Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 14: Te horo‘araa i te Varua Maitai


Pene 14

Te horo‘araa i te Varua Maitai

« I muri a‘e i te bapetizoraa e te haamauraa, e riro mai tatou ei mau hoa no te Varua Maitai o te haapii mai ia tatou i te mau haerea o te Fatu ra, o te faaanaanaea i to tatou mau mana‘o e o te tauturu ia tatou ia maramarama i te parau mau ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua haapii mai te peresideni Joseph Fielding Smith e, e ti‘araa to te mau melo haapa‘o atoa o te Ekalesia « ia farii i te mau heheuraa e au e te titauhia no te arata‘i ia’na iho ».1 Ua imi tamau noa oia i teie arata‘iraa no’na iho, i roto ihoa râ i ta’na mau tautooraa ia haapii e ia paruru i ta’na mau tamaroa e ta’na mau tamahine. Ua faati‘a mai o Elder Francis M. Gibbons, tei tavini ei papa‘i parau no te Peresideniraa Matamua, i teie aamu i muri nei, tei faati‘ahia mai ia’na e te tamaiti a te peresideni Smith o Reynolds (te i‘oa pii noa, o Reyn).

« Ua faati‘a o Reyn e, e avaava ta’na i roto i to’na vaha hoê noa iho taime i roto i to’na oraraa, e no te tahi noa taime poto roa. Ua tupu te reira i te tau e piahi oia i te fare haapiiraa tuarua no Roosevelt Junior i Roto Miti. Te uputa tomoraa no [te fare haapiiraa] tei te pae ïa o te purumu hau roa, aita i rahi te tereraa pereoo. I taua mahana ra, te haere maira o Reyn i rapae na te uputa tomoraa o te fare haapiiraa na muri iho i te hoê hoa e puhipuhi ra i te avaava e o tei faahepo ia’na, mai ta’na i na reira pinepine, ia tamata ‘hoê noa a‘e taime’. E i taua taime ra, ua manuïa te hoa. Ua rave maira Reyn i te hoê avaava e ua tutu‘i. Tau hutihutiraa i muri mai, o vai teie e tere mai nei na piha‘iho i te aroa i roto i to’na pereoo, o te metua tane ïa o Reyn. Ua taviri a‘era o Elder Smith i te hi‘o pereoo i raro e na ô atura i ta’na tamaiti hitimahuta, ‘Reynolds, hinaaro vau e paraparau ia oe i teie pô i muri a‘e i te tamaaraa’, e reva’tura. Te faati‘a ra o Reyn e, ‘I te piiraa ihoa to’u metua tane ia’u e, Reynolds, ua ite au e, e e ohipa mau teie’. Ua vaiiho o Elder Smith ia Reyn ia taamino noa i roto i ta’na hapa i te roaraa o te avatea e i roto i te taime no te tamaaraa, e te vahi maere ho‘i, aita ta’na e parau rahi roa. I muri a‘era, a parahi ai oia ma te huru ê rii i roto i te piha ohipa a to’na metua tane… ua na mua o Reynold i te hoê haavâraa. Te mea ta’na i farii, te tahi noa ïa a‘oraa mărû e te here no ni‘a i te ino no ‘taua peu ha‘iriiri ra’ e te hoê faahaamana‘oraa i to’na ti‘araa, e te mea ta to’na huru e faatupu i ni‘a i te utuafare taatoa. Ua hope te reira na roto i te hoê titauraa e ia fafau o Reyn e, eita oia e patia faahou i te hoê avaava i roto i to’na vaha. Ua farii o Reyn i taua titauraa ra. Te parau ra oia e, ‘aita roa’tu te reira i tupu faahou’. I roto i te mau matahiti atoa i muri mai, tae noa’tu i te taime a ora ai oia i roto i te Nuu Moana o te mau Hau Amui no Marite i roto i te tau Tama‘i II no te Ao nei, tei reira ho‘i te puairaa o te ohipa puhipuhi avaava, ua faatura oia i te fafauraa ta’na i fafau i to’na metua tane ».

