Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 21: Te pororaa i te evanelia i to te ao nei


Pene 21

Te pororaa i te evanelia i to te ao nei

« Ua tamata tatou i te mau hotu o te evanelia e ua ite tatou e, e mea maitai, e te hinaaro nei tatou ia farii te mau taata atoa i te reira mau haamaitairaa e i te reira varua atoa tei ninii-rahi-hia mai i ni‘a ia tatou ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Aita o Joseph Fielding Smith e ta’na vahine o Louie, i maere a farii ai raua i te hoê rata, tuurimahia e te peresideni Lorenzo Snow, no te pii ia Iosepha ia tavini i te hoê misioni rave tamau. I taua mau mahana matamua ra o te Ekalesia, pinepine te mau tane faaipoipo i te tavini i te atea ê i to ratou utuafare. No reira, i te taeraa mai taua rata ra i te 17 no mati 1899, fatata hoê ava‘e na mua a‘e i to raua mahana haamana‘oraa matamua no te faaipoiporaa, ua farii Iosepha e o Louie i taua ohipa ra ma te faaroo e te itoito, ano‘ihia i te oto rii ia feruri ana‘e e, e taa ê raua no te roaraa e piti matahiti.

Ua tavini o Elder Smith i Peretane, fatata 4 700 maile (7 600 kilometera) i te atea i te fenua ai‘a. Ua faatae pinepine oia e o Louie i te rata i te tahi e te tahi —e mau rata tei î i te mau faaiteraa o te here e te iteraa papû. I roto i te hoê o te mau rata matamua ta Elder Smith i papa‘i ia Louie, ua papa‘i oia e : « Ua ite au e, te ohipa i piihia vau ia rave, e ohipa ïa na te Atua, ahani aita, eita ïa vau e faaea i ô nei hoê noa a‘e minuti, aita, eita ïa vau e faaru‘e i te fenua. Ua ite râ vau e, to taua oaoa, tei te huru ïa o to’u haapa‘o a parahi ai au i ô nei. E mea ti‘a ia’u ia hinaaro ia rave roa i te reira no te here i te mau taata atoa, inaha, ua ti‘a i te Faaora ia mauiui no tatou… Tei roto vau i te rima o to tatou Metua i te Ao ra e e haapa‘o Oia ia’u e e paruru ia’u mai te mea e, e haapa‘o vau i to’na hinaaro. E e parahi oia i piha‘iho ia oe a parahi ai au i te atea, e e haapa‘o oia ia oe e e paruru ho‘i i roto i te mau mea atoa ».1

Ua riro o Elder Smith e to’na mau hoa misionare ei mau tavini itoito no te Fatu. I roto i te hoê rata ta’na i faatae ia Louie ra, ua faaite oia e, i te mau ava‘e atoa ua opere oia e te tahi atu mau misionare fatata 10 000 parau faatiani, e aore râ, buka iti, e ua tomo i roto fatata e 4 000 fare. Tera râ, i muri a‘e i teie parau faaite ua parau oia e : « Aita vau e ti‘aturi ra e, te tai‘ohia nei hoê e aore râ, hau atu i te hoê parau faatiani i ni‘a i te hanere ».2 I te tau a parahi ai Elder Smith i Peretane, mea iti roa te taata i reira tei farii i te parau poro‘i o te evanelia i faaho‘ihia mai. I roto i ta’na na matahiti taviniraa e piti, « aita oia i faafariu i te hoê noa a‘e taata, aita i rave i te hoê a‘e bapetizoraa, noa’tu e, ua haamau oia i te hoê taata faafariu ».3 No te oreraa oia e ite i te hotu o ta’na mau ohipa, ua roaa te tamahanahana ia’na na roto i to’na iteraa e, te haapa‘o ra oia i te hinaaro o te Fatu, e te tauturu ra oia ia faaineine i te taata e farii atu i te evanelia a muri a‘e i roto i to ratou oraraa.

