Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 26: Faaineine no te taeraa mai o to tatou Fatu


Pene 26

Faaineine no te taeraa mai o to tatou Fatu

« A faaineine na outou i te e‘a no te Fatu, e a faaafaro na i to’na mau e‘a, no te mea ua fatata mai nei te hora no to’na taeraa mai » (PH&PF 133:17).

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

I te hoê taime ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith i te hoê pŭpŭ Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e, « te pure ra [oia] no te hopea o te ao nei ». Ua parau oia e, « mai te mea e, e tae mai ananahi e oaoa oia ». Ei pahonoraa i taua parau ra, ua parau maira te hoê vahine, ma te puai ia faaroo te tahi atu mau taata. « A, mea maitai e, eita », ta’na ïa parau.

Ua faaite oia i te reira ohipa i muri a‘e ra, e ua haapii mai te peresideni Smith e :

« Aita outou e hinaaro ia tae mai te hopea o te ao nei ?

« Te rahiraa o te taata e mana‘o hape to ratou no ni‘a i te auraa o te parau ra i te hopea o te ao nei… 

« … Ia tae mai te Mesia e hope atoa ïa te ao nei… Aita e tama‘i faahou, aita e aehuehu, aita e nounou, aita e haavare ; aita e ino. E haapii te taata i te here i te Fatu e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, ia ore ana‘e, eita ratou e parahi i ô nei. Tera te hopea o te ao nei, e tera ïa ta te Faaora i pure a haere mai ai Ta’na mau pĭpĭ ia’na ra e a na ô mai ai, ‘a haapii mai ia matou i te pure’. Eaha Ta’na i rave ? Ua haapii atura Oia ia ratou, ‘E to matou Metua i te Ao ra, ia raa to Oe i‘oa, ia tae to Oe ra basileia, ia haapa‘ohia to oe hinaaro i te fenua nei mai tei te ra‘i atoa na’. [A hi‘o Luka 11:1–2.]

« Ta‘u ïa e pure atoa nei. Ua pure te Fatu no te hopea o te ao nei, ta’u atoa ïa e pure nei ».1

I roto i te mau a‘oraa e te mau papa‘iraa, pinepine te peresideni Smith i te faahiti i te mau parau tohu no te papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te mau mahana hopea nei, te ohipa a Iosepha Semita no te faaineine i te e‘a o te Fatu, e te taeraa mai o te Faaora i ni‘a i te fenua nei ma te hanahana. Ua faaite oia i to’na mau mana‘o hohonu no ni‘a i teie mau parau tohu i roto i te pure haamaitairaa o te hiero no Ogden Utah :

« Mai ta oe i ite, e to matou Atua e, te ora nei matou i te mau mahana hopea nei i reira te mau tapa‘o o te mau tau e faaitehia ai ; i reira oe e rû ai i ta oe ohipa i to’na ra tau ; e i reira matou i faaroo a‘ena i te reo o te hoê i te tiaororaa i roto i te medebara : E haamaitai outou i te e‘a o te Fatu, e faatitiaifaro i to’na haerea [a hi‘o Mataio 3:3]… 

« E to matou Metua e, te tia‘i nei matou i te mahana e tae mai ai te Arii o te Hau, ia faaea ho‘i i te fenua nei e ia ite-faahou-hia te parau-ti‘a i ni‘a iho ra ; e te pure nei matou, ma te aau haehaa e te oto, ia ti‘a ia matou ia haamahu i taua mahana ra e ia ite-parau-ti‘a-hia no te ora i piha‘iho ia’na ta oe i faataa ia riro ei Arii no te mau arii e ei Fatu no te mau fatu, no’na ho‘i te hanahana e te tura e te mana e te puai mai teie nei e a muri noa’tu ».2

Hōho’a
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from His face.

« Te tia‘i nei matou i te mahana e tae mai ai te Arii o te Hau ».

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Te fatata mai nei te taeraa mai o te Fatu.

