Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: Te mau ite o te Buka a Moromona


Pene 9

Te mau ite o te Buka a Moromona

« E au ra ia’u e, e ore roa te hoê melo no teie Ekalesia e mauruuru e tae noa’tu i te taime ua tai‘o e ua tai‘o faahou oia i te Buka a Moromona, e ua feruri hohonu i te reira ia nehenehe ia’na ia faaite papû e, e parau mau te reira buka e te faaûruraa a te Mana Hope i ni‘a i te reira ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua tavini te peresideni Joseph Fielding Smith ei Tiaau aamu no te Ekalesia e ei Papa‘i parau rahi mai te ava‘e mati 1921 e tae roa’tu i te ava‘e fepuare 1970 I roto i te reira ti‘araa, ua riro oia ei mauhaa no te haaputu i te mau parau aamu tahito na te Ekalesia. Te hoê o te reira mau parau o te hoê ïa iteraa papû papa‘i-rima-hia e tarimahia e David Whitmer, hoê o na ite taa ê e toru o te Buka a Moromona. Ua fana‘o atoa te peresideni Smith i te fariiraa i te hoê iteraa papû papa‘i-rima-hia e Olive Kaudere, te tahi faahou o na ite e toru o te Buka a Moromona. Ia oti ta’na papa‘i-rima-faahou-raa i teie na parau e piti, ua tai‘o te peresideni Smith i te reira i roto e piti a‘e a‘oraa i mua i te taata—hoê taime i te ava‘e mati 1939 e hoê faahou taime i roto i te amuiraa rahi a te Ekalesia i te ava‘e atopa 1956.

Noa’tu e ua feruri te peresideni Smith e, e faufaa rahi te faaiteraa i teie nau iteraa papû, e parau pinepine na’na no ni‘a i te tahi atu iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona : to’na iho iteraa papû, tei fariihia e ana era a‘e te tau hou a rave ai oia i te ohipa i roto i te piha toro‘a a te Tiaau aamu no te Ekalesia. Ua parau oia e, « Ua haamata vau i te tai‘o i te Buka a Moromona hou a riro mai ai au e diakono, e ua tai‘o vau i te reira mai taua taime mai â, e ua ite au e e parau mau te reira ».1 « Ua tai‘o vau i te reira e rave rahi mau taime », ta’na ïa parau i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. « Aita i navai ta’u tai‘oraa i te reira. Te vai noa nei â i roto te mau parau mau e ti‘a ia’u ia imi e ia itehia mai, i te mea e, aita vau i haro‘aro‘a pauroa mai, tera râ ua ite au e, e parau mau te reira ».2

Te fâ a te peresideni Smith a faaite ai oia i teie mau iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona, o te faaitoitoraa ïa ia vetahi ê ia farii i to ratou iho iteraa papû. Ua parau oia e, « Te faaite papû nei au ia outou e, ua faaite maramarama mai te Fatu ia’u, na roto i te heheuraa ta’u i farii, e e rave rahi o outou i ô nei o te nehenehe atoa e faaite e, e parau mau teie mau mea, e e haamaitairaa te reira no te mau huru taata aau parau-ti‘a atoa, o te tautoo ia tai‘o na roto i te varua pure e te hinaaro ia ite e, e parau mau anei teie buka e aore râ, e ere ; ei reira e farii oia i taua iteraa papû ra mai te au i te fafauraa tei faaitehia mai e Moroni, tei titiro i te papaa parau ia tae mai i roto i te Tau Tuuraa no te Îraa o te mau Tau ».3

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

E papaa parau mo‘a te Buka a Moromona, tei roto i te reira te evanelia mure ore, e te faaite papû nei no Iesu Mesia.

