Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: Te here e te mana‘ona‘o i te mau tamarii atoa a to tatou Metua


Pene 20

Te here e te mana‘ona‘o i te mau tamarii atoa a to tatou Metua

« Te mana‘o nei au e, ahiri te mau taata atoa i ite e i haro‘aro‘a o vai ratou, e ua ite i te vahi hanahana no reira mai ratou… e tupu ïa te mana‘o maitai e te auraa fetii no te tahi e te tahi o te taui ho‘i i to ratou huru oraraa taatoa, e o te hopoi mai i te hau i ni‘a i te fenua nei ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua parau o Joseph Fielding Smith Jr. e o John J. Stewart, « I roto i te mau ohipa na‘ina‘i maitai o te oraraa e ite-maitai-hia ai o Joseph Fielding Smith ». E ua faaite mai raua e toru hi‘oraa no « te mau ohipa na‘ina‘i maitai » ta’na i rave :

« I te hoê mahana i te hoê amuiraa na te ekalesia i roto i te Fare Menemene i Temple Square, no to’na oaoa ia haere mai i reira no te taime matamua, ua tae oi‘oi mai te hoê tamaiti 12 matahiti, ia noaa te hoê parahiraa no’na piri atu i mua… Na mua noa‘e a haamata ai te pureraa, e i te taime ua î te mau parahiraa atoa, ua haere maira te hoê taata tia‘i e ani i taua tamaiti iti ra ia vaiiho i to’na parahiraa ia ti‘a i te hoê Toofa no te mau Hau Amui no Marite tei tae mai na muri, ia parahi i reira. Ma te haehaa ua farii teie tamaiti iti, e ua ti‘a noa i roto i te aroa, ma te oto, te haamâ e te ta‘i ». Ua ite mai te peresideni Joseph Fielding Smith « i taua tamaiti iti ra, e ua tarape atura ia’na ia ta’uma mai [i ni‘a]. Ia faaite atu te tamaiti iti ia’na i te ohipa i tupu, na ô mai nei oia e, ‘Aita to tera tia‘i e mana no te rave i tera ohipa i ni‘a ia oe. I ô nei râ, e parahi oe i piha‘iho ia’u’, e ua haaparahi i te tamaiti i piha‘iho ia’na, i rotopu i te mau aposetolo o te Ekalesia.

« I te hoê mahana te uiui ra oia i te hoê pŭpŭ feia apî tamaroa te reva ra i te misioni piti matahiti na te Ekalesia, ua ite a‘era [oia] i te hoê tamaiti ohipa faaapu tei faataahia no te haere i Canada. ‘Tamaiti, e mea toetoe i ô. Te vai ra anei to oe pereue mahanahana maitai ?’ ‘Aita, aita to’u e pereue mahanahana maitai’. Ua arata‘i atura oia i taua tamaiti ra i ô mai i te purumu i roto i te hoê fare toa e ua hoo maira i te pereue mahanaha roa a‘e e vai ra no’na.

« I te mahana a paturuhia ai oia i roto i te amuiraa ei peresideni no te Ekalesia, ua haere te hoê tamahine iti na‘ina‘i na roto i te rahiraa taata i muri a‘e i te pureraa, e tae roa’tu i te taime a tape‘a ai oia i to’na rima. Ua putapû roa oia i taua ohipa ra, no reira, ua pi‘o maira oia i raro e ua rave atura i taua tamarii ra i roto i to’na na rima. Ua ite a‘era oia e, o Venus Hobbs to’na i‘oa… fatata e maha matahiti to’na. I to’na oro‘a mahana fanauraa ua farii o Venus i te hoê niuniu mana‘o-ore-hia : o Joseph Fielding Smith e ta’na vahine teie e pii mai nei na te atea roa no te himene ‘Mahana Oaoa’ no’na ».1

E ere teie mau ohipa no te maitai i te mau ohipa i ravehia no te tahi noa mau taime rii, ua riro râ ei tuhaa no te hoê oraraa taatoa. Ua riro te peresideni Smith « ei taata no te mărû e te aroha rahi. Ua riro to’na oraraa ei hi‘oraa tamau te tahi i muri iho i te tahi no te horo‘araa i te tauturu i tei nava‘i ore, no te tamahanahana i tei oto te aau, no te haapii i tei tapitapi te mana‘o e, i te faaiteraa i te hi‘oraa no te aroha, oia ho‘i ‘te hinaaro mau i te Mesia’. [Moroni 7:47.] »2

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Na roto i te iteraa e, e Metua te Atua no te mau taata atoa, e hinaaro tatou ia here e ia haamaitai ia vetahi ê.