Te fatata oi‘oi nei tatou i te mahana rahi o te Fatu, taua anotau « haumarû » ra, i reira oia e haere mai ai i roto i te mau ata o te ra‘i ra no te tahoo i te feia paieti ore e no te faaineine i te fenua nei no te tau o te hau no te feia atoa ua hinaaro i te haapa‘o i ta’na ture [a hi‘o Te Ohipa 3:19–20].3

E rave rahi mau mea tei tupu… no te faaite i te mau melo haapa‘o maitai o te Ekalesia e, te fatata mai nei te taeraa mai o te Fatu. Ua faaho‘i-faahou-hia mai te evanelia. Ua faanahonaho-hope-roa-hia te Ekalesia. Ua horo‘ahia mai te autahu‘araa i te taata nei. Ua heheuhia mai te mau tau tuuraa rau mai te haamataraa, e ua horo‘ahia mai to ratou mau taviri e te mau mana i te Ekalesia nei. Ua haaputuputuhia e te haaputuputuhia nei o Iseraela i te fenua no Ziona ra. Te ho‘i nei te mau Ati Iuda i Ierusalema. Te porohia nei te evanelia i te ao atoa nei ei faaiteraa i te mau nunaa atoa. Te patuhia nei te mau hiero, e te ravehia nei te mau oro‘a no tei pohe e no tei ora atoa nei, i reira. Ua fariu te aau o te mau tamarii i to ratou mau metua, e te imi nei te mau tamarii i to ratou mau taata i pohe. Te mau fafauraa ta te Fatu i fafau ia rave e o Iseraela i te mau mahana hopea nei, ua heheuhia mai ïa, e e rave rahi tauatini o Iseraela i haaputuputuhia tei tomo i roto i te reira mau fafauraa. No reira te haere nei te ohipa a te Fatu i mua, e e tapa‘o teie mau mea atoa no te fatataraa mai o to tatou Fatu… 

Te tupu oi‘oi nei te mau parau a te mau peropheta, tera râ, te tupu nei te reira ia au i te mau ture au maite, e aita te rahiraa o tatou e ite nei i te reira.

Ua fafau o Ioela e, e ninii mai te Fatu i to’na varua i ni‘a i te tino i‘o nei : e tohu ho‘i te mau tamaiti e te mau tamahine, e taotootohia te ruhiruhia i te moemoea, e e ite te feia apî i te mau orama [a hi‘o Ioela 2:28–29]… 

I roto i te mau tapa‘o o te mau mahana hopea nei, te vai ra te maraaraa o te ite. Ua faauehia ia Daniela « … ia opani i teie nei mau parau, e tapiri atu i te buka [o ta’na parau tohu], e tae noa’tu i te tau hopea ra : [e i taua mahana ra] e rave rahi ho‘i te horo i ni‘a e i raro », te na reira ra oia « e tupu atura te ite i te rahiraa ». (Daniela 12:4.) Aita anei te taata e « horo nei i ni‘a e i raro » i teie mahana aita â ho‘i i na reira a‘enei i roto i te aamu o te ao nei ?

Aita anei te ite i tupu i te rahi ? Ua vai anei te hoê tau i roto i te aai o te ao nei, ua niniihia mai te ite rahi i ni‘a i te taata nei ? Tera râ, mea pe‘ape‘a ia parau e, ua ti‘a te mau parau a Paulo—te tamau noa nei te taata « i te haapii, aore roa râ i noaa te ite i te parau mau ». (2 Timoteo 3:7.) 

Aita anei tatou i faaroo i te roo tama‘i e rave rahi ? [A hi‘o PH&PF 45:26.] Aita anei i tupu a‘enei te tama‘i, te tama‘i aita â te ao nei i ite a‘enei ? Aita anei e vai nei i teie mahana te arepurepu i rotopu i te mau nunaa, aita anei to ratou mau tavana e pe‘ape‘a nei ? Aita anei te mau basileia i faataahurihia, aita anei i tupu te mau tauiraa rahi i rotopu i te mau nunaa ? Te arepurepu nei te ao taatoa nei. Te faaitehia nei i te mau mahana atoa te aueueraa fenua i tera vahi e i tera vahi [a hi‘o PH&PF 45:33]… 

Noa’tu râ i te reira, te haapa‘o noa nei te taata i ta ratou ohipa ma te ore e tau‘a rahi roa i te mau mea atoa ta te Fatu i parau ra, e i te mau tapa‘o e te mau faaiteraa atoa tei horo‘ahia mai. Te faaetaeta nei te taata i to ratou aau ma te parau e « te haamaoro nei te Mesia i to’na taeraa mai e tae noa’tu i te hopea roa o te ao nei ». (PH&PF 45:26.)4