A feruri ai oia i taua ohipa ra, ua parau o Elder Gibbons : « O vai ho‘i te mana‘o e, e tere mai o Joseph Fielding Smith na ni‘a i taua purumu iti pereoo ore ra, i te taime mau a tutu‘i ai ta’na tamaiti i ta’na avaava hoê roa. Noa’tu e, aita o Reyn i parau roa mai, ia hi‘ohia râ ta’na peu e te ta‘iraa o te reo, na te reira e faaite mai e, ua ite papû oia i te hohonu e i te puai faahiahia o te ite varua o to’na metua tane, ia au ihoa râ i te maitai o to’na utuafare ».2

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Te ohipa a te Varua Maitai, o te faaite papû ïa no te Metua e no te Tamaiti e no te parau mau atoa.

Te Varua Maitai, o te toru ïa o te melo no te Atuaraa. E Varua oia, i te hoho‘a o te hoê taata. Te Metua e te Tamaiti e na taata tino raua ; e tino i‘o e te ivi to raua. E taata Varua te Varua Maitai, e e tino varua noa to’na[a hi‘o PH&PF 130:22]. Ta’na ohipa o te faaite papû ïa no te Metua e no te Tamaiti e no te mau parau mau atoa [a hi‘o 2 Nephi 31:18  ; Moroni 10:5].3

Te rave amui nei Oia i te mau mea a te Metua e a te Tamaiti e te heheu nei i te reira i te feia e tavini ra i te Fatu ma te haapa‘o maitai. Na roto ho‘i i te mau haapiiraa a te Faaa‘o, e aore râ, te Varua Maitai, i haamana‘o ai te mau aposetolo i te mau haapiiraa a Iesu Mesia [a hi‘o Ioane 14:26]. Na roto ho‘i i te mau haapiiraa a te Varua Mo‘a e tae mai ai te parau tohu [a hi‘o 2 Petero 1:21].4

Ia paraparau ana‘e te Varua o te Atua i te varua o te taata, e mana to’na no te horo‘a i te parau mau ma te puai rahi e te maramarama, hau atu i te parau mau e noaa mai na roto i te farerei-tino-raa, noa’tu e, e mau tino no te ra‘i mai. Na roto i te Varua Maitai te parau mau e raraahia ai i roto i te taura e te mau uaua o te tino ia ore ho‘i ia mo‘e faahou.5

2

E faaite te Varua Maitai i te parau mau i te taata parau-ti‘a i te mau vahi atoa.

Te ti‘aturi nei tatou e, e heheu parau te Varua Maitai, e e faaite oia i te mau taata parau-ti‘a i te mau vahi atoa e, e Tamaiti Iesu Mesia na te Atua, e peropheta o Iosepha Semita, e o teie ana‘e « te ekalesia mau e te ora i ni‘a i te ao paatoa nei ». (PH&PF 1:30.)

Aita roa e ti‘a i te hoê taata ia parahi noa i roto i te poiri ; tei ô nei te maramarama o te evanelia mure ore ; e e nehenehe i te mau taata e imi ma te aau tae mau, e farii i to’na iho iteraa papû na roto i te Varua Mo‘a no ni‘a i te parau mau e te huru hanahana o te ohipa a te Fatu.

Ua parau o Petero e : « … E ore te Atua e haapa‘o i te huru o te taata ; o tei măta‘u râ ia’na, e o tei rave i te parau-ti‘a i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana » (Te Ohipa 10:34–35), oia ho‘i, e ninii mai te Fatu i to’na Varua i ni‘a i te feia haapa‘o maitai ia ite ho‘i ratou na roto ia ratou iho i te mau parau mau o teie haapa‘oraa.6

E faaite mai te Varua Maitai ia’na i te mau taata atoa o te ani i te parau mau, mai Ta’na i na reira ia Korinelio [a hi‘o Te Ohipa 10]. Ua ite tatou i teie parau i roto i te Buka a Moromona, na Moroni, a opani ai oia i ta’na papa‘iraa, pene 10, irava 4  :

« E o teie ta’u a‘o ia outou na, ia itea teie nei mau parau ia outou, e ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei ; e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papû, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai ».

E nehenehe i te mau taata atoa e farii i te faaiteraa o te Varua Maitai, noa’tu e, tei rapae oia i te Ekalesia, mai te mea e, e imi maite oia i te maramarama e i te parau mau. E haere mai te Varua Maitai no te horo‘a mai i te taata nei i te iteraa ta’na e imi ra, e a haere ê atu ai.]7

3

I muri iho i te bapetizoraa, e horo‘ahia te horo‘araa i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima.

