Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 6: Te auraa o te oro‘a mo‘a


Pene 6

Te auraa o te oro‘a mo‘a

« Ua riro te raveraa i teie nau tapa‘o ei hoê o te mau oro‘a mo‘a roa a‘e i roto i te Ekalesia ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

I te 5 no atopa 1929, i muri a‘e e 19 matahiti te taviniraa ei Aposetolo, ua ti‘a Elder Joseph Fielding Smith i roto i te Fare Menemene no Roto Miti no te horo‘a i te 39raa o ta’na a‘oraa i te amuiraa rahi. Na ô a‘era oia e, « Hoê e aore râ, e piti mana‘o ta’u e hinaaro nei e horo‘a’tu no ni‘a i te parau no te oro‘a mo‘a, no ni‘a ihoa râ i te mau pureraa tei faataahia i roto i te Ekalesia na roto i te heheuraa, na roto i te faaueraa a te Fatu, no te raveraa i teie na tapa‘o ei faahoho‘araa i te tino e te toto o Iesu Mesia ». Ei omuaraa i teie nei tumu parau, ua faaite mai oia i to’na mau mana‘o no ni‘a i te oro‘a mo‘a :

« I roto i ta’u hi‘oraa ua riro te pureraa oro‘a ei pureraa tapu roa a‘e, te mea mo‘a roa a‘e, ia faaauhia i te mau pureraa atoa a te Ekalesia. Ia feruri ana‘e au i te putuputuraa a te Faaora e ta’na mau aposetolo i taua aru‘i hanahana ra a faati‘a mai ai oia i te oro‘a mo‘a ; ia haamana‘o ana‘e au i taua taime hanahana ra, e î to’u aau i te maere, e e putapû to’u mau mana‘o. Te faariro nei au i taua putuputuraa ra ei putuputuraa hau roa‘e i te hanahana e te nehenehe mai te omuaraa mai â o te tau.

« Ua haapii te Faaora ia ratou i reira no ni‘a i ta’na tusia e fatata maira, e o ta ratou i ore i maramarama no te tapitapi o to ratou aau. Ua parau oia ia ratou ma te maramarama i te parau no to’na poheraa, e te maniiraa to’na toto, e ua parauhia te reira i roto i te mau hora atoa o to’na mauiui no te hara a to te ao nei. Ua riro taua taime ra ei taime hanahana ; i reira te oro‘a mo‘a te haamauraahia, e ua faauehia i te mau pĭpĭ ia putuputu amui pinepine ratou e ia faahaamana‘o i te poheraa e te mau mamae o Iesu Mesia, no te mea, ta’na tusia, no te faaoraraa ïa i to te ao nei.

« Ua fatata oia i te rave i ni‘a ia’na te hopoi‘a no te aufauraa i te tarahu i tuuhia mai i ni‘a i te ao nei na roto i te hi‘araa, ia faaorahia ho‘i te taata i te pohe e i hade. Ua haapii oia i te taata e, e faateiteihia oia i ni‘a i te satauro ia ti‘a ia’na ia afa‘i mai te taata ia’na ra, ia riro te feia atoa e tatarahapa e e ti‘aturi ia’na, ma te haapa‘o i ta’na mau faaueraa, ia ore e mauiui, no te mea, ua rave oia i ni‘a ia’na i ta ratou mau hara ».1

Hōho’a
Jesus Christ depicted with the Apostles at the Last Supper. The Apostles are gathered around a table. Christ is standing before them and breaking bread as He institutes the sacrament.

« E na reira outou ei mana‘oraa ia’u » (Luka 22:19).

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Ua faaue mai te Fatu ia tatou ia putuputu pinepine no te rave i te oro‘a mo‘a.