Aita i maoro a‘enei ua uihia mai ia’u e, e nehenehe anei ta’u e faaite e, ahea te Fatu e tae mai ai. Ua pahono atu vau e, « E », e te pahono nei au e, « E » i teie nei. Ua ite au ahea oia e tae mai ai. E tae mai oia ananahi. Tera ta’na parau. E tai‘o atu vau i te reira :

« Inaha, ua parauhia i teie nei o teie mahana e tae noa’tu i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata, e oia mau ïa ei mahana ïa no te tusia, e ei mahana aufauraa i te tufaa ahuru no ta’u mau taata ; no te mea o oia o tei aufau i te tufaa ahuru ra e ore oia e ama i to’na taeraa mai.

I teie nei te vai ra hoê a‘oraa au maitai no ni‘a i te tuhaa ahuru.

« No te mea i muri a‘e i teie nei a mahana e tae mai ai te amaraa te parau atu nei ho‘i mai te au i te parau a te Fatu no te mea oia mau ta’u e parau atu nei, ananahi te feia te‘ote‘o atoa e o ratou atoa o te rave i te ohipa ino e riro ai mai te aihere ra te huru ; e e haapau roa’tu vau ia ratou i te auahi, no te mea o te Fatu Sabaota vau ; e e ore roa vau e faaherehere i te hoê o te faaea i Babulonia ra ». [PH&PF 64:23–24.]

No te reira, te parau nei au, te tae mai nei te Fatu, ananahi. E faaineine ana‘e ïa tatou.5

Hōho’a
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)

« Te fatata oi‘oi nei tatou i te mahana rahi o te Fatu, taua anotau ‘haumarû’ ra, i reira oia e haere mai ai i roto i te mau ata o te ra‘i ra ».

2

E tupu te haavâraa ia tae mai te Mesia.

Ua haapii mai te Fatu i te parabole no te sitona e te zizania ei faahoho‘araa i te parau no te mau mahana hopea nei. Ia au i te aamu, ua ueue te taata ueue i te huero maitai i roto i ta’na aua, ia taoto râ oia, haere mai nei te enemi e ua ueue ihora i te zizania i roto i te aua. Ia tupu a‘era te raau rii e ia hotu a‘era, hinaaro ihora te mau tavini e haere e vaere i te zizania, ua faaue atura râ te Fatu ia ratou, eiaha, oi pee atoa te sitona apî ra ia vaere ratou i te zizania, e vaiiho noa râ ia tupu apipiti noa na te sitona e te zizania e tae noa’tu i te tau auhune ra. E ia tae i te hopea o te ootiraa, e haere ratou e haaputuputu i te sitona, e e rave i te zizania e ruuruu no te auahi. I roto i te tatararaa o teie parabole, na ô atura te Fatu i ta’na mau pĭpĭ, « te auhune ra, o te hopea ïa o teie nei ao ; e te feia ooti ra o te mau melahi ïa ». [A hi‘o Mataio 13:24–30, 36–43  ; PH&PF 86.]6

Te tupu apipiti nei te zizania e te sitona, e ua tupu i roto i te hoê â aua i te roaraa o teie mau matahiti, tera râ, te fatata mai nei te mahana i reira te sitona e haapu‘ehia ai, e haaputu-atoa-hia te zizania no te auahi, ei reira e faataa-ê-hia ai te feia paieti i te feia iino, e tei ia tatou te hopoi‘a no te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Fatu, ia tatarahapa i ta tatou mau hara, ia fariu i roto i te mau mea paieti, mai te mea e, ua titauhia te tatarahapa i roto i to tatou aau.7

A haapaari e a haapuai i te mau melo o te Ekalesia i roto i te faaroo i te Atua ; titauhia ho‘i ia tatou ia na reira. Ua rau ho‘i te mau faaûruraa e ohipa nei no te faaamahamaha ia tatou, i rotopu roa i te mau melo o te Ekalesia, e te vai ra te mahana, e ere i te mea atea roa, ei reira e tupu ai te faataa-ê-raa te sitona i te zizania, e e riro tatou ei sitona e aore râ, ei zizania. E ti‘a tatou i te tahi pae e aore râ, i te tahi pae.8

Te vai ra te mahana eita tatou e ite faahou i teie nei ao. E tauihia te reira. E farii tatou i te hoê ao maitai a‘e. E farii tatou i te hoê ao parau-ti‘a, no te mea, ia haere mai te Mesia, e tamâ oia i te fenua nei.