Te Buka a Moromona o te aamu mo‘a ïa o te mau taata no te fenua Amerika i tahito ra, e tei roto i reira te mau tohuraa a to ratou mau peropheta, te mau faaueraa a te Fatu ia ratou, e te aamu e te hopearaa o te reira mau nunaa i tahito ra. E buka papa‘iraa mo‘a teie no Amerika, e buka mo‘a ho‘i e te faaûruhia, mai te Bibilia ra te huru, te buka no te mau papaa parau mo‘a o te Hebera i te pae hiti‘a o te râ.4

Na roto i te pure tuutuu ore, ua imi te mau peropheta Ati Nephi i te mau rave‘a ia paruruhia ta ratou mau papa‘iraa e ia tae mai te reira e ia parau mai mai te huru mai te pohe mai, no te faaite i te toe‘a o Lehi, e i to te Ati Iuda atoa e to te Etene e, ua heheu mai te Atua ia ratou i te îraa o te Evanelia. Ta ratou mana‘ona‘oraa maori râ, ia arata‘ihia mai te taata i te mau mahana hopea nei i te tatarahapa e i te faaroo i te Atua na roto i te faaiteraa papû tei horo‘ahia mai e teie mau peropheta Ati Nephi e rave rahi tenetere na mua’tu. Te haapii mai nei tatou mai roto mai i te Buka a Moromona e, teie te tumu rahi o te Buka a Moromona, mai tei faahitihia i roto i to’na mau tuhaa papa‘iraa e rave rahi… 

Ua faaite maramarama maitai te Fatu i te mau peropheta Ati Nephi e, e faahereherehia to ratou aamu e ta ratou mau tohuraa ia tae mai i te mau mahana hopea nei ei faaiteraa papû no Iesu Mesia e ia faati‘a i ta’na Evanelia i rotopu i te taata. Ua tohu o Nephi i te mau Etene e i te mau Ati Iuda o to tatou nei anotau e ua vaiiho no ratou i to’na iteraa ma te papû maitai. 2 Nephi 33 Ua na reira atoa Moroni. (Moroni 10:24–34.)5

O Nephi, te hoê o te mau peropheta matamua o te nunaa Iseraela, tei tohu fatata a ono hanere matahiti hou te anotau Keresetiano e, ia tae i te tau e faaitehia mai ai mai raro mai i te repo te mau papaa parau no te aamu o to’na mau taata, e mahana ïa i reira te taata « e huna [ai]… i te mana o te Atua, o tei Mo‘a i Iseraela ra », e e parau ho‘i ratou e : « A faaroo mai na ia matou, e faaroo i ta matou parau ; inaha, aore ho‘i e Atua i teie nei mahana, no te mea ua oti i te ravehia e te Fatu, te Faaora, ta’na ra ohipa, e ua horo‘a oia i to’na mana i te taata nei ». [2 Nephi 28:5.] Faahou â, e rave rahi i rotopu ia ratou o te parau ia faaitehia’tu ia ratou te hoê buka papa‘iraa apî tei roto te aamu o te mau taata no teie pae tooa o te râ o te ao nei : « E Bibilia ! E Bibilia ! E Bibilia ta matou, e aore atu â e Bibilia ». [2 Nephi 29:3.]

… Ua faataahia teie buka papa‘iraa mo‘a apî ei ite, eiaha no te Mesia noa e no te evanelia mure ore i roto, ei faaite papû atoa râ i te mau papa‘iraa mo‘a a te Ati Iuda—te Bibilia ; e teie na papaa parau e piti—mai tei tohuhia e Nephi, to’na metua tane e o Iosepha atoa, te tamaiti a Iseraela—e tupu apipiti ïa i te rahi no te faaite papû i te evanelia mure ore ra [a hi‘o 2 Nephi 3:11–13  ; 29:10–14]. Te ti‘a nei teie mau papaa parau i teie mahana ei hoê ite, no te faaite papû i te parau mau i te faahaparaa a te feia atoa e pato‘i i to te reira mau haapiiraa.6

Ua ite au e, ua iriti Iosepha Semita i te Buka a Moromona na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, e ua tae mai te reira no te « faaite papû i te Ati Iuda e te Etene atoa ho‘i, o Iesu, o te Mesia ïa, te Atua Mure ore, o te faaite ia’na iho i te mau fenua atoa ». [A hi‘o i te api upoo parau no te Buka a Moromona.]7

2

Mai te au i te ture o te mau ite, ua pii te Fatu i te mau ite taa ê no te faaite papû i te Buka a Moromona.