Ua riro te raveraa i teie nau tapa‘o ei hoê o te mau oro‘a mo‘a roa a‘e i roto i te Ekalesia, e oro‘a teie tei monohia i te taparahiraa e te amuraa i te arenio no te pasa ei [faahoho‘araa ] i te tusia o to tatou Faaora i ni‘a i te satauro… Mai te anotau o te hororaa i rapae i Aiphiti e tae roa mai i te faasatauroraa o to tatou Faaora, ua faauehia te ati Iseraela ia haapa‘o i te oro‘a pasa i te hoê taime i te mau matahiti tata‘itahi. I te aru‘i hanahana ra hou te faasatauroraa, ua taui te Fatu i teie oro‘a e ua mono i te oro‘a mo‘a. Ua faauehia ia tatou ia putuputu pinepine, eiaha hoê noa taime i te matahiti tata‘itahi, e ia haere i te fare pure e ia haamana‘o i reira i to tatou Faaora e ia rave i te fafauraa i mua Ia’na na roto i te rave-pinepine-raa i teie oro‘a mo‘a.2

Te taata e ma‘iri i te pureraa oro‘a i tera hepetoma e tera hepetoma, e tera ava‘e e tera ava‘e, e aita e mea e tape‘a ra ia’na ia haere mai, aita ïa i haapa‘o i te parau mau. Aita oia i here i te reira. Ahiri ua here oia, e tae mai ïa oia no te rave i teie mau tapa‘o—te tahi noa tăpu iti faraoa, te tahi hapaina iti pape. E hinaaro oia e rave i te reira no te faaite i to’na here no te parau mau e i to’na haapa‘o maitai i te taviniraa i te Tamaiti a te Atua.3

Ua ti‘aorohia tatou ia faahanahana i teie ohipa rahi [Te Taraehara a Iesu Mesia] e ia tape‘a tamau noa i te reira i roto i te feruriraa. No teie tumu tatou e putuputu ai hoê taime i te hepetoma no te rave i teie na tapa‘o, ei faaiteraa e, te haamana‘o papû nei tatou i to tatou Fatu, ua hinaaro tatou ia rave i to’na i‘oa i ni‘a iho ia tatou, e e haapa‘o noa tatou i ta’na mau faaueraa. Ua titauhia ia tatou ia faaapî i teie fafauraa i te mau hepetoma atoa, e eita e ti‘a ia tatou e tape‘a i te Varua o te Fatu mai te mea e, aita tatou e faatura tamau i teie faaueraa. Mai te mea e, ua here tatou i te Fatu, e tae atu ïa tatou i te reira mau pureraa ma te varua haamori e te pure, ma te haamana‘o i te Fatu e te fafauraa i titauhia ia tatou ia faaapî i te hepetoma tata‘itahi na roto i teie oro‘a mo‘a mai ta’na i titau mai ia tatou.4

2

E rave tatou i te oro‘a mo‘a ei haamana‘oraa i te Taraehara a Iesu Mesia.

E hopoi‘a na te mau melo o te Ekalesia ia haere ma te haehaa e te haapa‘o maitai i roto i te ite e te maramarama i te taraehara a Iesu Mesia… Hape‘tu ai au, aita râ vau e mana‘o ra, te feruri nei au e, te hoê tuhaa rahi roa o te mau melo o te Ekalesia aita e ite nei i te auraa o te amuraa i te hoê tăpu iti faraoa, e te inuraa i te hoê hapaina iti pape ei haamana‘oraa i te maniiraa te toto o to tatou Faaora, o Iesu Mesia, e i ta’na tusia i ni‘a i te satauro.