A tai‘o i te mau mea i papa‘ihia i roto i ta tatou mau papa‘iraa mo‘a. A tai‘o i te mau mea ta’na iho i parau na. Ia haere mai oia, e tamâ oia i teie fenua i to’na mau ino atoa ra, e, no ni‘a i te Ekalesia, ua parau oia e, e tono mai oia i ta’na mau melahi e na ratou e haaputuputu i rapae i to’na basileia, oia ho‘i te Ekalesia, i te mau mea ino atoa ra [a hi‘o Mataio 13:41].9

[Te] mahana rahi e te ri‘ari‘a, e ere ïa te tahi atu taime maori râ, o te taeraa mai ïa o Iesu Mesia no te faati‘a i to’na basileia ma te mana i rotopu i te feia paieti i ni‘a i te fenua nei no te tamâ i te fenua i te mau ino atoa. E ere ïa i te mahana măta‘u e o te faatupu i te ri‘ari‘a i roto i te aau o te feia paieti, e riro râ ei mahana măta‘u rahi e te ri‘ari‘a no te feia paieti ore. Ua haapii mai tatou i teie parau mai roto mai i te mau parau a to tatou iho Faaora, a haapii ai oia i ta’na mau pĭpĭ [a hi‘o Mataio 24  ; Iosepha Semita—Mataio 1].10

E tupu te haavâraa ia tae mai te Mesia. Ua faaitehia ia tatou e, e iritihia te mau buka, e haavâhia tei pohe ia au i te mau mea i papa‘ihia i roto i te mau buka, e i rotopu i taua mau buka ra, te vai ra te buka ora [a hi‘o Apokalupo 20:12]. E ite tatou i to te reira mau api. E ite tatou ia tatou iho mai te au i to tatou huru mau, e e ti‘a ia tatou ia ite ia au i te hoê iteraa ti‘a e, te mau haavâraa e tuuhia mai i ni‘a ia tatou e mau haavâraa ti‘a ïa e te parau mau, noa’tu e, te haere ra tatou i roto i te Basileia o te Atua… no te farii i teie mau haamaitairaa hanahana e aore râ, e ti‘avaruhia tatou.11

Te taparu nei au i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia ti‘a ma te mau maite e te haapa‘o maitai i te raveraa i te mau hopoi‘a atoa, ma te haapa‘o i te mau faaueraa a te Fatu, ma te faatura i te autahu‘araa, ia ti‘a mai ho‘i tatou ia tae mai te Fatu—te ora ra tatou e aore râ, ua pohe a‘ena, aita ïa to te reira e faufaa—no te rave i teie hanahana.12

3

No te faaineine no te taeraa mai o te Fatu, titauhia ia tatou ia ara e ia pure e ia faanahonaho i to tatou fare.

E rave rahi te mau ohipa e tupu nei i roto i te ao nei i teie mahana o te faaite mai nei e, te fatata mai nei te mahana rahi o te Fatu i reira ho‘i te Faaora e fâ faahou mai ai no te faati‘a i to’na basileia i roto i te parau-ti‘a ei faaineineraa no te faatereraa mileniuma. A tia‘i noa’tu ai i te reira taime, e ohipa na te mau melo o te Ekalesia ia imi i te ite e ia faaineine ia ratou iho, na roto i te tuatapaparaa e te faaroo, no te omuaraa o taua mahana rahi e te hanahana ra.13

Aita e titauhia ia tatou ia haape‘ape‘a no te taime e te pu‘e tau e tae mai ai te Mesia, e titauhia râ ia tatou ia ara e ia pure e ia vai ineine.14

E tapitapi rii to’u mana‘o i te tahi taime no to tatou mau taea‘e peresibutero, ia paraparau ana‘e ratou, e parau ratou e, e ho‘i mai te Fatu i te taime ua nava‘i to tatou paatoa parau-ti‘a no te farii ia’na. Eita te Fatu e tia‘i ia riro tatou ei feia parau-ti‘a. Ia ineine ana‘e oia no te haere mai, e haere mai oia—ia î te au‘a o te ino—e mai te mea e, aita tatou i riro ei feia parau-ti‘a i taua taime ra, e mea fifi roa ïa no tatou i te mea e, e tuuhia tatou i rotopu i te feia paieti ore, e e riro tatou mai te aihere e purumuhia i rapae i te tino o te fenua nei, inaha, te na ô maira te Fatu e, e ore te feia iino ra e ti‘a mai.15

E taotooto anei tatou i roto i te hiro‘a ore e te tau‘a ore i te mau mea atoa ta te Fatu i horo‘a mai no te faaara ia tatou ? Te parau atu nei au ia outou, « E teie nei, e ara, aore ho‘i outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu.