Fatata e piti hepetoma i roto i ta’na misioni, ua faaea noa Elder Smith i roto i te fare ma‘i e e maha misionare ê atu. Te tumu no te mea, ua roohia teie na misionare e pae i te ma‘i puupuu (variole), no reira ratou i tapeahia ai i roto i te fare ma‘i, no te paruru eiaha teie ma‘i ia purara. Noa’tu e, ua faariro Elder Smith i teie tape‘araahia ratou i roto i te fare ma‘i mai te hoê « tape‘araa i roto i te fare auri », ua imi oia e to’na mau hoa ia faariro i te reira ei taime maitai. Ua faaite ratou i te evanelia i te mau rave ohipa o te fare ma‘i. I te hopea o te tape‘araa, ua papa‘i Elder Smith i teie faaiteraa parau i roto i ta’na buka aamu : « Ua faahoa matou i te mau utuutu ma‘i e i te tahi atu mau taata tei haere mai e farerei ia matou i te roaraa o to matou tape‘araahia. E rave rahi taime to matou paraparauraa ia ratou i te evanelia ; ua vaiiho atoa matou i te mau buka na ratou no te tai‘o. I to matou faaru‘eraa i te fare ma‘i ua himene matou i te hoê himene e aore râ, e piti, tei haaputapû i te feia tei faaroo, i te mea e, ua vaiiho matou ia ratou ma te roimata i roto i to ratou mata. Te mana‘o nei au e, e faaûruraa maitai ta matou i vaiiho i te fare ma‘i, i ni‘a iho ihoa râ i te mau tuati ma‘i, tei faaite mai e, e ere matou te mau taata mai ta ratou i feruri na, e i teie nei, e paruru ratou ia matou i te mau taime atoa ».4

Ua faaoti Elder Smith i ta’na misioni i te ava‘e tiunu 1901. E hitu ahuru matahiti i muri a‘e, ua ho‘i faahou oia i Peretane ei Peresideni no te Ekalesia no te peresideni i te hoê amuiraa area. I taua taime ra, te mau huero ta’na e ta te tahi atu i tanu ra, ua oteo ïa e ua tupu i te rahi. Ua oaoa oia i te iteraa e rave rahi Feia Mo‘a Peretane i te haereraa mai i te mau pureraa.5 Ua parau oia e, « E rave rahi tĭtĭ no Ziona, hoê hiero i haamo‘ahia i te Fatu ra, e rave rahi paroisa e te mau fare tĭtĭ, e te ohipa misionare manuïa roa—te faaite nei teie mau mea atoa e, te paari nei te Ekalesia i te fenua Peretane ». E ua parau oia e, teie tupuraa i te rahi i Peretane, ua riro ïa ei hoho‘a no te mau mea e tupu mai ati a‘e te ao nei. Ua parau oia e, no te mau taata atoa te evanelia, e e « haamauhia te Ekalesia i te mau vahi atoa, i roto i te mau nunaa atoa, e tae roa’tu i te hopea o te fenua nei, hou te tae-piti-raa mai o te Tamaiti a te Taata nei ».6

Hōho’a
"Smith, Joseph Fielding, 1876-1972."

Elder Joseph Fielding Smith i te matahiti 1910, i muri noa a‘e i to’na faatoro‘araahia ei Aposetolo

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Tatou ana‘e tei farii i te îraa o te evanelia i faaho‘ihia mai, e te hinaaro nei tatou ia farii te mau taata atoa i te reira atoa haamaitairaa.

I roto i to’na paari hopea ore, e no te faatupu i te mau fafauraa e te mau tohuraa i horo‘ahia i te mau peropheta i tahito ra, ua faaho‘i mai te Fatu i teie mau mahana hopea nei, i te îraa o ta’na evanelia mure ore. O teie evanelia te faanahoraa no te faaoraraa. Ua faatoro‘ahia e ua haamauhia i roto i te mau apooraa o te tau mure ore hou te faatumuraahia te fenua nei, e ua heheu-faahou-hia i to tatou nei anotau no te faaoraraa e te haamaitairaa o te mau tamarii atoa a to tatou Metua i te mau vahi atoa… 

Fatata e ono hanere matahiti hou te Mesia—oia ho‘i, hou to’na taeraa mai—ua parau te peropheta rahi ra o Nephi i to’na mau taata e : « … Te vai ra ho‘i e hoê Atua, e hoê Tiai i ni‘a i te ao atoa nei.

« E te vai nei te tau e faaite ai oia ia’na iho i to te mau fenua atoa… » (1 Ne. 13:41–42.)

Te hiti mai ra taua mahana i fafauhia ra. Teie te taime i faataahia no te pororaa i te evanelia i te ao atoa nei e no te paturaa i te basileia o te Fatu i roto i te mau nunaa atoa. Te vai ra te taata maitai e te taata parau-ti‘a i roto i te mau nunaa atoa e pahono mai i te parau mau ; o te tomo mai i roto i te Ekalesia ; e o te riro mai ei maramarama no te arata‘i i to ratou iho mau taata… 

No te mau taata atoa te evanelia, e te hinaaro nei te Fatu i te feia o te farii i te reira ia ora i te mau parau mau i roto ra, e ia pûpû atu i te reira i te feia o to ratou iho nunaa e to ratou reo.