Te vai ra hoê ture i faahiti hope-roa-hia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no te faatere i te iteraa papû e te piiraa i te mau ite. Ua haapa‘o tamau noa te Fatu i teie ture a horo‘a mai ai oia i te heheuraa apî i te taata nei.8

Mai tahito mai â teie ture [te ture no te mau ite] i te riroraa ei ture mau e te hope roa. Ahiri e mau parau papû ta tatou no te mau tau atoa, e ite tatou e, i te mau taime atoa a haamau ai te Fatu i te hoê tau tuuraa, e vai ihoa hau atu i te hoê ite no te faaite papû no’na. A papa‘i ai Paulo i to Korinetia ra, na ô atura oia : « Tei te vaha o na ite toopiti e tootoru ra e riro ai te mau parau atoa na ei parau mau ». [2 Korinetia 13:1.]9

No ni‘a i te taeraa mai te Buka a Moromona, ua parau mai te Fatu e, e ma‘iti oia i te mau ite. E toru ite taa ê o tei faaite i te parau i to te ao nei, e ua parau maira oia :

« E aore te taata e ite i te reira, maori râ e toofanu pu‘e taata mai tei au i te hinaaro o te Atua, ia riro ratou ei faaite i ta’na ra parau i te tamarii a te taata nei : ua parau maira ho‘i te Fatu ra o te Atua, e pii mai te mau parau a te feia parau-ti‘a ra, mai te mea e no tei pohe maira.

« E no reira e hopoi mai ai te Fatu ra, o te Atua, i te mau parau o taua buka ra ; e na roto i te vaha o na ite i te rahi e au i to’na ra mana‘o e faatia oia i ta’na ra parau ; e auê te taata e faaru‘e i te parau a te Atua ra ! » (2 Nephi 27:13–14.)10

Hōho’a
Joseph Smith and two of the Three Witnesses kneel in the forest while an angel stands before them holding the opened gold plates.

Ua faaite mai te hoê melahi i te mau api auro ia Olive Kaudere e ia Davida Uitima, e piti o na ite tootoru, e tei reira atoa o Iosepha Semita. I muri mai ua faaite mai te melahi i te mau api ia Maratini Haireti, te toru o te ite.

Teie na taata e toru tei piihia no te riro ei mau ite taa ê no te taeraa mai te Buka a Moromona na roto i te mana o te Atua, o Olive Kaudere, Davida Uitima, e o Maratini Haireti… Ua apiti atu ratou ia Iosepha Semita no te haamau i teie ohipa umerehia i roto i teie tau tuuraa… 

Ua faaite papû ratou e, ua farii ratou i te taeraa mai te hoê melahi mai mua mai i te aro o te Fatu, e ua tuu maira i mua ia ratou te mau api auro, no reira mai te iritiraahia te Buka a Moromona, e ua haapii maira ia ratou. Ua ite ratou i te mau parau i ootihia i ni‘a iho i te mau api a huri-hoêhoê-hia ai te mau api i mua ia ratou, e ua faaroo ratou i te reo o te Atua i te parauraa mai mai te ra‘i mai e, ua ravehia te iritiraa na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, e ua faaue maira ia ratou ia faaite i te parau no te reira i to te ao atoa. Na roto i te ati, te hamani-ino-raa e te mau haafifiraa atoa o te oraraa, ua haapa‘o tamau noa teie na ite tootoru i to ratou iteraa papû e, ua ite ratou i te mau api parau i mua i te aro o te hoê melahi, e ua faaroo ratou i te reo o te Atua i te parauraa mai ia ratou mai te ra‘i mai.

Te vai atoa ra e toova‘u ite ê atu tei ite atoa i te mau api, ua tape‘a i te reira, ua hi‘opo‘a maite i te mau ootiraa i ni‘a iho ra a faaitehia mai ai te reira ia ratou e Iosepha Semita. Ua horo‘a atoa to ratou iteraa papû i to te ao nei e e itehia te reira i roto i te mau Buka a Moromona atoa. Ua vai haapa‘o tamau noa teie na taata toova‘u i teie iteraa papû e tae noa’tu i te poheraa.