Te hinaaro nei au ia faaroo mai outou i te haamaitairaa [o te faraoa]. E tai‘o atu vau i te reira ma te haehaa ia maramarama tatou i te mau mea i roto :

« E te Atua, te Metua Mure Ore, te ani atu nei matou ia oe na roto i te i‘oa o to Tamaiti, o Iesu Mesia, e haamaitai mai e e haamo‘a mai i teie pane na te mau varua atoa o te rave mai nei, ia amu ratou i te reira mai te haamana‘o i te tino o to Tamaiti ra, e ia faaite ratou ia oe, e te Atua, te Metua Mure Ore, e ti‘a ia ratou ia rave i te i‘oa o to Tamaiti i ni‘a iho ia ratou, e i te haamana‘o â Ia’na e a muri noa’tu, ma te haapa‘o maitai i Ta’na mau faaue Ta’na i tuu mai ia ratou ia vai noa to’na Varua i roto ia ratou e a muri noa’tu. Amene ». [PH&PF 20:77.]… 

Ia amu ei haamana‘oraa ia’na. Te haamana‘o noa nei au e, fatata a 2000 matahiti i ma‘iri a‘enei, ua haru te feia iino ia’na, ua faatarere ia’na i ni‘a i te satauro, ua patiti i te naero i roto i to’na na rima e te avae e ua vaiiho ia’na i reira e pohe noa’tu ? No’u nei, e mea hohonu atu to’na auraa. Ia haamana‘o ia’na—no te aha tei ni‘a oia i te satauro ? Eaha te maitai [ta’u] e farii i te mea e, tei ni‘a oia i te satauro ? Eaha te mauiui ta’na i farii i ni‘a i te satauro ia faaorahia vau e aore râ, ia faaorehia ta’u mau hara ?

E feruri paha te hoê taata e : ua patitihia te naero i roto i to’na na rima e to’na na avae e ua tarere noa oia i reira e tae roa’tu i to’na poheraa… Eaha’tu â te mea ta’na i mamae ? Te hoê teie mea ta’u e mana‘o nei e, te rahiraa o tatou aita e tau‘a nei. Ua papû roa ia’u e, to’na mamae rahi roa a‘e, e ere ïa te puta naero i roto i to’na na rima e i roto i to’na na avae e te tarereraa i ni‘a i te satauro, noa’tu te mauiui rahi e te ri‘ari‘a o te reira. Te amo ra oia i te tahi atu teimaha tei riro ei teimaha faufaa roa’tu e te hohonu. Nahea ? Aita tatou e taa maitai roa, tera râ, ua ite au i te tahi vahi iti.5

Te mana‘o nei au e, aore hoê o tatou tei ore a‘enei i rave i te hoê ohipa hape e i muri iho ua pe‘ape‘a oia, e ua feruri e, ahiri a‘e pai aita tatou i rave. I reira te mana‘o o to tatou aau i te faahaparaa ia tatou, e ua oto roa tatou. Ua tupu a‘enei teie huru i ni‘a ia outou ? Ua tupu i ni‘a ia’u… Tera râ, i ô nei, te amo nei te Tamaiti a te Atua i te hopoi‘a o ta’u mau ofatiraa ture e ta outou mau ofatiraa ture… To’na ahoaho rahi a‘e, e ere ïa te puta naero i roto i to’na na rima e to’na na avae, noa’tu te ino o te reira, o te ahoaho râ o te mana‘o, o ta’u ho‘i i ore i taa maitai nei. Ua amo râ oia i te hopoi‘a—ta tatou hopoi‘a. Ua tuu atu vau i te tahi mea i ni‘a i te reira ; o outou atoa. Ua na reira te mau taata atoa. Ua rave oia i ni‘a ia’na ia aufau i te hoo ia ora vau—ia ora outou—i te faautu‘araa i raro a‘e i te fafauraa e, e farii tatou i ta’na evanelia, e ia vai haavare ore e te haapa‘o i te reira.