E no reira i teie nei, na roto i te varua here e te autaea‘e, te ani nei matou i te mau taata atoa i te mau vahi atoa ia haapa‘o i te mau parau o te ora mure ore tei heheuhia mai i teie mahana na roto i te peropheta Iosepha Semita e to’na mau hoa.

Te ani nei matou i te tahi atu mau tamarii a to tatou Metua ia « haere mai i te Mesia ia maitai roa outou ia’na ra », e ia faaru‘e ratou i « te mau mea paieti ore ra ». (Moroni 10:32.)

Te ani nei matou ia ratou ia ti‘aturi i te Mesia e i ta’na evanelia, ia tomo mai i roto i ta’na Ekalesia, e ia hoê e to’na feia mo‘a ra.

Ua tamata tatou i te mau hotu o te evanelia e ua ite tatou e, e mea maitai, e te hinaaro nei tatou ia farii te mau taata atoa i te reira mau haamaitairaa e i te reira varua atoa tei ninii-rahi-hia mai i ni‘a ia tatou.7

Ua ite au e, te vai ra te taata maitai e te taata haapa‘o i roto i te mau haapa‘oraa, te mau pŭpŭ, e te mau faaroo atoa, e e haamaitaihia ratou e e faautu‘ahia no te mau maitai atoa ta ratou e rave. Tera râ, o tatou ana‘e te mau nei i te îraa o te mau ture e te mau oro‘a o te faaineine i te taata no te îraa o te haamaitairaa i roto i te mau fare no ni‘a ra. E no reira, te parau nei tatou i te feia maitai e te fanau teitei, te parau-ti‘a e te haapa‘o i te mau vahi atoa : a tape‘a i te maitai atoa i roaa ia outou ; a haapa‘o i te mau parau mau atoa tei noaa ia outou ; tera râ, a haere mai a rave i te tahi atu maramarama e te ite ta taua Atua ra, oia te Atua no nanahi ra, no teie mahana e no amuri atu, e ninii faahou mai nei i ni‘a i te taata.8

Te pure nei au ia faatupu-oi‘oi-hia te opuaraa a te Fatu i ni‘a i te fenua nei, i roto e i rapae i te Ekalesia ; ia haamaitai oia i to’na Feia Mo‘a faaroo ; e ia ti‘a i te aau o te rahiraa o te taata e imi i te parau mau, e tei ti‘a ho‘i te aau i mua i te Fatu, ia riro ei fatu ai‘a ana‘e e o tatou no te îraa o te mau haamaitairaa o te evanelia i faaho‘ihia mai.9

2

E hopoi‘a na te mau melo atoa o te Ekalesia ia faaohipa i to ratou puai, to ratou ito, ta ratou mau rave‘a, e to ratou faaûruraa no te poro i te evanelia.

Ua faaroo tatou e, e misionare tatou paatoa… Ua faataa-pauroa-hia tatou, eiaha râ na roto i te tuuraa rima ; e aita ihoa to tatou e piiraa taa ê ; e aita ihoa tatou i tono-taa-ê-hia no te haere e rave i te ohipa misionare, tera râ, ei melo no te Ekalesia, no to tatou fafauraa ia tatou iho i te nuuraa i te evanelia a Iesu Mesia, ua riro atura ïa tatou ei misionare. Te hoê teie tuhaa o te hopoi‘a a te melo tata‘itahi o te Ekalesia.10

Na roto i te aau here mau no te taata atoa, te ani nei au i te mau melo o te Ekalesia ia haapii mai e ia ora i te evanelia e ia faaohipa i to ratou puai, to ratou ito, ta ratou mau rave‘a no te poro i te reira i to te ao nei. Ua farii tatou i te hoê haamanaraa no ô mai i te Fatu ra. Ua horo‘a mai Oia i te hoê faaueraa hanahana. Ua faaue mai oia ia tatou ia haere i mua ma te itoito aueue ore, e ia pûpû i te tahi atu mau tamarii ta’na i teie mau parau mau ora tei heheuhia i te peropheta Iosepha Semita.11

Te parau nei au e, ta tatou misioni, ia au i to tatou puai, o te faafanau-apî-raa ïa, te arata‘iraa mai i te tatarahapa, i te rahiraa tamarii a to tatou Metua i te Ao ra o te roaa ia tatou… E titauraa teie ta te Fatu i tuu i ni‘a i te Ekalesia, i ni‘a ihoa râ i te mau pŭpŭ autahu‘araa o te Ekalesia, tera râ, na te mau varua atoa teie titauraa.12