« Te mana‘o nei au e, ahiri te mau taata atoa i ite e i haro‘aro‘a o vai ratou, e ua ite i te vahi hanahana no reira mai ratou, e te puai hope o te riro nei ei tuhaa no to ratou hiro‘a, e tupu ïa te mana‘o maitai e te auraa fetii no te tahi e te tahi o te taui ho‘i i to ratou huru oraraa taatoa, e o te hopoi mai i te hau i ni‘a i te fenua nei ».

Te ti‘aturi nei tatou i te hanahana e i te huru Atua o te taata nei. Ua niuhia to tatou faaroo i ni‘a i te iteraa e, o te Atua to tatou Metua, e e mau tamarii tatou na’na, e e mau taea‘e e e mau tuahine ana‘e te taata nei i roto i te hoê â utuafare mure ore.

Ei mau melo no to’na utuafare, i parahi na tatou i piha‘iho ia’na hou te haamauraahia te fenua nei, e ua faataa oia e ua faati‘a i te faanahoraa no te faaoraraa na roto i te reira e roaa ai ia tatou te fana‘oraa no te nuuraa e te haereraa i mua mai te mea e, e tautoo atu tatou.

Te Atua ta tatou e haamori nei e taata faahanahanahia ïa tei roto ho‘i ia’na te mau mana e te mau maitai atoa, e na’na i hamani i te taata ia au i to’na iho hoho‘a e to’na iho huru, e te mau ateributi e vai ra i roto ia’na iho.

E no reira, e mea faufaa rahi roa to tatou ti‘aturiraa i roto i hanahana e te hopea o te taata nei i roto i ta tatou haapiiraa no ni‘a i te atua haapiiraa e i roto i to tatou huru oraraa. E haapiiraa niu mau na to tatou Fatu, te mea e, teie « te ture matamua e te hau i te rahi » : « Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to mana‘o atoa » ; e te piti o te ture rahi, teie ïa : « E aroha’tu oe i to taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na ». (A hi‘o Mataio 22:37–39.)

No te mea ho‘i e, o te Atua to tatou Metua, te vai ra te hoê hinaaro tumu i roto ia tatou ia here e ia tavini ia’na e ia riro ei mau melo ti‘amâ no to’na utuafare. Te vai ra i roto ia tatou te hoê titauraa ia rave i te mea ta’na e hinaaro ia rave tatou, ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa e ia ora ma te au maite i te mau faatureraa o te evanelia—teie mau mea taatoa, e mea faufaa ïa no te hoê haamoriraa mau.

E no te mea ho‘i e, e taea‘e te mau taata atoa no tatou, te vai ra tera hinaaro i roto ia tatou ia here e ia haamaitai e ia faahoa ia ratou—e te farii atoa nei tatou i te reira ei tuhaa faufaa no te haamoriraa mau.

No reira, te mau mea atoa ta tatou e rave i roto i te Ekalesia ua faatumuhia ïa i ni‘a i te ture hanahana ia here tatou e ia haamori i te Atua e ia tavini i to tatou mau taata tupu.

No reira, i roto i to tatou ti‘araa ekalesia e ei taata, aita tatou e maere e, te vai ra i roto ia tatou te mana‘ona‘o hohonu tamau i te ora maitai o te mau tamarii atoa a to tatou Metua. Te imi nei tatou i to ratou maitai pae tino e pae varua e tae noa’tu i to tatou iho. Te pure nei tatou no ratou e no tatou iho atoa, e te tamata nei tatou i te ora ia ti‘a ho‘i ia ratou ia arata‘ihia i te faahanahanaraa i to tatou Metua i ni‘a te ra‘i ra, na roto i ta tatou mau ohipa maitai. [A hi‘o Mataio 5:16.]3

Hōho’a
One oil on canvas painting of Peter healing the lame man. Done predominantly in shades of brown and gold. Shows a crippled beggar at right being lifted by Peter. Others look on. Scene is in front of a large building.

« Ua parau atura Petero, aita a‘u ario e te auro, e ta’u râ e vai nei, o ta’u ïa e horo‘a’tu na oe : a ti‘a oe i ni‘a, a haere i te i‘oa o Iesu Mesia i Nazareta ra » (Te Ohipa 3:6).