I te anotau o te ekalesia a Iesu Mesia i mutaa ihora, ua tuuhia mai te fafauraa e, te feia atoa e tatarahapa, e ua bapetizohia ia matara te hara, e ua haapa‘o maitai, e farii ïa i te horo‘araa i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima. Ua horo‘a-atoa-hia te reira fafauraa i te feia atoa e farii i te Evanelia i roto i teie tau tuuraa, inaha, ua parau te Fatu e :

« E o tei roaa ia ratou te faaroo e haamau ïa orua ia ratou i roto i ta’u nei ekalesia, na roto i te tuuraa rima, e na’u e horo‘a’tu i te [horo‘araa i te Varua Maitai] i ni‘a ia ratou ra ». [PH&PF 33:15.]8

Hōho’a
Paiting of the Apostle Paul conferring the Gift of the Holy Ghost .

« Ua tuu atura Paulo i ta’na rima i ni‘a iho ia ratou ra, e ua haere maira te Varua Maitai i ni‘a iho ia ratou » (Te Ohipa 19:6).

Eita e roaa ia outou te horo‘araa i te Varua Maitai na roto i te pure, na roto i te aufauraa i te tuhaa ahuru, na roto i te haapa‘oraa i te Parau Paari—eita atoa na roto i te bapetizoraa i raro i te pape ia matara te hara. E mea ti‘a roa râ ia outou ia faati‘a i taua bapetizoraa ra na roto i te bapetizoraa o te Varua. I te hoê taime ua parau te peropheta e, e nehenehe ta outou e bapetizo i te hoê pute one i te oreraa e haamau i te hoê taata e e horo‘a ia’na i te horo‘araa i te Varua Maitai, na roto i te tuuraa rima. Eita te reira e roaa ia outou na roto i te tahi atu rave‘a.9

Te ti‘aturi nei au i ni‘a i te haapiiraa tumu o te tuuraa rima no te horo‘araa i te Varua Maitai, na roto ho‘i i te reira tatou e hoê ai e to tatou Metua i te ra‘i ra, e haapii ai ho‘i i To’na mau haerea, ia ti‘a ho‘i ia tatou ia haere i roto i To’na mau e‘a.10

4

Na roto i te horo‘araa i te Varua Maitai e nehenehe ai te mau melo o te Ekalesia e farii i te Varua Maitai ei hoa no ratou i te mau taime atoa.

Te Varua Maitai, e Ve‘a ïa, e aore râ, e Faaa‘o, ta te Faaora i fafau e tono mai i ta’na ra mau pĭpĭ i muri a‘e i to’na faasatauroraahia. Na roto i ta’na faaûruraa, e riro teie Faaa‘o ei hoa tamau no te mau taata atoa i bapetizohia, e no te utuutu i te mau melo o te Ekalesia na roto i te heheuraa e te arata‘iraa e te ite i te parau mau, ia ti‘a ho‘i ia ratou ia haere na roto i to’na maramarama. Na te Varua Maitai e haamaramarama i te feruriraa o te melo i bapetizo-mau-hia Na roto ia’na e tae mai ai te heheuraa no te taata hoê, e e haamauhia ai te maramarama o te parau mau i roto i to tatou aau.11

Ia oti tatou i te bapetizohia, e haamauhia tatou. No te aha taua haamauraa ra ? No te faariro ïa ia tatou ei hoa no te Varua Maitai ; no te horo‘a ia tatou i te haamaitairaa ia arata‘ihia e te toru o te melo o te Atuaraa—e hoaraa, ia haamaramaramahia to tatou feruriraa, ia faaanaanaeahia tatou na te Varua Mo‘a no te imi i te ite e te maramarama no ni‘a i te mau mea atoa o to tatou faateiteiraa.12

I muri a‘e i te bapetizoraa e te haamauraa, e riro mai tatou ei mau hoa no te Varua Maitai o te haapii mai ia tatou i te mau haerea o te Fatu ra, o te faaanaanaea i to tatou mau mana‘o e o te tauturu ia tatou ia maramarama i te parau mau.13