Te vai ra i rotopu ia tatou e rave rahi varua haavare ore tei ore i farii a‘enei i te rave‘a, e aore râ, aore i haape‘ape‘a a‘enei no te imi, a itehia ho‘i ia ratou teie mau parau hanahana tei faaitehia mai i roto i te mau heheuraa a te Fatu. Aita ratou e feruri nei i teie mau mea, te ora nei ratou i rotopu ia tatou, tei piha‘iho tatou ia ratou e te farerei nei tatou ia ratou i te mau mahana atoa. Te feruri nei ratou e, e mau taata rii huru maitai tatou, e mea ê rii râ to tatou mau hi‘oraa pae faaroo, e no reira aita ratou e tau‘a mai i to tatou faaroo, e no reira, te ooti nei teie ohipa misionare rahi e ravehia nei i roto i te mau tĭtĭ no Ziona i te mau varua haavare ore e te faaroo i rotopu i te feia tei ore i rave na i te taime no te faaroo i te evanelia.13

Hōho’a
Two native elder missionaries walking down a dirt road.

« Te mau taata atoa e roaa ia ratou te maramarama o te evanelia, e riro mai ïa ei maramarama e ei arata‘i no te feia atoa ta ratou e nehenehe e haapii ».

Tatou tei farii i te parau mau o te evanelia mure ore, eita tatou e faati‘a i te hoê mea i raro mai i te mea maitai roa a‘e, e te mea maitai roa a‘e, o te îraa ïa o te basileia o te Metua ; e no reira, te ti‘aturi nei au e te pure nei au ia ora tatou e ia faaite tatou i te hi‘oraa no te parau-ti‘a i te mau taata atoa, ia ore te hoê ia topa, ia ore te hoê ia hape, ia ore te hoê ia faariu ê i te e‘a o te parau-ti‘a, na roto i te hoê mea ta tatou i rave e aore râ, i parau.14

Te vai ra hoê faaûruraa e anaana mai eiaha na roto noa mai i te taata, na roto atoa mai râ i te Ekalesia. Te ti‘aturi nei au e, to tatou manuïa i roto i te ao nei, tei te huru ïa, te rahiraa o te taime, i te peu a te Feia Mo‘a. Mai te mea e, e mea tahoê hope tatou, i te mana‘o, i te ohipa, i roto i ta tatou mau ohipa e rave ; mai te mea e, e here tatou i te parau mau, mai te mea e, e haere tatou i roto i te reira mai ta te Fatu i hinaaro ia na reira tatou, ei reira e anaana mai ai na roto i teie amuitahiraa, na roto mai i [te mau amuiraa] Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i rotopu i teie mau huiraatira atoa, i roto i te ao atoa nei, te hoê faaûruraa e ore roa e roaa ia pato‘i. E rahi atu te mau tane e te mau vahine haavare ore o te faafariuhia mai, no te mea, e haere te Varua o te Fatu na mua ia tatou no te faaineine i te e‘a… Mai te mea e, e haapa‘o mai ratou, teie mau taata, i te mau faaueraa a te Fatu, e riro mai ïa ratou ei puai e ei mana e ei faaûruraa o te tuparari i te pato‘iraa, e o te faaineine ho‘i i te taata no te farii i te maramarama o te Evanelia mure ore ; e mai te mea e, eita tatou e rave i te reira, e amo ïa tatou i te hopoi‘a e faaotiraa ri‘ari‘a.

Eaha to’u huru, e aore râ, to outou, ia piihia mai i mua i te parahiraa o te haavâraa, e ua faatoro mai te hoê taata i te rima i ni‘a ia’u e aore râ, ia outou a parau ai e « Ahani aita te mau ohipa a teie taata e aore râ, a teie pŭpŭ, ua farii ïa vau i te parau mau, tera râ, ua matapohia vau na roto ia ratou, i te parauraa e, tei ia ratou ra te maramarama, aita râ ratou i ora i te reira ».15

Ua parau te Fatu e, mai te mea e, e hope to tatou pu‘e mahana i te raveraa i te ohipa, e ia faaora mai tatou hoê noa a‘e varua taata, auê ho‘i to tatou oaoa rahi i piha‘iho ia’na [a hi‘o PH&PF 18:15] ; tera râ, i te tahi a‘e pae, auê ho‘i to tatou oto rahi e to tatou faautu‘araa rahi mai te mea e, na roto i ta tatou mau ohipa ua faaatea ê tatou i te hoê varua taata i te parau mau.16

Ia riro te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ei maramarama no teie nei ao, noa’tu te vahi tei reira ratou. Te evanelia, e maramarama ïa e hiti nei i roto te poiri, e te mau taata atoa e roaa ia ratou te maramarama o te evanelia, e riro mai ïa ei maramarama e ei arata‘i no te feia atoa ta ratou e nehenehe e haapii.