E teie nei, ta’u ïa e tamata nei i te feruri. Ta‘u ïa e haamana‘o nei—te mamae rahi roa ino i te taime a ta‘i ai oia i roto i ta’na pure i to’na Metua ia faaatea-ê-hia’tu te au‘a. Aita oia e taparu nei no te tamărû noa i te mamae o te puta naero i roto i to’na na rima e aore râ, i roto i to’na avae, e mamae rahi atu â to’na, hau atu i te mau mamae atoa, ta’u e ore e maramarama maitai nei.6

Eita e ti‘a i te mau taata tahuti paruparu, e e mea paruparu tatou paatoa, ia haro‘aro‘a hope roa i te rahi o te mauiui o te Tamaiti a te Atua. Eita tatou e ite i te hoo ta’na i aufau. Ua na ô Oia i te peropheta Iosepha Semita :

« No te mea inaha, ua faaoromai au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ; tera râ mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e ti‘a‘i ia au i ta’u i faaoromai ra ; na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia’u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa hoi ; e ua hinaaro ho‘i ia ore au ia inu i te au‘a maramara e oriorio atu area râ, ei hanahana to te Metua, e ua inu vau e ua faaoti ho‘i i ta’u mau faaineineraa i te tamarii a te taata nei ». [PH&PF 19:16–19.]

Tera râ, e roaa ia tatou ia ite e, ua horo‘a mai teie mamae rahi o To’na tusia ia tatou nei i te haamaitairaa rahi roa a‘e o te nehenehe e horo‘ahia. Taa ê atu i te reira, e ti‘a atoa ia tatou ia ite e, teie mamae rahi—tei hau atu i ta te mana taata tahuti e nehenehe e rave e aore râ, e nehenehe e faaoroma‘i—ua ravehia ïa no te here rahi o te Metua e o te Tamaiti i te taata nei… 

Mai te mea e, e mauruuru hope roa tatou i te mau haamaitairaa e rave rahi tei horo‘ahia mai no tatou na roto i te faaoraraa, aita ïa hoê mea ta te Fatu e ani mai ia tatou o te ore tatou e rave ma te hinaaro rahi e te aau tae.7

Ua papû ia’u e, ahani tatou e haamau i te hoho‘a i mua ia tatou—mai ta’u i tamata rave rahi taime—no te taime hanahana a putuputu ai te Faaora i piha‘iho i ta’na mau aposetolo ; ahani e, e iteraa to tatou ia ratou i te putuputuraa i reira, te Fatu i roto i to’na pe‘ape‘a, te oto ra no te mau hara a to te ao nei, te oto ra no te hoê o ta’na mau aposetolo o te hoo atu ia’na, e noa’tu râ, te haapiiraa i teie nau taata hoê ahuru ma hoê tei here ia’na e ta’na e fafau nei i mua ia ratou, ua papû ia’u e, e ite tatou i roto i to tatou aau e, eita roa tatou e faaru‘e ia’na. Ahani tatou ua ite ia ratou i te putuputuraa i reira, e ua ite i te teimaha o te hopoi‘a i ni‘a i to tatou Fatu ; e to ratou revaraa i muri a‘e i ta ratou tamaaraa e te himeneraa i te hoê himene, to te Fatu hooraahia, te tahitohitoraahia e te faainoraahia, to te mau pĭpĭ faaru‘eraa ia’na i te taime ahoaho mau o to’na haavâraa—ahani tatou ua maramarama i teie mau mea atoa, noa’tu e, maa vahi iti noa, e e maa vahi iti mau hoa, ua papû ia’u e to’u mau taea‘e e to’u mau tuahine e, e rahi atu ïa to tatou hinaaro ia haere i roto i te maramarama o te parau mau a muri noa’tu. Ahani ua ti‘a ia tatou ia hi‘o i te Faaora o te taata nei i te mamaeraa i roto i te ô e i ni‘a i te satauro, e ua ite hope roa i te auraa o te reira no tatou, e hinaaro ïa tatou e haapa‘o i ta’na mau faaueraa, e e here ïa tatou i te Fatu to tatou Atua ma to tatou aau atoa, ma to tatou puai atoa, ma to tatou mana‘o e te puai, e i te i‘oa o Iesu Mesia tatou e tavini ai ia’na.8

3

E hopoi‘a na tatou ia feruri papû i te fafauraa ta tatou e rave a rave ai tatou i te oro‘a mo‘a.