2

Mai te mea e, e here e e paturu tatou te tahi i te tahi i roto i te Ekalesia, e riro tatou ei puai no te maitai i roto i te ao nei.

« Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapa‘o i ta’u parau » [Ioane 14:15].

E mau parau teie tei faahitihia e te Fatu i ta’na mau pĭpĭ, tau hora noa na mua a‘e i to’na poheraa, a putuputu ai oia e o ratou no te amu i te pasa, e ua horo‘a ia ratou i te arata‘iraa hopea hou a mamae ai oia no te mau hara a to te ao nei. I taua taime atoa ra, e maa taime noa na mua a‘e a faahitihia ai teie mau parau, o te reira atoa te tumu parau ta’na e parau ra, a na ô ai oia e :

« E au mau tamarii nei, no parahirahi a‘e au i ô outou nei. E imi outou ia’u ; e ta’u i parau atu i te ati Iuda ra e, te vahi ta’u e haere nei e ore outou e tae a‘e i reira, ta’u ïa parau ia outou i teie nei. E tuu atu vau i te parau apî na outou, e aroha outou ia outou iho, mai ia’u e aroha’tu ia outou na, e aroha atoa ho‘i outou ia outou iho ». [Ioane 13:33–34.] 

E ere tatou i te mau hoa noa ; e mau taea‘e e e mau tuahine tatou, te mau tamarii na te Atua, tei haere mai, mai ta’u i parau atu na, mai roto mai i te ao no te tomo i roto i te mau fafauraa, no te haapa‘o i ta’na mau ture e no te haapa‘o i te mau mea atoa tei horo‘ahia mai ia tatou na roto i te faaûruraa. Ua faauehia ia tatou ia here te tahi i te tahi. « E parau apî », te na reira ra te Fatu, tera râ, mai te tahi atu mau faaueraa, e parau tahito ïa mai te mure ore ra. Aita i vai hoê tau aita taua faaueraa ra i vai e aita i riro ei mea faufaa no te faaoraraa, tera râ, e parau apî noa â ïa. Eita te reira e tahito, no te mea e parau mau.4

Te ti‘aturi nei au e e hopoi‘a na tatou ia here te tahi i te tahi, ia ti‘aturi te tahi i te tahi, ia vai te faaroo te tahi i te tahi, e e hopoi‘a na tatou eiaha e haapa‘o i te hape e i te paruparu o te tahi e te tahi, e eiaha e faarahi i te reira i roto i to tatou iho mata e eiaha atoa i mua i te mata o to te ao nei. Eiaha e rave i te ohipa imi hape, te faaino, te parau ino, te tahi i ni‘a i te tahi, i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Ei feia haavare ore tatou te tahi e te tahi, e i roto i te mau parau tumu atoa o ta tatou haapa‘oraa faaroo, e eiaha e nounou te tahi i te tahi. Eiaha e pohehae te tahi i te tahi, eiaha e riri te tahi i te tahi, e eiaha e faatupu i roto i to tatou aau te mana‘o e, eita tatou e faaore i te hapa te tahi i te tahi. Eiaha ia vai i roto i te aau o te mau tamarii a te Atua te mana‘o eita e faaore i te hapa a te hoê taata, noa’tu o vai te taata… 

Eiaha tatou e haaputu i te mau mana‘o iino no te tahi, e faatupu râ i te mana‘o faaore i te hapa e te here taea‘e e te here tuahine, te tahi i te tahi. Ia haamana‘o tatou tata‘itahi i to tatou iho paruparu e te ino, e e faaitoito i te faatitiaifaro i te reira. Aita i tae‘a ia tatou te hoê faito maitai roa, e mea fifi ia feruri e, e tae‘a te reira ia tatou i roto i teie oraraa, tera râ, na roto i te tauturu a te Varua Maitai, e nehenehe ta tatou e tahoê ma te hi‘o te mata e te mata, e ia upooti‘a i ni‘a i ta tatou mau hara e to tatou mau hapehape. Mai te mea e, e rave tatou i te reira, ma te faatura i te mau faaueraa atoa a te Fatu, e riro ïa tatou ei puai no te maitai i roto i te ao nei ; e na ni‘a a‘e e e upooti‘a tatou i ni‘a i te mau ino atoa, i ni‘a i te mau pato‘iraa atoa i te parau mau, e e faatupu tatou i te parau-ti‘a i ni‘a i te tino o te fenua nei. No te mea, e haapararehia te Evanelia, e e ite te taata i roto i te ao nei i te faaûruraa o te parare mai roto mai i te mau taata no Ziona, e e tupu rahi a‘e te hinaaro i roto ia ratou ia tatarahapa i ta ratou mau hara e ia farii i te parau mau.5

3

E faaite tatou i te here no to tatou mau taata tupu na roto i te taviniraa ia ratou.