Ta outou hopoi‘a… o te riroraa ïa ei mau ite ora no te parau mau e no te hanahana o teie ohipa. Te ti‘aturi nei matou e, e ora outou i te evanelia, e e rohi outou no to outou iho faaoraraa, e ia hi‘o mai ho‘i vetahi ê i ta outou mau ohipa maitai ra, e arata‘ihia ïa ratou ia faahanahana i to tatou Metua i te Ao ra [a hi‘o Mataio 5:16].17

3

Te hinaaro nei te Ekalesia e rave rahi atu â mau misionare ia haere ei ti‘a no te Fatu ra.

Te hinaaro nei matou i te mau misionare… Te aano nei te aua ; te rahi nei te tau auhune ; te iti nei râ te feia ohipa [a hi‘o Luka 10:2]. Ua teatea atoa te aua e ua ineine ho‘i no te tau auhune [a hi‘o PH&PF 4:4]… 

Te haere nei ta tatou mau misionare i mua. Aore e mana i ti‘a i te tape‘a i to ratou rima. Ua tamatahia. E mau tautooraa rahi tei ravehia i te omuaraa roa, i te taime e mea iti roa te mau misionare, aita râ te tupuraa i te rahi o teie ohipa i mau i te tape‘ahia. Eita e mau ia tape‘a i teie nei. E haere oia i mua ia ti‘a ho‘i i te mau taata atoa o te fenua nei ia tatarahapa i ta ratou mau hara e ia farii i te matararaa o ta ratou mau hara e ia tomo mai i roto i te Ekalesia e i te basileia o te Atua, hou a tae mai ai teie mau haamouraa hopea i ni‘a i te feia iino, inaha, ua fafauhia mai te reira… 

E teie mau misionare, te rahiraa e feia apî tamaroa, aore i haapiihia i roto i te mau mea o te ao nei, te haere nei ratou i mua e teie parau poro‘i no te faaoraraa, e te faaturori nei i te feia rarahi e te puai, no te mea, tei ia ratou ra te parau mau. Te poro nei ratou i teie evanelia ; te faaroo nei te feia aau tae e te parau-ti‘a, e te tatarahapa nei i ta ratou mau hara e te tomo mai nei i roto i te Ekalesia.18

Te tia‘i nei tatou i te mahana e ite ai tatou i te feia apî tamaroa atoa, Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e farii i te haamaitairaa ia haere ei mono no te Fatu ia ti‘a ei ite no te parau mau i mua i te mau nunaa o te ao nei.

Te vai nei e rave rahi â taata faaipoipo mana‘o paari to tatou e nehenehe e faaohipa i teie nei i roto i teie ohipa misionare rahi, e te ti‘aturi nei matou e, o ratou tei ti‘amâ e tei haamanahia, e faanahonaho ratou i ta ratou mau ohipa e e pahono i te piiraa ia poro i te evanelia ma te rave i ta ratou mau titauraa ma te au maite.

Te vai atoa nei e rave rahi feia apî tamahine ta tatou e nehenehe e faaohipa i roto i teie ohipa, noa’tu e, e ere hoê â hopoi‘a ta ratou mai ta te mau taea‘e, e ta tatou mana‘ona‘oraa rahi a‘e no te mau feia apî tamahine, o te tomoraa ïa ratou i roto i te taatiraa o te faaipoiporaa i roto i te hiero o te Fatu.

Te ani manihini nei matou i te mau melo o te Ekalesia ia tauturu i teie ohipa misionare i te pae faufaa, e ia tauturu ma te aau tae i roto i ta ratou mau rave‘a atoa no te haaparare i te evanelia.

Te haapoupou nei matou i te feia e tavini nei ma te itoito i roto i teie ohipa misionare rahi. Ua parau Iosepha Semita e : « I muri a‘e i te mau mea ato‘a tei parauhia, te ohipa rahi roa‘e e tei hau atu i te faufaa o te pororaa ïa i te Evanelia ».19

Hōho’a
A senior missionary couple reading the scriptures.