Teie na ite too-ahuru-ma-piti [tai‘o atoa ia Iosepha Semita], e maha o ratou ua ite i te mau melahi e ua farii i te mau orama no te ra‘i, e e va‘u ua ite i te papaa parau tei faaitehia mai ia ratou e Iosepha Semita, mai te mea ra e, o ratou ïa ta te Fatu i mana‘o e, e mea faufaa no te haamau i te parau mau o te Buka a Moromona, mai ta’na i fafau mai na roto ia Nephi e, e rave oia. « E auê te taata e faaru‘e i te parau a te Atua ra ! » Ua hau atu i te haapa‘oraa i te ture te mau iteraa papû o teie mau taata.11

Hōho’a
The eight witnesses around Joseph Smith as he shows them the gold plates.

Ua faaite Iosepha Semita i te mau api auro i na ite toova‘u.

No Iosepha Semita… o’na ana‘e to roto i te orama matamua, oia ana‘e i te taime a hopoi mai ai Moroni i te poro‘i ia’na ra, oia ana‘e i te taime a farii ai oia i te mau api ; e ere râ oia ana‘e i muri a‘e i te reira. Ua pii te Fatu i te tahi atu mau ite. Ua parau te mama ruau Smith [te metua vahine o Iosepha Semita, o Lucy Mack Smith] i roto i to’na aamu e, ua ho‘i mai te peropheta i te fare ma te ta‘i oaoa i muri a‘e i to te mau ite hi‘oraa i te mau api i raro a‘e i te arata‘iraa a te hoê melahi na te Atua, no te mea, te na ô ra oia e, « Ua haamamahia te teimaha, e e ere o vau ana‘e i teie nei ».12

3

Ua vai haapa‘o noa na ite tootoru i to ratou iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona.

Ua faaatea e ua faaru‘e atu na ite tootoru [taa ê] atoa i te Ekalesia. Ua ho‘i mai o Olive Kaudere e o Maratini Haireti ma te titau haehaa i te ti‘araa melo i roto i te Ekalesia e ua pohe raua toopiti atoa i roto i te ekalesia. Ua vai noa o Davida Uitima i rapae i te Ekalesia ; tera râ, ua vai haapa‘o tamau noa teie na taata tootoru atoa i te iteraa papû ta ratou i horo‘a i to te ao nei o te itehia i roto i te Buka a Moromona tata‘itahi.13

Teie te hoê iteraaa papû o Davida Uitima, tei horo‘ahia i Richmond, Missouri, i te 19 no mati 1881—tei iritihia mai roto mai i te parau matamua, tei nene‘ihia i roto i te Vairaa parau no Richmond i taua mahana ra.

« I te mau fenua atoa, te mau opu atoa, te mau reo atoa e i te mau nunaa atoa e tae‘ahia’tu teie parau—

« Ua parau o John Murphy no Polo [Caldwell County], Missouri e, i roto i te hoê aparauraa na maua i te pu‘e tau mahanahana i ma‘iri a‘enei e, ua huna vau i to’u iteraa papû ei hoê no na ite tootoru no ni‘a i te Buka a Moromona—

« E no reira, ia taa maitai mai oia ia’u i teie nei, mai te peu noa’tu ua taa ore o’na na mua a‘e, e ia ite ho‘i to te ao nei i te parau mau, te hinaaro nei au i teie nei, i te taperaa o te oraraa, e i roto i te măta‘u i te Atua, no te taime hopea roa, e parau i teie parau i mua i te mau taata atoa e :

« Aita roa’tu vau i te hoê a‘e taime, i huna i te reira iteraa papû e aore râ, i te hoê noa a‘e tuhaa o te reira, tei nene‘ihia i roto i te reira buka, ei hoê o na ite tootoru.