Ua haere mai to tatou Faaora i te ao nei no te haapii ia tatou ia here te tahi i te tahi, e no te mea ho‘i e, ua faaitehia mai taua haapiiraa rahi ra i roto i to’na mauiui rahi e to’na pohe ia ora tatou, eita anei tatou e faaite i to tatou here i te mau taata atoa na roto i te taviniraa ia ratou ? 

E ti‘a ia ravehia te ohipa taviniraa ei maitai no vetahi ê. E ti‘a ia tatou ia faatoro i te rima tauturu i te feia fana‘o ore, i te feia tei ore i faaroo i te parau mau e tei roto i te poiri varua, i tei nava‘i ore, i tei hamani-ino-hia. Aita anei outou e manuïa nei ? E feruri tatou i te mau parau a te rohipehe, o Will L. Thompson… Teie te huru te haamataraa o teie pehepehe :

« Ua rave anei au i te maitai i roto i te ao nei i teie mahana ?

Ua tauturu anei au i te hoê taata nava‘i ore ?

Ua faaitoito anei au i tei oto,

E ua faaoaoa anei au i te hoê taata ?

Aita ana‘e râ, ua manuïa ore ïa ». [Hymns, no. 223.]6

Hōho’a
A young adult woman helping an older woman in an electric cart do grocery shopping.

Mai te mea e, e faatoro tatou i te rima tauturu ia vetahi ê, te faaite ra ïa tatou i to tatou here ia ratou.

E misioni ta tatou i to te ao atoa nei —no te hau, e te ti‘aturiraa, e te oaoa, e te faaoraraa tahuti e te mure ore o te mau tamarii atoa a to tatou Metua… Na roto i to’u puai taparu atoa, te faaitoito nei au i teie mau taata ia tamau noa i te faatoro i te rima e i te haamaitai i te oraraa o te mau tamarii taatoa a to tatou Metua i te mau vahi atoa.7

4

Titauhia ia tatou ia au e ia here i te taata no ratou iho.

I to’u vai-tamarii-raa, te vai ra ta matou hoê puaahorofenua o Junie te i‘oa. Oia te hoê o te mau animara maramarama roa a‘e ta’u i ite. Fatata oia mai te taata te aravihi. Eita ta’u e nehenehe e ponao ia’na i roto i te fare vairaa no te mea e matara noa ia’na te taamu opani o to’na piha. E tamau vau i te hatua taamu i te opani i ni‘a i te pou, tera râ, e pana noa oia i te reira i to’na ihu e te niho. I reira oia e haere ai i rapae i roto i te aua.

Te vai ra hoê ropine pape i roto i te aua no te faaî i te pape na ta matou mau animara. E taviri o Junie i te reira i to’na niho e a vaiiho noa ai i te pape ia tahe noa. E riri noa to’u metua tane ia’u no te mea eita ta’u e nehenehe e ponao i tera puaahorofenua i roto i te fare vairaa. Aita oia e haere ê atu ; e taviri noa oia i te pape ei reira e orihaere noa ai na roto i te aua e aore râ, na ni‘a i te matie e aore râ, na roto i te ô. I te maororaa pô, e faaroo vau i te pape ia tahe, e i reira vau e ti‘a ai i ni‘a no te haere e tamau i te reira, e e tamau faahou ai ia Junie i roto i te fare.

Ua parau mai to’u metua tane e, mai te mea ra e, e mea maramarama a‘e te puaahorofenua ia’u. I te hoê mahana, ua faaoti a‘era oia e tamau i te puaahorofenua i roto i te fare eiaha oia ia haere faahou i rapae. Ua rave oia i te hatua e taamuhia i ni‘a i te pou, e ua haati i te pou e i raro a‘e i te raau tarava, e ua na ô a‘era, « E teie tamahine, e hi‘o taua e, e matara anei oe i teie nei ! » Ua faaru‘e atura maua to’u metua tane i te fare vairaa animara e ua haamata i te ho‘i i te fare ; na mua a‘e a tae ai maua i te fare, tei piha‘iho mai nei o Junie ia maua. E ua haere oia e ua taviri faahou i te pape.