« Te haapoupou nei matou i te feia e tavini nei ma te itoito i roto i teie ohipa misionare rahi ».

4

Ua titauhia ia tatou ia poro i te mau haapiiraa tumu o te faaoraraa mai tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, ma te maramarama e te ohie, e mai te arata‘ihia e te Varua.

I te mau mahana matamua o teie tau tuuraa, ua parau te Fatu i te feia tei piihia i roto i ta’na ra ohipa, « ia parau râ te mau taata’toa na roto i te i‘oa o te Atua te Fatu, oia ïa te Faaora o te ao nei… Ia porohia’tu te îraa o ta’u Evanelia e te feia paruparu e te mea ite ore ho‘i i te mau hopea o te ao nei, e i mua ho‘i i te mau arii e te feia faatere hau ». (PH&PF 1:20, 23.)

I te feia tei piihia « no te haere e poro » i ta’na evanelia e i « te mau peresibutero atoa, te mau tahu‘a e te mau haapii » o ta’na ra Ekalesia, ua parau oia : « e haapii ratou i te mau parau tumu no ta’u nei evanelia, o tei roto i te Bibilia e te Buka a Moromona », e te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a, « mai te au i tei arata‘ihia ia ratou e te Varua ra ». (A hi‘o PH&PF 42:11–13.)

Ei mau ti‘a no te Fatu aita tatou i piihia e aore râ, i haamanahia no te haapii i te mau ite hohonu o to te ao nei e aore râ, i te mau mana‘o feruri o to tatou nei anotau imi ihi ite. Ta tatou misioni o te pororaa ïa i te mau haapiiraa tumu o te faaoraraa ma te maramarama e te ohie mai tei heheuhia mai e mai tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Ia oti Oia i te faaue mai ia tatou ia haapii i te mau parau tumu o te evanelia tei itehia i roto i te mau buka papa‘iraa mo‘a, mai te arata‘ihia e te Varua, ua tuu maira te Fatu i teie parau rahi ra tei riro ei ture faatere i te parau no te haapiiraa a te hoê taata i roto i te Ekalesia i ta’na evanelia : « E e horo‘ahia’tu te Varua ia outou na roto i te pure faaroo ; e mai te mea e ore roa outou e farii i te Varua ra e ore ho‘i outou e haapii atu ». [PH&PF 42:14].20

5

Ua riro te evanelia ei tia‘iraa hoê roa no to te ao nei, te rave‘a hoê roa o te horo‘a mai i te hau i ni‘a i te fenua nei, e i te faatitiaifaroraa i te mau hape e vai nei i roto i te mau nunaa atoa.

Ua ite anei outou e, eaha te puai rahi roa a‘e, te tumu puai roa a‘e i te ao atoa nei, no te faatupu tamau i te hau i ni‘a i te fenua nei ? Na’u i ui i te uiraa, na’u e pahono, e faaite noa vau i to’u mana‘o no ni‘a i te reira—aita e paraparauraa no ni‘a i te tahi atu mau taatiraa. Te tuhaa rahi roa a‘e i roto i te ao atoa nei, o te mana ïa o te Autahu‘araa Mo‘a, e ua mau te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i te reira. Mai te matamua mai â to te Fatu tonoraa i te mau peresibutero i te ao atoa nei, ma te faaue ia ratou ia pii i te taata, ma te parau e, a Tatarahapa, a haere mai i Ziona. A ti‘aturi i ta’u evanelia e e roaa mai te hau ia outou.

Oia mau, e tae mai te hau na roto i te paieti, na roto i te parau-ti‘a, na roto i te aroha o te Atua, na roto i te mana ta’na i horo‘a mai ia tatou i reira ho‘i to tatou aau e putapû ai, ei reira tatou e here ai i te tahi e te tahi. I teie nei, ta tatou hopoi‘a o te faaiteraa ïa i teie mau mea i rotopu i te mau taata atoa, ia pii ia ratou ia haere mai i Ziona tei reira ho‘i te ture i haamauhia ai—te ture o te hau—e ia farii i te mau haamaitairaa o te fare o te Fatu e i te faaûruraa o to’na Varua Mo‘a te itehia i ô nei. E te hinaaro nei au e parau atu ia outou e, tei ia tatou iho nei te mana nehenehe, mai te mea e, e tavini tatou i te Fatu, no te faatupu i te hau i roto i te ao nei.

