o Adamu e o Eva] i te mau haamaitairaa » (tuhaa 2). I to outou mana‘o, no te aha e mea faufaa ia haamana‘o i teie parau mau ? Eaha te tahi mau haamaitairaa ta outou i farii na roto mai i te Hi‘araa ?

  • I roto i te tuhaa 3, nahea te faahi‘oraa a te peresideni Smith, no te hoê taata tei topa i roto i te apoo, e faaau nei i to tatou oraraa ? A feruri na e mea nahea to te Faaora faaoraraa ia outou na roto i Ta’na Taraehara.

  • Eaha ta te mau parau a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 4 e faahiti nei no ni‘a i te tumu o to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei ? Eaha ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou no te tauturu ia tatou ia ratere ma te hau i roto i teie pu‘e tau tamataraa ?

  • Nahea e ti‘a ai ia outou ia tauturu i te hoê taata ia maramarama i te faahitiraa parau a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 5 tei na ô e, « e mea titauhia te pohe mai te fanauraa atoa » ? E mea nahea to te haapiiraa tumu o te ti‘a-faahou-raa i te faaûruraa i to outou oraraa ?

  • Eaha te mau vahi i taa ê ai te tao‘a rahi o te ao nei i te « faturaa mure ore » o te ti‘a ia tatou ia farii na roto i te faanahoraa no te faaoraraa ? (a hi‘o i te tuhaa 6.) Nahea te haro‘aro‘araa i teie mau taa-ê-raa e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia faaineine no te ora mure ore ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Ioba 38:4–7  ; 2 Nephi 2:15–29  ; 9:5–27  ; Alama 12:20–35  ; PH&PF 19:16–19  ; Mose 5:10–12

Tauturu haapiiraa

« No te tauturu ia tatou ia haapii i te mau papa‘iraa mo‘a e i te mau parau a te mau peropheta o teie tau hopea nei, ua nene‘i te Ekalesia i te mau buka haapiiraa e i te tahi atu mau buka. Aita e titau-roa-hia te tahi atu mau tuatapaparaa mana‘o, e aore râ, i te tahi atu mau buka faahororaa » (Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e : Hoê Rave‘a Tauturu no te Haapiiraa Evanelia [1999], 52).

Te mau nota

  1. I roto i te Joseph Fielding Smith Jr. e John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 117–18.

  2. « To the Saints in Great Britain », Ensign, Setepa 1971, 4.

  3. I roto « Peresideni Smith Tells of Parents’ Duty », Church News, 3 no eperera 1971, 10.

  4. A‘oraa i te Haapiiraa evanelia no Logan Utah, 10 no tenuare 1971, 3 ; Aita i nene‘ihia.

  5. « E mea tahuti ore anei te taata ? » Improvement Era, Fepuare 1916, 318 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 1:58.

  6. Elijah the Prophet and His Mission e Salvation Universal (1957), 65–66.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 59.

  8. « Principles of the Gospel : The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation », Deseret News, Church section, 22 no eperera 1939, 3 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:115.

  9. « The Atonement », Deseret News, Church section, 2 no mati 1935, 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:122.

  10. Elijah the Prophet and His Mission e Salvation Universal, 79–80.

  11. Seek Ye Earnestly, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr. (1970), 118–20.

  12. « Principles of the Gospel : The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation », 5 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:123.

  13. Elijah the Prophet and His Mission e Salvation Universal, 80–81.

  14. « Principles of the Gospel : The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation », 5 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:123.

  15. Elijah the Prophet and His Mission e Salvation Universal, 81.

  16. « Purpose and Value of Mortal Probation », Deseret News, Church section, 12 no tiunu 1949, 21 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:132.

  17. A‘oraa i te Haapiiraa evanelia no Logan Utah, 10 no tenuare 1971, 3 ; Aita i nene‘ihia.

  18. « The Plan of Salvation », Ensign, Novema 1971, 5.

  19. « I Know That My Redeemer Liveth », Ensign, Titema 1971, 26.

  20. I roto i te Conference Report, Eperera 1965, 11.

  21. I roto i te Conference Report, Eperera 1964, 107– 8.

  22. « Purpose and Value of Mortal Probation », 21 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 1:69.

  23. I roto i te « Services for Miss Nell Sumsion », Utah Genealogical and Historical Magazine, Tenuare 1938, 10–11.

  24. « What Is Spiritual Death ? » Improvement Era, Tenuare 1918, 191–92 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 2:216–17.

  25. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 5:103 ; iritihia te reta faahipa.

  26. « The Law of Chastity », Improvement Era, Setepa 1931, 643 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 2:85–86.

  27. The Way to Perfection (1931), 21–22.

  28. Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (12 no tenuare 1971), 2.

  29. Rata o ta’na iho, faahitihia i roto i te Doctrines du Salut, 2:287 ; iritihia te reta faahipa.

  30. I roto i te Conference Report, Eperera 1942, 26 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 2:175.

  31. The Way to Perfection, 23.

  32. I roto i te Conference Report, Eperera 1922, 61–62.

  33. « Let the Spirit of Oneness Prevail », Ensign, Titema 1971, 136.