Ua parau atura vau e, i teie nei, peneia‘e hoê â atura to’na maramarama e to maua. Aita ta maua e nehenehe e paruru ia Junie eiaha ia haere i rapae i to’na piha. Tera râ, eiaha no te reira, e mea ino ïa oia, no te mea, e ere oia i te mea ino. Aita to’u metua tane e hinaaro e hoo e aore e taui ia’na, no te mea, e rave rahi atu â mau maitai to’na tei faaiti roa i teie pae ino iti to’na.

Te ti‘aturi rahi i teie puaahorofenua no te huti i to matou pereoo, ua aifaito ïa e ta’na peu haereraa i rapae i te piha. E parau faufaa roa teie, no te mea e toro‘a vahine faafanau ta to’u metua vahine. Ia piihia mai oia no te hoê fanauraa i te hoê vahi i roto i te afaa, i te tuiraa pô te rahiraa o te taime, e ti‘a vau i ni‘a, e rave au i te hoê lamepa no te haere i te fare vairaa animara, e e taamu ia Junie i ni‘a i te pereoo.

Ahuru e aore râ, ahuru ma hoê ana‘e to’u matahiti i taua taime ra ; e puaahorofenua maitai roa te reira, tera râ, ua nava‘i atoa to’na puai no te huti ia’u e to’u metua vahine na roto i te afaa taatoa, i roto i te mau huru taime atoa o te reva. Tera râ, te vai ra hoê mea aita roa’tu vau e maramarama ra, no te aha pai te rahiraa o te mau aiû e fanau ai i te pô e e rave rahi o ratou i te tau hiona.

Pinepine au i te tia‘i noa i roto i te pereoo i to’u metua vahine, e e mea au roa i te mea e, tei piha‘iho o mama Junie. E iteraa maitai roa teie no’u e teie puaahorofenua, no te mea i te omuaraa o te oraraa ua titauhia ia’u ia haapii i te here e i te mauruuru ia’na no to’na iho huru. E puaahorofenua faahiahia roa oia noa’tu ta’na peu ino iti. Mai te reira atoa te taata. Aore hoê o tatou i maitai roa ; noa’tu râ, te tamata nei tatou ia maitai roa, mai to tatou Metua i te Ao ra. Titauhia ia tatou ia au e ia here i te taata no ratou iho.

Titauhia paha ia outou ia haamana‘o i teie, ia faaau ana‘e outou i to outou mau metua e aore râ, te mau orometua e aore râ, te feia faatere o te paroisa e te tĭtĭ e aore râ, te mau hoa—e aore râ, te mau taea‘e e te mau tuahine. Ua vai noa teie haapiiraa i roto ia’u—ia hi‘o i te maitai i roto i te taata noa’tu e, te tamata nei tatou i te tauturu ia ratou ia upooti‘a i ni‘a hoê e aore râ, e piti peu ino… 

Ua haapii oi‘oi au i roto i te oraraa ia here e eiaha e haavâ ia vetahi ê, ma te tamata noa ia upooti‘a i ni‘a i ta’u mau hapehape.8

5

Ia here ana‘e tatou i te Fatu ma to tatou aau atoa e to tatou mau taata tupu mai ia tatou iho, ua haapa‘o ïa tatou i te mau ture mo‘a atoa.

« Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to mana‘o atoa.

« O te ture matamua teie te hau i te rahi.

« E mai te reira atoa te piti, E aroha’tu oe i to taata tupu mai to aroha ia oe iho na.

« Te ture atoa e te mau peropheta, tei teie nei ïa pue ture e piti nei » (Mataio 22:37–40.)

E nehenehe e parau e, te mau mea atoa i heheuhia mai no te faaoraraa o te taata nei mai te omuaraa mai â e tae roa mai i to tatou nei anotau, ua amuihia ïa i roto, e e tuhaa no teie na ture rahi e piti. Mai te mea e, ua here tatou i te Fatu ma to tatou aau atoa, ma to tatou varua atoa, e ma to tatou mana‘o atoa, e i to tatou taata tupu mai ia tatou iho nei, aore ïa e mea hau atu e hinaarohia. Ei reira tatou e vai ai ma te au maite e te taatoaraa o te ture mo‘a. Mai te mea e, ua hinaaro tatou e ora ia au i teie na faaueraa rahi e piti—e e na reira tatou mai te mea e, ua ti‘amâ tatou no te ora i mua i te aro o te Atua—ei reira te ino, te pohehae, te opuaraa hahavai, te nounou, te haamanii toto, e te mau huru hara atoa e haamouhia ai i te fenua nei. Ei reira te mahana no te hau e te oaoa mure ore e tae mai ai. Auê ïa mahana hanahana e ! Ua tuuhia i roto ia tatou te paari nava‘i maitai no te ite e, tera huru ti‘araa te mea hinaaro-roa-hia, e o te haamau ho‘i i rotopu i te taata nei te ti‘araa Metua o te Atua e te autaea‘eraa maitai roa o te taata