« Te feia tei ite maitai ia’u, ua ite ratou e, ua tape‘a tamau noa vau i taua iteraa papû ra—E aore roa hoê taata e hape e aore râ, e feaa i to’u mau mana‘o no ni‘a i taua mau mea nei â, te haapapû faahou nei au i teie nei i te parau mau o ta’u mau parau atoa tei parauhia e tei nene‘ihia ».14

Te hinaaro nei au e parau i te hoê mea no ni‘a ia Maratini Haireti… Ma te tamau noa i te haapa‘o i to’na iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona, ua inoino oia i te Ekalesia a tau matahiti e rave rahi. Tera râ, tau taime i muri a‘e i to te feia mo‘a haereraa mai i Utah, ua haere te tahi mau taea‘e maitai no tatou e imi ia’na, ua itehia oia e ua tamahanahana ia’na, e ua faaho‘i faahou mai ia’na. Ua haere mai oia i ô nei [Utah], ua bapetizo-faahou-hia, e ua ora i ô nei no te tahi tau matahiti, ma te faaite i te iteraa o to’na iteraa papû i rotopu i te mau pŭpŭ taata. Ua pohe oia i ô nei e ua hunahia i [Clarkston, Utah].

Haere mai tatou i ni‘a ia Olive Kaudere i teie nei. Eaha te parau no Olive Kaudere, te taata faufaa roa a‘e i teie na taata e toru, tei vai i piha‘iho ia Iosepha Semita e rave rahi taime i te fâraa mai o te mau melahi e i te faaho‘iraahia mai te mau taviri ? Eaha te parau no’na ? Ua faaru‘e oia i te Ekalesia e ua inoino roa, tera râ aita roa oia i huna i te iteraa papû. Ua parau te tahi mau taata e, ua huna oia, tera râ, aita oia i na reira. Ua haapa‘o tamau noa oia i taua iteraa papû ra… 

I muri a‘e i te ti‘avaruraahia te feia mo‘a i rapae ia Navu e ua haere ratou na roto i te mau mou‘a, e mai te mea ra e, ua rumaruma-roa-hia te mau mea atoa (te parau ra o Sidney Rigdon e, ua haere ratou i roto i to ratou pohe, e aita hoê ti‘aturiraa faahou no ratou, e te parau ra te mau ve‘a e, eita ratou e ora !), i roto i taua huru ra to Olive Kaudere… aniraa ia ho‘i mai i roto i te Ekalesia.… Ua farii-faahou-hia oia, e te faaineine ra oia no te rave i te hoê misioni i te fenua Peretane a roohia ai oia i te ma‘i e a pohe atu ai. Ua pohe oia i roto i te fare o Davida Uitima, ma te faaite papû i te parau mau.15

4

E nehenehe i te melo tata‘itahi o te Ekalesia e riro ei ite no te Buka a Moromona.

E ere teie te taatoa o te mau ite o te nehenehe e parau no ni‘a i te misioni hanahana a Iosepha Semita, e aore râ, no ni‘a i te parau mau o te Buka a Moromona. Ua fafauhia i roto i te Buka a Moromona e, te feia atoa e hinaaro ia ite e, e parau mau anei teie, e tei roto anei te parau na te Fatu, e ite ïa ratou e, e parau mau te reira mai te mea e, e ani atu ratou ma te aau hinaaro mau e te mana‘o papû, ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai ia ratou na roto i te mana o te Varua Maitai [a hi‘o Moroni 10:3–5]. E rave rahi hanere tauatini taata tei tamata i teie fafauraa, e e nehenehe ta ratou e parau, ma te haavare ore e, ua farii ratou i taua iteraa ra.16

Ua ite papû roa ho‘i au e, teie Buka a Moromona ta’u i tai‘o, e parau ïa na te Atua, e ua heheuhia mai, mai ta Iosepha Semita atoa i faahiti na, e te ti‘a’tu nei au i mua ia outou ma te hi‘o i roto i to outou mata. Te hoê varua i ni‘a i te tua o teie fenua tei nava‘i te maramarama no te haro‘aro‘a, e ite ïa oia i te reira parau mau. Nahea oia e ite ai ? Hoê noa iho ohipa ta’na e rave maori râ, e pee i te faanahoraa tei horo‘ahia mai e te Faaora iho a parau ai oia i te ati Iuda e, o tei hinaaro i te haapa‘o i te hinaaro o to’na Metua, e ite ïa i tei haapiihia, e na te Atua anei e aore râ, e na’na iho [a hi‘o Ioane 7:17]. Te faaite nei au i to te ao atoa nei e, e parau mau teie buka… 