I teie nei te hinaaro nei tatou ia faanuu atoa te tahi atu mau taatiraa i roto i te reira haerea. Te farii nei tatou i te mau mea atoa e hopoi mai i te hau i roto i teie nei ao ; tera râ, eiaha ia mo‘ehia ia tatou, te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, mai te mea e, e amui tatou ma te ti‘a ho‘i ei hoê no te tavini i te Fatu, e mai te mea atoa e faatae tatou i te parau o te ora mure ore i rotopu i te mau nunaa atoa, e roaa ïa ia tatou te puai, i to’u feruriraa, no te faatupu i te hau i roto i te ao nei, te puai rahi a‘e i te tahi atu puai. Te farii nei au i te mana‘o tei faahitihia e, te faaohipa nei te Fatu e rave rahi mau ti‘a ; e ere ta’na ohipa na te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ana‘e, i te mea e, ua pii oia e rave rahi taata i rapae i te Ekalesia no te rave i ta’na ohipa, e ua horo‘a ia ratou i te mana, ua faaûru ia ratou ia rave i ta’na ohipa… Tera râ, e au mau taea‘e e au mau tuahine, eiaha e haamo‘e e, ua riro tatou ei puai i ni‘a i te fenua nei, no te maitai e no te parareraa o te parau mau e no te faatupuraa i te hau i rotopu i te mau nunaa atoa, te mau opu atoa, te mau reo atoa e te mau taata atoa… I riro na e teie noa nei â ta tatou misioni, « A tatarahapa, no te mea ua fatata mai te basileia o te ao ra ». [A hi‘o PH&PF 33:10.]

E rave tamau noa tatou e hope roa’tu te feia parau-ti‘a atoa i te haaputuputuhia, e hope roa’tu te mau taata atoa i te faaarahia, e hope roa’tu te feia e faaroo e faaroo mai, e te feia atoa e ore e faaroo e faaroo mai, no te mea, ua parau te Fatu e, aita ho‘i te hoê taata o te ore e faaroo, aita te hoê aau o te ore e putapu [a hi‘o PH&PF 1:2], no te mea e haere ta’na parau i mua, na roto anei i te parau a to’na mau peresibutero e aore râ, na roto anei i te tahi atu mau rave‘a, aita ïa e pe‘ape‘a, inaha, ia tae i te tau mau ra ei reira oia e tape‘a ai i ta’na ohipa i roto i te parau-ti‘a ra ; e e haamau oia i ta’na parau mau e i reira oia e haere mai ai e faatere i ni‘a i te fenua nei.21

Te faatura nei tatou i te mau tamarii a to tatou Metua tei roto i te mau amuiraa faaroo atoa, i roto i te mau pŭpŭ e te mau huru haapa‘oraa atoa, e aita’tu to tatou e hinaaro maori râ, te iteraa ia ratou ia farii i te tahi atu maramarama e te ite tei tae mai ia tatou nei na roto i te heheuraa, e ia riro ana‘e tatou ei mau fatu ai‘a atoa no te mau haamaitairaa rarahi o te faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelia.

Tera râ, tei ia tatou nei te faanahoraa no te faaoraraa ; te faatere nei tatou i te evanelia ; e ua riro te evanelia ei tia‘iraa hoê roa no to te ao nei, te rave‘a hoê roa o te horo‘a mai i te hau i ni‘a i te fenua nei, e i te faatitiaifaroraa i te mau hape e vai nei i roto i te mau nunaa atoa.22

Ua ite tatou e, mai te mea e, e faaroo to te taata i te Mesia, e tatarahapa i ta ratou mau hara, e fafau i roto i te pape o te bapetizoraa ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa, e a farii ai i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima o te feia tei piihia e tei faatoro‘ahia i taua mana ra—e mai taua taime atu, e haapa‘o ratou i te mau faaueraa—e roaa te hau ia ratou i roto i teie oraraa e te ora mure ore i roto i te ao a muri a‘e [a hi‘o PH&PF 59:23].23

Aore e raau no te mau ma‘i o te ao nei maori râ, te evanelia a te Fatu ra o Iesu Mesia. I roto e na roto ana‘e i te evanelia i faaho‘ihia mai e itehia ai to tatou ti‘aturiraa i te hau, to tatou ti‘aturiraa i te manuïa pae tino e pae varua, e to tatou ti‘aturiraa i te faturaa ai‘a i roto i te basileia o te Atua. Aore e ohipa ta tatou e nehenehe e rave tei riro ei ohipa faufaa a‘e i te pororaa i te evanelia e i te paturaa i te Ekalesia e i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei.24

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • A feruri na i te huru no to Joseph Fielding Smith pahonoraa i te mau titauraa a te hoê misionare rave tamau (a hi‘o « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith »). Nahea teie hi‘oraa i arata‘i i ta outou taviniraa i roto i te Ekalesia ?