« Ua ite râ outou e, ahiri te taata fare i ite i te hora e tae mai ai te eiâ, e riro oia i te ara, e ore e vaiiho noa i to’na fare ia vavahi-noa-hia na.

« Ia parahi ineine noa outou : ei te hora mana‘o-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei ». (Mataio. 24:42–44.)

E mata na tatou i te haapa‘o i teie faaararaa tei horo‘ahia mai e te Fatu, e ia faanahonaho i to tatou fare e ia faaineine no te taeraa mai o te Fatu.16

4

E nehenehe i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia riro ei mauhaa i roto i te rima o te Atua no te faaineine i te taata i te taeraa mai o te Fatu.

E ere anei e ohipa maere rahi roa ino mai te mea e, e tae mai te Fatu e e haamata i ta’na faatereraa hau, e tahoo i te feia iino, e e tamâ i te fenua nei i te hara ma te ore e tono mai i te mau ve‘a no te faaineine i te e‘a i mua ia’na ? E tia‘i anei tatou i te Fatu ia haere mai no te haavâ i te ao nei ma te ore na mua roa e horo‘a mai i te faaararaa e ma te ore e faaineine i te mau rave‘a no te faaora i te feia atoa e tatarahapa ?

Ua tonohia mai Noa i to te ao nei no te faaara ia ratou i te tiluvi. Ahiri te taata i faaroo ua ora ïa ratou. Ua tonohia mai Mose no te arata‘i i ia Iseraela i roto i te fenua i parauhia ra, no te faati‘a i te mau fafauraa i horo‘ahia ia Aberahama ra. Ua tonohia mai Ioane Bapetizo no te faaineine i te e‘a no te taeraa mai o te Mesia. I tera e tera hi‘oraa, ua tae mai te piiraa na roto i te matararaa te mau ra‘i. Ua tonohia mai Isaïa, Ieremia e te tahi atu mau peropheta no te faaara ia Iseraela e ia Iuda hou te haapurararaa e te faatîtîraa i tae mai i ni‘a ia ratou. Ahiri ratou i haapa‘o, e aamu ê ïa o te papa‘ihia. Ua horo‘ahia ia ratou te ma‘itiraa ia faaroo ; ua faaarahia ratou e ua horo‘ahia te rave‘a no te horo ê, e ua pato‘i ratou i te reira.

Ua fafau mai te Fatu e, e na reira atoa oia i ni‘a i te taata na mua a‘e i to’na tae-piti-raa mai.17

Ua tonohia mai Iosepha Semita no te faaineine i te e‘a no to’na tae-piti-raa mai, na roto i te pororaa i te îraa o te Evanelia e te horo‘araa i te mau taata atoa te mau rave‘a no te horo ê i te ino e i te ofatiraa ture.18

Hōho’a
The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.

I te haereraa mai te melahi Moroni e farerei i te tamaiti ra ia Iosepha Semita, ua tohu oia i te tae-piti-raa mai o te Faaora (a hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:36–41).

I Patemo ua ite Ioane i roto i te hoê orama i te mau mahana hopea nei e te « hoê melahi i te maueraa na ropu i te reva nei, ma te evanelia e ti‘a i te vairaa ra ei pororaa’tu i te feia e parahi i te ao nei ra i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa ». [Apokalupo 14:6.]