Ua ite au e, te iteraa papû a teie na ite [tootoru] tei papa‘ihia i roto i te Buka a Moromona tata‘itahi, e parau mau ïa, e ua ti‘a ratou i mua i te aro o te hoê melahi na te Atua tei parau mai ia ratou e, te mau parau tei iritihia, ua ti‘a ïa te reira, to ratou iteraa papû e, ua paraparau mai te Atua ia ratou mai te ra‘i mai ma te titau mai ia ratou ia faaite papû no teie mau mea, e parau mau ïa, e aore roa e varua eita e farii i taua iteraa papû ra mai te mea e, e hinaaro to’na ia farii i te reira, na roto i te tai‘oraa i teie buka na roto i te pure e te faaroo, e te hinaaro ia ite i te parau mau ta Moroni i parau mai na roto i te heheuraa. E ite oia i te parau mau no ni‘a i te faaho‘iraa mai o teie papa‘iraa mo‘a tei horo‘ahia i te mau taata no teie fenua i tahito ra.17

E au ra ia’u e, e ore roa te hoê melo no teie Ekalesia e mauruuru e tae noa’tu i te taime ua tai‘o e ua tai‘o faahou oia i te Buka a Moromona, e ua feruri hohonu i te reira ia nehenehe ia’na ia faaite papû e, e parau mau te reira buka e te faaûruraa a te Mana Hope i ni‘a i te reira, e e parau mau to te reira aamu… 

Aore hoê melo no teie Ekalesia e fariihia ia ti‘a i mua i te aro o te Atua mai te mea e, aita oia i tai‘o maite e tai‘o hu‘ahu‘a roa i te Buka a Moromona.18

Ia tai‘o ana‘e outou i te Buka a Moromona e ite outou e, te tai‘o ra outou i te parau mau. No te aha ? No te mea, ua arata‘i te Atua i te taata ia papa‘i i te mau ohipa mai tei tupu ra, e ua horo‘a Oia ia ratou i te paari e te faaûruraa no te rave i te reira. No reira, ua papa‘ihia te mau parau e te mau taata tei ti‘aturi i te Atua. Aita roa teie mau parau i topa a‘e i roto i te rima o te feia taiva ; ua papa‘i râ e ua paraparau te feia papa‘i aamu mai te au i ta te Varua Maitai i faaûru ia ratou, e ua ite tatou e, ta ratou i papa‘i na, e parau mau ïa, no te mea ua tuu te Fatu i Ta’na titiro mana i ni‘a iho i te reira [a hi‘o PH&PF 17:6].19

5

Mai te mea e, e tamau noa tatou i te tai‘o i te Buka a Moromona ma te aau tae e na roto i te pure, e rahi noa’tu to tatou here i te reira.

Te feia atoa i tai‘o i te Buka a Moromona ma te aau tae, ua putapû ïa ratou i te mau mea faaûru i roto i to te reira mau api… E itehia te hoê faaûruraa e te hoê mana‘o oaoa e te hau e te mauruuru i roto i te tai‘oraa i teie buka ma te aau tae e te pure.20

Hōho’a
Hispanic mother and young daughter reading the Book of Mormon.

« E itehia te hoê faaûruraa e te hoê mana‘o oaoa e te hau e te mauruuru i roto i te tai‘oraa i teie buka ma te aau tae e te pure ».