  • A feruri i te haamaitairaa no te tamataraa « i te mau hotu o te evanelia » (tuhaa 1). A feruri i te mau taata o ta outou e nehenehe e faaite atu i teie « mau hotu ».

  • Nahea te mau parau a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 2 i te tauturu ia tatou ia faaite i te evanelia ia vetahi ê ?

  • Ua parau te peresideni Smith e, te hinaaro nei te Ekalesia e rave rahi atu â misionare rave tamau, tae noa’tu i te mau « taata faaipoipo mana‘o paari » (tuhaa 3). Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i te feia apî ia faaineine no te tavini ? Eaha te ti‘a ia outou ia rave no te faaineine ia outou iho no te tavini ?

  • E mea nahea ta tatou mau parau e te mau ohipa e faaite ai i te evanelia ma te maramarama e te ohie ? (A hi‘o i te tuhaa 4.) I nahea to outou iteraa i te Varua Maitai i te arata‘iraa ia outou i roto i teie mau tautooraa ?

  • Eaha te mau haapiiraa i roto i te tuhaa 5 tei faaûru taa ê ia outou ? Eaha to outou mau mana‘o ia feruri ana‘e outou ia horo‘a i te « tia‘iraa hoê roa no to te ao nei, te rave‘a hoê roa o te horo‘a mai i te hau i ni‘a i te fenua nei » ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 24:14  ; Mareko 16:15  ; 1 Nephi 13:37  ; 2 Nephi 2:6–8  ; 3 Nephi 12:13–16  ; PH&PF 1:17–24  ; 4  ; 50:13–14  ; 88:81  ; 133:57–58

Tauturu haapiiraa

Ia tai‘o ana‘e te hoê taata ma te puai i te mau haapiiraa a te peresideni Smith, a ani i te tahi atu pu‘eraa ia « tapa‘o e ia ma‘imi i te mau parau tumu taa ê e aore râ te mau mana‘o. Mai te mea te vaira te hoê ta‘o e aore râ te hoê pereota fifi rii ia haro‘aro‘a, a horo‘a i to’na tatararaa hou a tai‘o ai. Mai te mea e fifi to te hoê piahi no te tai‘o, e ani o vai te hinaaro e tai‘o, e i reira ra, aita ïa e faufaa ia tai‘o te tahi i muri mai i te tahi » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 56).

Te mau nota

  1. Joseph Fielding Smith ia Louie Shurtliff Smith, i roto i te Joseph Fielding Smith Jr. e o John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 114–15.

  2. Joseph Fielding Smith ia Louie Shurtliff Smith, i roto i te The Life of Joseph Fielding Smith, 102.

  3. A hi‘o The Life of Joseph Fielding Smith, 91.

  4. Te buka aamu o Joseph Fielding Smith, 30 no eperera 1901, Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia ; tomaraa e reta rarahi i ravehia.

  5. A hi‘o Conference Report, amuiraa rahi no te Area no Peretane 1971, 85.

  6. I roto i te Conference Report, amuiraa rahi no te Area no Peretane 1971, 176.

  7. « I Know That My Redeemer Liveth », Ensign, Titema 1971, 26–27.

  8. « A Witness and a Blessing », Ensign, Tiunu 1971, 109–10.

  9. « Out of the Darkness », Ensign, Tiunu 1971, 4.

  10. Take Heed to Yourselves, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr. (1966), 27–28.

  11. I roto i te Conference Report, Atopa 1970, 5–6.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1944, 50 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 1:308.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1921, 42.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1923, 139.

  15. I roto i te Conference Report, Atopa 1933, 62–63.

  16. I roto i te Conference Report, Eperera 1951, 153.

  17. I roto i te Conference Report, amuiraa rahi no te Area no Peretane 1971, 176.

  18. I roto i te Conference Report, Eperera 1953, 19–20.

  19. I roto Conference Report, Oct. 1970, 7 ; hi‘o atoa Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 376.

  20. I roto i te Conference Report, Atopa1970, 5.

  21. I roto i te Conference Report, Atopa 1919, 89–90.

  22. « To the Saints in Great Britain », Ensign, Setepa 1971, 3–4.

  23. I roto i te Conference Report, Atopa 1970, 7.

  24. « Counsel to the Saints and to the World », Ensign, Tiurai 1972, 27.