… E nehenehe anei ta tatou e parau e, te here nei tatou i te Fatu ma to tatou varua atoa ? E nehenehe anei ta tatou e parau e, e mea aupuru tatou i te ora maitai o to tatou taata tupu mai te aupuru i to tatou iho. ?9

E here ana‘e tatou i te Fatu no te mea, teie te niu o te mau mea atoa. Te ture matamua teie, e mai te reira atoa te piti o te ture, ia here i to tatou mau taata tupu, mai ia tatou iho, e mai te mea e, ua na reira tatou, ua faatupu ïa tatou i te ture, no te mea aore hoê mea e vaiihohia ma te ore e ravehia.10

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • A feruri i « te mau ohipa na‘ina‘i maitai » ta te peresideni Joseph Fielding Smith i rave no vetahi ê (a hi‘o « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith »). Eaha te nehenehe ia tatou ia rave no te haamau i te mau hoho‘a no te maitai i roto i to tatou oraraa ?

  • Nahea te mau haapiiraa tumu i roto i te tuhaa 1 i te tauturu ia tatou ia riro ei taata maitai e te here i te mau taata e haati nei ia tatou ?

  • Eaha te mea i haaputapû ia outou i roto i te parau a‘o a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 2 ? I to outou mana‘o no te aha tatou e riro ai « ei puai no te maitai i roto i te ao nei » mai te mea e, e haapa‘o tatou i teie parau a‘o ?

  • Eaha ta Iesu Mesia i rave no te « haapii ia tatou ia here te tahi i te tahi » ? (A hi‘o i te tuhaa 3.) Nahea tatou e nehenehe ai e pee i To’na hi‘oraa ?

  • A tai‘o faahou i te aamu no ni‘a ia Junie te puaahorofenua (a hi‘o i te tuhaa 4). I to outou mana‘o no te aha e mea faufaa « ia au e ia here i te taata no ratou iho » ? Eaha te nehenehe ia tatou ia rave no te hi‘o i te maitai i roto ia vetahi ê noa’tu e, te tamata nei tatou i te tauturu ia ratou ia upooti‘a i ni‘a i te mau peu ino ?

  • Eaha te auraa no outou ia haapa‘o i te mau faaueraa i roto i te Mataio 22:37–40 ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te tuhaa 5.) No te aha tatou « e vai ai ma te au maite e te taatoaraa o te ture mo‘a » ia haapa‘o ana‘e tatou i teie mau faaueraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Te Ohipa 17:28–29  ; Roma 8:16–17  ; 1 Ioane 4:18–21  ; Mosia 2:17  ; 18:8–10  ; Moroni 7:45–48

Tauturu haapiiraa

A feruri na ia ani manihini i te mau piahi ia tai‘o i te mau upoo parau i roto i te pene e a ma‘iti i te hoê tuhaa e mea faufaa roa no ratou e aore râ, no to ratou utuafare. A ani ia ratou ia tuatapapa i te mau haapiiraa a te peresideni Smith i roto i te reira tuhaa, e tae noa’tu i te mau uiraa no ni‘a i te reira i te hopea o te pene. I muri iho a ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia faaite i te mea ta ratou i haapii mai.

Te mau nota

  1. I roto i te Joseph Fielding Smith Jr. e o John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 10–11.

  2. S. Perry Lee, « Church Expresses Devotions to President Smith », Church News, 14 no tiurai 1956, 2.

  3. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 4–5.

  4. I roto i te Conference Report, Atopa 1920, 53–55.

  5. I roto i te Conference Report, Eperera 1915, 119–20.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1968, 12.

  7. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 4.

  8. « My Dear Young Fellow Workers », New Era, Tenuare 1971, 4–5.

  9. I roto i te Conference Report, Eperera 1943, 12.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1920, 59.