Ei tupuraa i teie fafauraa, ua parau Iosepha Semita e, o Moroni, te hoê peropheta tahito i ni‘a i teie fenua (Amerika), ua ti‘afaahou i teie nei, tei haapii mai ia’na i te evanelia, ma te horo‘a mai ia’na i te haapiiraa no ni‘a i te faaho‘i-faahou-raa mai o te mau mea atoa na mua a‘e i te taeraa mai o te Mesia. E ua na ô atoa te Fatu : « No te mea inaha, ua tono atura te Fatu o te Atua i te melahi i te ti‘aororaa’tu i ropu i te reva i te na ôraa’tu e : A faaineine na outou i te e‘a no te Fatu, e a faaafaro na i to’na mau e‘a, no te mea ua fatata mai nei te hora no to’na taeraa mai ». [PH&PF 133:17.]

Ma te farii i teie parau ei parau mau, te ti‘aturi nei te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e, ua haamauhia te aparauraa i te ra‘i i teie nei anotau, e i teie nei te tonohia nei « te Evanelia o te Basileia » i rapae au ei ite i mua i teie nei ao hou te Mesia e tae mai ai [a hi‘o Mataio 24:14].19

E maere paha te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia ti‘aturi e, ua ti‘aorohia ratou ia faatupu i teie papa‘iraa [Mataio 24:14], tera râ, ua parau mai te Fatu ma te papû maitai e, te tono itoito nei ratou i te mau misionare i te mau tuhaa atoa o te fenua nei. A taa noa’tu te reira, ia hope ana‘e te mau fenua atoa i te faaroo i te parau poro‘i mai tei heheuhia mai i teie mau mahana hopea nei, ei reira tatou e tia‘i ai i te taeraa mai o to tatou Fatu e Faaora o Iesu Mesia, no te mea i taua mahana ra e hope ai te mau fenua atoa i te faaarahia e te mau ve‘a tei tonohia’tu ia ratou ra mai te au i te fafauraa a te Fatu ra.20

No te mau taata atoa te evanelia, e e faati‘ahia te Ekalesia i te mau vahi atoa, i roto i te mau fenua atoa, e tae roa’tu i te hopea o te fenua nei, hou te tae-piti-raa mai o te Tamaiti a te Taata nei… 

… Ua faatoro oia i to’na rima no te piti o te taime no te haaputuputu ia Iseraela i roto i te Ekalesia, e i teie taime, e faatupu oia i te mau amuiraa o to’na ra feia mo‘a i roto i te mau fenua atoa.21

No roto mai i te pure haamaitairaa i te Hiero no Ogden Utah :

E te Metua e, a haapeepee na i te mahana e upooti‘a ai te parau-ti‘a ra ; e iriti ai te mau tavana o te mau fenua i to ratou mau oti‘a fenua i te pororaa o te evanelia ; e matara aano ai te uputa o te faaoraraa no te feia haavare ore e te parau-ti‘a e te maitai i rotopu i te mau nunaa atoa.

Te pure atu nei matou no te parareraa o te parau mau ; te pure atu nei matou no te ohipa misionare ; te imi nei matou i te puai e i te mau rave‘a rau no te poro atu i ta oe mau parau mau mure ore i te tahi atu mau tamarii na oe i roto i te mau fenua atoa, i roto i te mau opu atoa, e te mau huru reo atoa… 

Te hinaaro nei matou ia riro ei mau mauhaa i roto i to oe na rima no te faaineine i te hoê nunaa taata no te taeraa mai o ta oe Tamaiti.22

5

E riro te Mileniuma ei tau no te hau e ei tau no te haa i roto i te ohipa o te Fatu.

E oaoa te paieti i to’na taeraa mai, no te mea i reira te hau e tae mai ai i te fenua nei, te parau-ti‘a i te taata nei, e taua varua atoa ra no te hau e no te oaoa e no te popou tei vai na i ni‘a i teie fenua (Amerika) i te roaraa e piti hanere matahiti [a hi‘o 4 Nephi 1:1–22] e haamau-faahou-hia ïa i rotopu i te taata nei, e i te mau vahi atoa, e e faatere arii te Mesia ei Fatu no te mau Fatu ei Arii no te mau arii no te roaraa hoê tauatini matahiti. Te tia‘i nei tatou i taua taime ra.23

E vai ho‘i taua tau oaoa no te hau ra hoê tauatini matahiti te maoro, e i te tau mau ra e hopoihia mai ai te mau taata atoa o te fenua nei i roto i te Ekalesia.24

E haapii-u‘ana-hia’tu â te evanelia e ma te mana rahi i roto i [te] mileniuma, e hope noa’tu te mau taata atoa o te fenua nei i te farii i te reira.25