Ua fafauhia mai ia tatou e, ia oti tatou i te bapetizohia, mai te mea e, e vai haavare ore noa tatou e te haapa‘o, e farii tatou i te arata‘iraa a te Varua Maitai. Eaha te opuaraa no te reira ? No te haapii ia tatou, no te arata‘i ia tatou, no te faaite papû ia tatou i te mau parau tumu faaora o te evanelia a Iesu Mesia. Te mau tamarii atoa i tae‘ahia te matahiti no te bapetizo, e ua bapetizohia, ua ti‘a ïa ia ratou ia farii i te arata‘iraa a te Varua Maitai. Ua faaroo a‘enei au i te taata ia parau e, eita te hoê tamarii na‘ina‘i e va‘u matahiti e haro‘aro‘a. E mea maitai atu ta’u i ite. E iteraa papû to’u no ni‘a i teie parau mau i te va‘uraa o to’u matahiti, tei tae mai na roto i te Varua Maitai. E mai taua taime ra te vai noa nei te reira ia’u nei.14

Auê te hanahana o teie haamaitairaa e, ia arata‘i-tamau-hia e te Varua Maitai, e ia faaitehia mai te mau parau ‘aro‘aro o te basileia o te Atua.15

5

E roaa te auhoaraa o te Varua Maitai i te feia ana‘e o te faaineine ia ratou no te farii i te reira.

O to’u mana‘o teie, e rave rahi melo o teie Ekalesia tei bapetizohia ia matara ta ratou hara, e ua farii i te tuuraa rima i ni‘a i to ratou upoo no te horo‘araa i te Varua Maitai, aore roa râ ratou i farii i taua horo‘a ra—oia ho‘i, te mau faaiteraa o te reira. No te aha ? No te mea aita ratou i faanahonaho ia ratou ia ti‘a ia ratou ia farii i te reira mau faaiteraa. Aita roa ratou i faahaehaa ia ratou iho. Aita roa ratou i rave i te mau taahiraa o te faaineine ia ratou no te farii i te auhoaraa o te Varua Maitai. No reira, e ora ratou i to ratou oraraa ma te farii ore i taua iteraa ra ; ua ere ratou i te maramarama. E ia haere mai te feia haavare e te paari haavare ma te faaino i te mau mana faatere o te Ekalesia e i te mau haapiiraa tumu a te Ekalesia, aita i rava‘i te haro‘aro‘araa o teie mau melo paruparu, aita i rava‘i ta ratou mau haamaramaramaraa, e aita i rava‘i te arata‘iraa a te Varua o te Fatu no te pato‘i i te mau haapiiraa hape. E faaroo e e feruri atu paha ratou e, ua hape ratou, e te ohipa matamua ta outou e ite, o to ratou ïa haereraa i rapae i te Ekalesia, no te mea aita i roaa ia ratou te maramarama.16

E faaueraa na te Fatu e, ia itoito te mau melo o te Ekalesia i roto i ta ratou mau ohipa e ia tuatapapa i te mau parau mau faufaa o te evanelia mai tei heheuhia mai. Eita te Varua o te Fatu e tautoo tamau noa i roto i te taata tau‘a ore, i te taata orurehau e te pato‘i tei ore i manuïa i te oraraa i roto i te maramarama o te parau mau hanahana. E haamaitairaa na te mau taata atoa tei bapetizohia ia farii i te hoê iteraa papû tamau no ni‘a i te faaho‘i-faahou-raa mai te evanelia, tera râ, e mohimohi teie iteraa papû, e e morohi roa’tu, mai te mea e, aita tatou e farii tamau noa i te maitai pae varua na roto i te tuatapaparaa, te haapa‘oraa, e te imi-itoito-raa ia ite e ia maramarama i te parau mau.17

Hōho’a
A man sitting at a table with his scriptures open looking out the window.

« Ua faaue mai te Fatu e, ia itoito te mau melo o te Ekalesia i roto i ta ratou mau ohipa e ia tuatapapa i te mau parau mau faufaa o te evanelia ».