To’u hinaaro, o te ani ïa i te mau melo o te Ekalesia ia haro‘aro‘a maramarama maitai a‘e ratou i te mau fafauraa ta ratou e rave, ia rave ana‘e ratou i te oro‘a mo‘a i roto i ta tatou mau pureraa oro‘a.9

Hōho’a
A woman taking the sacrament.

« To’u hinaaro, o te ani ïa i te mau melo o te Ekalesia ia haro‘aro‘a maramarama maitai a‘e ratou i te mau fafauraa ta ratou e rave ia rave ana‘e ratou i te oro‘a mo‘a ».

Ua ite au e piti na melo o te Ekalesia te parahi ra [i roto i te pureraa oro‘a], i te paraparauraa, e ua faaea i te paraparau i te roaraa o te haamaitairaa o te pape e aore râ, o te faraoa, e ua haamata faahou i ta raua paraparauraa… E mea huru ê roa te reira no’u, e ua papû ia’u e, no te Fatu atoa.10

E hopoi‘a na tatou ia feruri maite e ma te hohonu i te huru o na pure o [te oro‘a mo‘a] ia faaroo ana‘e tatou i te reira ia faahitihia i roto i ta tatou mau pureraa. Te vai ra e maha ohipa faufaa roa ta tatou e fafau ia rave, i te mau taime atoa e rave tatou i teie mau tapa‘o, e ia rave ho‘i tatou, e tapa‘o faaite ïa e, te farii hope nei tatou i te mau titauraa, e na roto i te reira, ua riro ïa ei faaheporaa no tatou. O teie ïa :

1. Te amu nei tatou ei haamana‘oraa i te tino o Iesu Mesia, ma te fafau e, e haamana‘o tamau noa tatou i to’na tino puta e tei taparahihia i ni‘a i te satauro.

2. Te inu nei tatou ei haamana‘oraa i te toto tei haamaniihia no te mau hara a to te ao nei, tei haamatara i te ofatiraa ture a Adamu, e o te faati‘amâ nei ia tatou i ta tatou iho mau hara, mai te mea e, e tatarahapa mau tatou.

3. E fafau tatou e, e rave i ni‘a ia tatou i te i‘oa o te Tamaiti e e haamana‘o tamau noa Ia’na. Na roto i te haapa‘oraa i teie fafauraa te euhe nei ïa tatou e, e piihia tatou i To’na i‘oa, e eita roa tatou e rave i te hoê mea o te faahaamâ e aore râ, o te faaino i te reira i‘oa.

4. Te fafau nei tatou e, e haapa‘o tatou i Ta’na mau faaueraa Ta’na i horo‘a mai ia tatou nei ; eiaha hoê faaueraa, e hinaaro râ tatou « e ora… na roto i te mau parau atoa na roto mai i te vaha o te Atua ». [PH&PF 84:44.]

Mai te mea e, e rave tatou i teie mau mea, ua fafauhia mai ïa e farii tatou i te arata‘iraa tamau a te Varua Maitai, e mai te mea e, aita tatou e rave i teie mau mea, eita ïa tatou e farii i te reira arata‘iraa.11