E ere te Mileniuma i te hoê tau faafaaearaa, e taime râ no te raveraa te mau taata atoa i te ohipa. Aita e itehia te faatau, e faaohipahia te mau rave‘a maitai a‘e, aita e taime rahi roa e horo‘ahia i roto i te mau ohipa o te mahana hoê, e horo‘ahia râ te taime rahi i roto i te mau mea o te Basileia. E ohipa tamau te feia mo‘a i roto i te mau hiero o te patuhia i roto i te mau tuhaa atoa o te fenua. No te rahi ta ratou ohipa, e tere noa ïa te mau hiero i te rahiraa o te taime.26

E vai noa te tahuti i ni‘a i te fenua nei i roto i tera roaraa hoê tauatini matahiti no te ohipa rahi o te ti‘a ia ravehia, no te faaoraraa i te feia tei pohe. I roto i taua tauatini matahiti no te hau ra, te ohipa rahi a te Fatu tei roto ïa i te mau hiero, e i roto i te reira mau hiero e haere ai te taata e rave i te ohipa no te feia i pohe e o te tia‘i nei ia ravehia no ratou teie mau oro‘a no to ratou faaoraraa, na te mau taata e ora noa nei â i te tahuti nei i ni‘a i te fenua nei.27

E hopoi‘a na tatou ia faaora i tei pohe e e tamau â te reira ohipa i roto i te Mileniuma e hope roa’tu te mau taata atoa i te farii i te oro‘a hiero e i te taatihia, ratou o te ti‘a ia farii i teie haamaitairaa.28

Te feia atoa i pohe i roto i te Mesia, e ti‘a mai ïa mai te pohe mai, i To’na ra taeraa mai, e e parahi ratou i ni‘a i te fenua nei mai te Mesia e parahi i ni‘a i te fenua nei i roto i te mileniuma. Eita ratou e faaea i ô nei i te roaraa atoa o na tauatini matahiti, e amuihia râ ratou i te feia tei roto noa â i te oraraa tahuti. Teie Feia Mo‘a tei ti‘afaahou, e te Faaora Iho, e haere mai ratou no te horo‘a mai i te haapiiraa e te arata‘iraa ; no te heheu mai ia tatou i te mau mea o te ti‘a ia tatou ia ite ; no te horo‘a mai ia tatou i te haamaramaramaraa no ni‘a i te ohipa i roto i te mau hiero o te Fatu, ia ti‘a ho‘i ia tatou ia rave i te ohipa e titauhia no te faaoraraa o te taata paieti.29

Ua parau mai te Fatu na roto i to’na mau tavini e, i roto i te Mileniuma, o ratou o tei pohe e ua tae ratou i te ti‘a-faahou-raa, e heheu tino mai ratou i te feia tei roto noa â i te tahuti, i te mau haamaramaramaraa atoa i titauhia no te faati‘a roa i te ohipa a teie feia tei faaru‘e mai i teie nei oraraa. Ei reira to tei pohe e ti‘a ai ia faaite mai i te mau mea ta ratou e hinaaro, e o te ti‘a ia ratou ia farii. Na roto i te reira, aore roa hoê varua e mo‘ehia, e ei reira e maitai roa ai te ohipa a te Fatu.30

Te pure nei au i te mau mahana atoa o to’u nei oraraa ia haapeepee te Fatu i Ta’na ohipa… Te pure nei au no te hopea o te ao nei no te mea te hinaaro nei au i te hoê ao maitai a‘e. Ua hinaaro vau ia tae mai te Mesia. Ua hinaaro vau i te faatereraa o te hau. Ua hinaaro vau ia tae mai te tau i reira te mau taata atoa e ora ai i roto i te hau e i roto i te varua o te faaroo, te haehaa e te pure.31

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Nahea te aamu i roto i te « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith » i te faaûru i to outou mau mana‘o no ni‘a i te hopea o te ao nei ?

  • Nahea te mau parau tohu i roto i te tuhaa 1 e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia faaineine no te taeraa mai o te Fatu ?

  • I roto i te tuhaa 2, a tai‘o faahou i te mau haapiiraa a te peresideni Smith no ni‘a i te parabole no te sitona e te zizania. Eaha ta tatou e nehenehe e rave ia riro tatou ei « sitona » ? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i to tatou utuafare e ia vetahi ê ?