Ia tai‘o ana‘e au i [te Buka a Moromona] e rahi noa to’u putapû i to’na mo‘araa, i te poro‘i i roto ra no te turu i te misioni a te Fatu o Iesu Mesia, e i te evanelia tei faaho‘ihia mai i roto i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau no te faaoraraa o te mau varua. E haere noa i te rahi i tera mahana e tera mahana to’u here i teie papaa parau ia ite ana‘e au ia hohorahia mai te tupuraa o te mau parau tohu i faahitihia e teie mau peropheta o te paraparau mai nei i teie nei mai te pohe mai, e mai te repo mai, i te mau nunaa o te fenua nei, ma te tuô ia ratou ia tatarahapa, e ma te titau ia ratou ia ti‘aturi i te Mesia.21

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ua parau te peresideni Smith e, aita i navai ta’na tai‘oraa i te Buka a Moromona (a hi‘o « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith »). Eaha ta tatou e nehenehe e apo mai i roto i teie parau ?

  • I roto i teie pene, i te tuhaa 1, te vai ra te tahi mau haapiiraa a te peresideni Smith no ni‘a i te mau opuaraa o te Buka a Moromona. Nahea teie mau fafauraa i te tupuraa i roto i to outou oraraa ?

  • Noa’tu e, ua faaru‘e Olive Kaudere, Maratini Haireti e o Davida Uitima i te Ekalesia, aore hoê o ratou i huna i to’na iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona (a hi‘o i te tuhaa 2 e te 3). No te aha teie ohipa i riro ai ei ohipa faufaa ia feruri ana‘e tatou i to ratou iteraa papû ?

  • Ua parau te peresideni Smith e, e nehenehe i te mau taata atoa ia riro ei mau ite no te Buka a Moromona (a hi‘o i te tuhaa 4). E mea nahea te roaaraa ia outou te hoê iteraa papû no ni‘a i teie buka ? Eaha te ti‘a ia outou ia rave no te faaite i teie iteraa ?

  • Teie te parau a te peresideni Smith no ni‘a i te Buka a Moromona, « E haere noa i te rahi i tera mahana e tera mahana to’u here i teie papaa parau » (tuhaa 5). Nahea to outou iteraa e, e parau mau atoa te reira no outou ? Eaha te ti‘a i te hoê taata ia rave no te haapuai i to’na iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

1 Nephi 6:3–5  ; 2 Nephi 29:7–8  ; Iakoba 4:1–4  ; Enosa 1:13  ; PH&PF 20:8–12

Tauturu haapiiraa

« A faaite i te iteraa papû ia faaurû te Varua ia outou ia na reira, eiaha noa i te hopearaa o te haapiiraa. A horo‘a atoa i te taime i te feia o ta outou e haapii ra ia faaite atoa i to ratou iteraa papû » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e,[1999], 45).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Atopa 1961, 18.

  2. I roto i te Conference Report, Atopa 1949, 89 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 3:231.

  3. I roto i te Conference Report, Atopa 1956, 20 ; a hi‘o atoa Moroni 10:3–5.

  4. « Origin of the First Vision », Improvement Era, Eperera 1920, 503 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:209.

  5. Church History and Modern Revelation (1953), 1:31–32.

  6. « Predictions in the Bible Concerning the Book of Mormon », Improvement Era, Setepa 1923, 958–59 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:228–29.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1970, 8.

  8. « Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon », Improvement Era, Setepa 1927, 950 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa apî Ed., 1:203.

  9. Doctrines du Salut, nene‘iraa apî. ed., 1:203 ; tumâhia te reta faahipa mai roto mai i te buka.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1956, 19–20.

  11. « Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon », 952–53 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:229–30.

  12. Doctrines du Salut, nene‘iraa apî ed., 1:210–11.

  13. « Testimonies of the Witnesses to the Book of Moromona », 952 ; hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:229–30.

  14. I roto i te Conference Report, Atopa 1956, 20.

  15. Doctrines du Salut, nene‘iraa apî. ed., 1:226–28.

  16. « Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon », 953 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:231.

  17. I roto i te Conference Report, Atopa 1949, 89 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:231–32.

  18. I roto i te Conference Report, Atopa 1961, 18.

  19. « History and History Recorders », Utah Genealogical and Historical Magazine, Eperera 1925, 55 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 2:202.

  20. « Origin of the First Vision », 503.

  21. I roto i te Conference Report, Eperera 1925, 73.