Te hinaaro nei au e ui ia outou i te tahi maa uiraa, e te parau nei au i te mau melo atoa o te Ekalesia. I to outou mana‘oraa, ia haere mai te hoê taata i roto i te pureraa oro‘a ma te varua pure, te haehaa, e te haamori, e a rave ai i teie mau tapa‘o ei faahoho‘araa i te tino e te toto o Iesu Mesia, e riro anei oia i te opua ia ofati i te mau faaueraa a te Fatu ? Mai te mea e, ua ite papû te hoê taata i te auraa mau o te raveraa i te oro‘a mo‘a, e ua fafau ia rave i ni‘a ia’na i te i‘oa o Iesu Mesia, e ia haamana‘o tamau noa e ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa, e ua faaapî i teie euhe i tera hepetoma e tera hepetoma—i to outou mana‘oraa eita anei teie taata e aufau i ta’na tuhaa ahuru ? I to outou mana‘oraa e ofati anei teie huru taata i te mahana Sabati e aore râ, e haapa‘o ore anei oia i te Parau Paari ? Ia mana‘o outou, eita anei oia e pure, eita anei oia e haapa‘o i ta’na mau hopoi‘a autahu‘araa e te tahi atu mau hopoi‘a i roto i te Ekalesia ? I to’u mana‘oraa, teie ofatiraa i teie mau parau tumu mo‘a e te mau hopoi‘a, eita ïa e tupu mai te mea e, ua ite te hoê taata i te auraa no te raveraa i te reira mau euhe i te Fatu e i mua i te feia mo‘a i tera hepetoma e tera hepetoma.12

Hōho’a
Two dark-haired young men in white shirts and ties bow their heads at the sacrament table to bless the sacrament.

« E hopoi‘a na tatou ia feruri maite e ma te hohonu i te huru o na pure o [te oro‘a mo‘a] ia faaroo ana‘e tatou i te reira ia faahitihia ».

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • I roto i te « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith », te faaite nei te peresideni Smith i to’na mau mana‘o no ni‘a i te taime a haamau ai te Faaora i te oro‘a mo‘a. No te aha teie ohipa i riro ai ei ohipa faufaa no outou ?

  • Ia tuatapapa outou i te tuhaa 1, a feruri i te faufaa o te haereraa i te pureraa oro‘a i te mau hepetoma atoa. Nahea outou ia faaineine ia outou iho no te pureraa oro‘a ? Eaha te ti‘a i te mau metua ia rave no te tauturu i ta ratou mau tamarii ia faaineine ?

  • Eaha te mea ua faahiahia outou no ni‘a i te mau mana‘o o te peresideni Smith a rave ai oia i te oro‘a mo‘a ? (A hi‘o i te tuhaa 2.) Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te haamana‘o i te Faaora e i Ta’na Taraehara a rave ai tatou i te oro‘a mo‘a ?

  • A hi‘o maite i te mau fafauraa i tapurahia i roto i te tuhaa 3. A feruri maite ma te muhu ore eaha to outou mana‘o no ni‘a i teie mau fafauraa. Nahea teie mau fafauraa i te faaûru i to outou oraraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 26:26–29  ; 1 Korinetia 11:23–29  ; 3 Nephi 18:1–13  ; Moromona 9:29  ; Moroni 4–5  ; PH&PF 20:75–79  ; 59:9–12

Tauturu haapiiraa

« A faaue i te mau piahi ia tai‘o i te tahi rii mau uiraa i te pae hopea o te pene (ei taata hoê anei e aore râ, ei pŭpŭ na‘ina‘i). A ani ia ratou ia imi i te mau haapiiraa i roto i te pene e tu‘ati ra i ni‘a i te mau uiraa. I muri iho a ani ia ratou ia faaite mai i to ratou mau mana‘o e ta ratou mau hi‘oraa i mua i te toe‘a o te pŭpŭ » (api vii i roto i teie buka).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 60–61 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 2:340–41.

  2. « Importance of the Sacrament Meeting », Relief Society Magazine, Atopa 1943, 590 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:339–40.

  3. Seek Ye Earnestly, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr. (1972), 99.

  4. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 61 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:341.

  5. « Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament », A‘oraa i horo‘ahia i te Haapiiraa Evanelia no Salt Lake City Utah University, 14 no tenuare 1961, 7–8.

  6. « Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament », 8.

  7. « Importance of the Sacrament Meeting », 591–92.

  8. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 63 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:347.

  9. « Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament », 7.

  10. Seek Ye Earnestly, 122.

  11. « Importance of the Sacrament Meeting », 591.

  12. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 62–63 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:346.