  • A faaineine ai tatou no te taeraa mai o te Fatu, i to outou mana‘oraa eaha te auraa no te parau ra « ia ara e ia pure » ? I to outou mana‘oraa eaha te auraa o te mau parau ra, « faanahonaho i to tatou fare » ? (A hi‘o i te tuhaa 3.)

  • Ua pure te peresideni Smith e, « Te hinaaro nei matou ia riro ei mau mauhaa i roto i to oe na rima no te faaineine i te hoê nunaa taata no te taeraa mai o ta oe Tamaiti » (tuhaa 4). Nahea e ti‘a ai ia tatou ia tauturu ia vetahi ê ia faaineine no te taeraa mai o te Fatu ?

  • A hi‘o faahou i te tuhaa 5. Nahea e ti‘a ai ia tatou ia fana‘o i teie nei i te iteraa i te parau no ni‘a i te mau mea e tupu i roto i te Mileniuma ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Salamo 102:16  ; Isaïa 40:3–5  ; Iakobo 5:7–8  ; PH&PF 1:12  ; 39:20–21  ; 45:39, 56–59

Tauturu haapiiraa

« E ite papûhia te mana hau a‘e, te haaputaraa i te mana‘o, te faafariuraa o te haapiiraa evanelia, ia parau te hoê orometua i faaurûhia e, ‘Ua ite au na roto i te mana o te Varua Maitai, na roto i te mau heheuraa a te Varua Maitai i to‘u nei varua e, e parau mau te mau parau haapiiraa o ta‘u i haapii a‘enei’ » (Bruce R. McConkie, faahitihia i roto i Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 43).

Te mau nota

  1. The Signs of the Times (1943), 103–5.

  2. « Ogden Temple Dedicatory Prayer », Ensign, Mati 1972, 10–11.

  3. The Restoration of All Things (1945), 302.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1966, 12–14.

  5. I roto i te Conference Report, Eperera 1935, 98 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 3:1.

  6. « Watch Therefore », Deseret News, 2 no atete 1941, Church section, 2 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:15.

  7. I roto i te Conference Report, Eperera 1918, 156–57 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:15–16.

  8. « How to Teach the Gospel at Home », Relief Society Magazine, Titema 1931, 688 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:16.

  9. I roto i te Conference Report, Eperera 1952, 28 ; reta hipa i roto i te buka.

  10. « The Coming of Elijah », Ensign, Tenuare 1972, 5.

  11. « The Reign of Righteousness », Deseret News, 7 no tenuare 1933, 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:60.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1935, 99 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:38.

  13. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 5:xii.

  14. « A Warning Cry for Repentance », Deseret News, 4 no me 1935, Church section, 6.

  15. « A Warning Cry for Repentance », 8.

  16. I roto i te Conference Report, Eperera 1966, 15.

  17. « A Peculiar People : Modern Revelation—The Coming of Moroni », Deseret News, 6 no tiunu 1931, Church section, 8 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:3–4.

  18. « A Peculiar People : Prophecy Being Fulfilled », Deseret News, 19 no setepa 1931, Church section, 6.

  19. « A Peculiar People : Modern Revelation—The Coming of Moroni », 8 ; hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:4–5.

  20. « A Peculiar People : Modern Revelation », Deseret News, 7 no novema 1931, Church section, 6 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:6.

  21. I roto i te Conference Report, Amuiraa Rahi no te Area no Peretane 1971, 176.

  22. « Ogden Temple Dedicatory Prayer », 9, 11.

  23. « The Right to Rule », Deseret News, 6 no fepuare 1932, Church section, 8.

  24. « Priesthood—Dispensation of the Fulness of Times », Deseret News, 19 no atete 1933, 4 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:66.

  25. « Churches on Earth During the Millennium », Improvement Era, Mati 1955, 176 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:64.

  26. The Way to Perfection (1931), 323–24.

  27. « The Reign of Righteousness », 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:58.

  28. I roto i te « Question Answered », Deseret News, 13 no tenuare 1934, Church section, 8 ; see also Doctrines du salut, 2:166.

  29. « The Reign of Righteousness », 7 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:59.

  30. « Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness », Utah Genealogical and Historical Magazine, Atopa 1930, 154 ; italics removed ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 3:65.

  31. The Signs of the Times, 149.