E ti‘araa to tatou no te farii i te arata‘iraa a te Varua Maitai, tera râ, eita te reira arata‘iraa e roaa ia tatou mai te mea e, e pato‘i ti‘a’tu tatou ia feruri i te mau heheuraa tei horo‘ahia mai no te tauturu ia tatou ia maramarama e no te arata‘i ia tatou i roto i te maramarama e te parau mau o te evanelia mure ore. Eita ta tatou e nehenehe e ti‘aturi e farii tatou i te reira arata‘iraa mai te mea e, e pato‘i tatou i te feruri i teie mau heheuraa rahi tei riro ei faufaa rahi no tatou i te pae tino nei e i te pae varua. E teie nei, mai te mea e, tei roto tatou i te reira huru ti‘aturi ore e aore râ, te reira huru hinaaro ore e imi i te maramarama e te ite ta te Fatu i tuu mai i mua ia tatou, tei ni‘a iho ïa ia tatou te hopoi‘a, e aore râ, te ati ia haavarehia mai e te mau varua iino, e te mau haapiiraa a te diabolo, e te mau haapiiraa a te taata [a hi‘o PH&PF 46:7]. E ia ti‘a mai ho‘i teie mau faaûruraa hape i mua ia tatou, aita ïa to tatou e maramarama papû no te faataa ê i te reira e ia ite e, e ere te reira i ta te Fatu. Ei reira tatou e topa ai i roto i te mau mea paieti ore, te mau mana‘o iino, te haavare e te paari haavare o te taata.18

E ore te Varua o te Fatu e parahi i roto i te mau tino viivii, e ia faaru‘e te hoê taata i te parau mau no te tomo i roto i te ino, eita taua Varua ra e pee ia’na, e haere ê râ oia, e mono mai te varua no te hape, te varua no te haapa‘o ore, te varua no te ino, te varua no te haamouraa mure ore.19

6

Mai te mea e, e haapa‘o tamau noa tatou, e horo‘a mai te Varua Maitai ia tatou i te mau heheuraa no te faatere e no te arata‘i ia tatou i roto i te roaraa o to tatou oraraa.

Ua fafau mai te Fatu i te feia atoa e tatarahapa e e haapa‘o tamau noa, o te faaite i te varua haehaa e te itoito, e ti‘araa ho‘i to ratou ia farii i te arata‘iraa a te Varua o te Atua. Na te reira Varua e faatere e e arata‘i ia ratou i te roaraa o to ratou oraraa.20

Ua farii te mau melo atoa o te Ekalesia i te tuuraa rima i ni‘a i to’na upoo no te horo‘araa i te Varua Maitai. E ti‘araa to’na no te farii i te mau heheuraa e au, e te titauhia no te arata‘i ia’na iho ; eiaha te Ekalesia, ia’na iho râ. E ti‘araa to’na, na roto i to’na haapa‘o, na roto i to’na haehaa, no te farii i te maramarama e te parau mau mai tei heheuhia mai na roto i te Varua o te Parau mau, e te taata e faaroo i taua Varua ra, e e imi ho‘i i te horo‘a a te Varua na roto i te haehaa e te faaroo, e ore ïa e haavarehia.21

Ei haere na tatou ma te oraraa paieti i roto i te maramarama e i roto i te parau mau ma te ite au o te tae mai na roto i te horo‘a e te mana o te Varua Maitai tei fafauhia mai i te feia atoa e ti‘aturi i te tatarahapa e e farii i te parau o te ora mure ore. Mai te mea e, tei roto tatou i te faahoaraa o teie Varua, ei reira tatou e haere ai i roto i te maramarama, e te faahoaraa o te Atua.22

E haamaitairaa no te mau melo atoa o te Ekalesia ia ite i te parau mau, ia parau i te parau mau, ia farii i te faaûruraa o te Varua Maitai ; e haamaitairaa no tatou, te taata hoê… ia farii i te maramarama e ia haere i roto i te maramarama ; e mai te mea e tamau noa tatou i roto i te Atua, oia ho‘i, e haapa‘o i Ta’na mau faaueraa atoa, e farii tatou i te maramarama hau atu e tae noa’tu i te taime e tae mai ai i te mahana mau ra no te ite. [A hi‘o PH&PF 50:24.]23

E ho‘i faahou tatou i mua i te aro o te Atua to tatou Metua, i te pae hopea, na roto i te arata‘iraa a te Varua Maitai.24

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Eaha ta te aamu i roto « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith » e haapii mai nei no ni‘a i te Varua Maitai ? I nahea te Varua te muhumuhuraa mai ia outou ia tauturu i te hoê taata ?

  • Ua parau te peresideni Smith no ni‘a i « te paraparauraa te Varua o te Atua i te varua o te taata » (tuhaa 1). Nahea te paraparauraa i to tatou varua i taa ê ai i te paraparauraa i to tatou tari‘a e aore râ, i to tatou mata ? Nahea te reira e riro ai ei mea puai atu ?

  • Eaha te tahi mau taa-ê-raa i rotopu i te fariiraa i te hoê faaiteraa o te Varua, mai tei tupu i ni‘a ia Korenelio, e te fariiraa i te horo‘araa i te Varua Maitai ? (A hi‘o i te tuhaa 2.)

  • Ua haapii te peresideni Smith e, aita te bapetizoraa i hope mai te mea e, aita te horo‘araa i te Varua Maitai (a hi‘o i te tuhaa 3). Mai te aha te huru te hope ore o to outou oraraa mai te mea e, aita e horo‘araa i te Varua Maitai.

  • A feruri i te mau haapiiraa a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 4 no ni‘a i te auraa o te parau ra, ia farii i te auhoaraa tamau o te Varua Maitai. Mai te aha te huru to outou haamaitairaahia na roto i teie auhoaraa ?

  • Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te faaineine ia farii i te auhoaraa o te Varua Maitai ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te tuhaa 5.)

  • A hi‘o faahou ai outou i te tuhaa 6, a haapa‘o maitai i te arata‘iraa e nehenehe ta tatou ia farii na roto i te Varua Maitai. Nahea te mau metua i te haapii i ta ratou mau tamarii ia ite e ia farii i teie arata‘iraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Ioane 16:13  ; Te Ohipa 19:1–6  ; 1 Korinetia 12:3  ; 1 Nephi 10:17–19  ; 2 Nephi 31:15–20  ; 3 Nephi 19:9  ; PH&PF 46:13  ; Hiroa Faaroo 1:4

Tauturu haapiiraa

« Eiaha e huru ê mai te mea e faaea [mu] noa te mau piahi no te tahi tau tetoni iti i muri mai i ta outou uiraa. Eiaha e pahono i ta outou iho uiraa ; a vaiiho i te taime i te mau piahi ia feruri i te mau pahonoraa. Tera râ, mai te mea e roaroa’tu te faaea-mu-noa-raa, e mea papû e aita ratou i maramarama maitai i te uiraa e e mea tano ïa ia ui faahou» (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 69).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1940, 96.

  2. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith : Gospel Scholar, Prophet of God (1992), viii.

  3. Te mau rata na te taata iho, faahitihia i roto i te Doctrines du salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 1:38 ; iritihia te reta hipa mai roto mai i te buka.

  4. Rata na te taata iho, faahitihia i roto i te Doctrines du salut, 1:38.

  5. « The Sin against the Holy Ghost », Instructor, Atopa 1935, 431 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:47–48.

  6. « Out of the Darkness », Ensign, Tiunu 1971, 4.

  7. « A‘oraa na Elder Joseph Fielding Smith i mua i te mau orometua no te Séminaire », Deseret News, 27 no eperera 1935, Church section, 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:42.

  8. « Avoid Needless Speculations », Improvement Era, Titema 1933, 866 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:38–39.

  9. « A‘oraa na Elder Joseph Fielding Smith i mua i te mau orometua no te Séminaire », 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:41 ; Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 109.

  10. I roto i te Conference Report, Eperera 1915, 118.

  11. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 2:149–50.

  12. « Seek Ye Earnestly the Best Gifts », Ensign, Tiunu 1972, 2.

  13. Rata a te taata iho, faahitihia i roto i te Doctrines du salut, 1:42.

  14. I roto i te Conference Report, Atopa 1959, 19.

  15. Answers to Gospel Questions, 4:90.

  16. « Seek Ye Earnestly the Best Gifts », 3.

  17. I roto i te Conference Report, Atopa 1963, 22.

  18. I roto i te Conference Report, Atopa 1952, 59–60 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 1:43.

  19. I roto i te Conference Report, Eperera 1962, 45.

  20. I roto i te Conference Report, Eperera 1931, 68.

  21. I roto i te Conference Report, Eperera 1940, 96.

  22. I roto i te Conference Report, Eperera 1916, 74 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:290.

  23. « What a Prophet Means to Latter-day Saints », Ve‘a na te Sotaiete Tauturu, Tenuare 1941, 7.

  24. I roto i te Conference Report, Eperera 1955, 51.