Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11: Faatura i te mau taviri o te autahu‘araa tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto ia Iosepha Semita


Pene 11

Faatura i te mau taviri o te autahu‘araa tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto ia Iosepha Semita

« Te hinaaro nei au e parau atu—ma te maramarama e te u‘ana e—tei ia tatou nei te autahu‘araa mo‘a e tei ô nei te mau taviri no te basileia o te Atua. I roto ana‘e i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e itehia ai te reira. ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith e : « E iteraa hope roa to’u no te misioni hanahana a te peropheta Iosepha Semita. Aita e feaa i roto i to’u feruriraa e, ua faati‘a mai te Fatu i te peropheta Iosepha Semita e ua horo‘a ia’na i te heheuraa, te faaueraa, ua iriti i te mau ra‘i no’na, e ua faataa ia’na no te ti‘a mai i te upoo o teie tau tuuraa hanahana ».1 Ua apiti te peresideni Smith i teie « iteraa hope roa » i te hoê faatura auraro i te mau taviri o te autahu‘araa tei faaho‘ihia mai na roto i te peropheta Iosepha. Ua faatura e ua paturu tamau noa oia i te feia tei mau i te mau taviri, e ua a‘o oia i te mau melo atoa o te Ekalesia ia na reira atoa ratou i te faatura. Ua parau oia e, « E ti‘a i te mau taata atoa tei ma‘iti-mau-hia no te peresideni noa’tu te vahi i roto i te Ekalesia, ia faaturahia i roto i to’na piiraa ».2

I te hoê taime i roto te taviniraa o Joseph Fielding Smith ei Aposetolo, tei roto te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te hoê tau‘araa parau no ni‘a i te hoê uiraa fifi. Ua faahiti o Elder Smith i te hoê mana‘o puai no ni‘a i taua ohipa ra. I te hoê mahana ua haere mai te peresideni Heber J. Grant, Peresideni o te Ekalesia i taua taime ra, i roto i te piha ohipa o Elder Smith. Ua faataa maira te peresideni Grant e, i muri a‘e i to’na feruriraa ma te pure i taua ohipa ra, ua tupu te mana‘o i roto ia’na ia rave i te hoê ohipa taa ê na roto mai i te hi‘oraa a Elder Smith. I taua taime ihoa ra, ua faaite atura o Elder Smith i ta’na patururaa i te faaotiraa a te peresideni Grant. Na ô a‘era oia i muri iho e, « Ia’u iho nei, ia parau ana‘e te peresideni o te Ekalesia e, ua faaite mai te Fatu ia’na e aore râ, ua faaûru mai ia’na ia rave i te hoê mea, e paturu hope roa vau ia’na i roto i taua ohipa ra ».3

Ua faaite Joseph Fielding Smith i taua huru patururaa ra i te feia faatere atoa o te autahu‘araa, eiaha râ i te Peresideni noa o te Ekalesia. Hoê hi‘oraa, ua piihia o Eldon Tanner no te tavini ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti i te ava‘e atopa 1962. Hoê matahiti i muri mai, ua piihia oia ei Tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, tei roto ïa oia i te hoê ti‘araa faatere i ni‘a a‘e i te peresideni Smith, o oia te peresideni o te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. I muri a‘e, ua faaite te peresideni Tanner i to’na mauruuru rahi no te patururaa a te peresideni Smith ; « I to’u piiraahia i roto i te Peresideniraa Matamua, noa’tu e o oia te melo paari a‘e o te Tino Ahuru Ma Piti e ua ti‘a i roto i teie toro‘a a pae ahuru matahiti i teie nei, ua faaite oia i te faatura rahi ia’u i roto i taua ti‘araa ra, e ua horo‘a mai i ta’na patururaa hope e te ti‘aturi ».4

Ua faatura atoa te peresideni Smith i te feia faatere o te autahu‘araa i roto i ta’na paroisa. A tavini ai oia ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua parau oia e : « Aita to’u e ti‘araa… no te bapetizo i te hoê o ta’u mau tamarii ma te haere ore na mua i te episekopo ra i roto i te paroisa ta’u e faaea ra e ia farii i ta’na parau faati‘a, no te mea, tei ia’na ra te mau taviri no taua paroisa ra i reira vau te meloraa. Aita vau i bapetizo hoê a‘e tamarii ta’u… maori râ ua haere au i te episekopo ra e ua farii i ta’na faaotiraa ia rave i taua oro‘a ra, e ia haamau ia ratou ei melo no te Ekalesia ».5

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Te mau taviri o te autahu‘araa, o te puai ïa e te mana no te arata‘i i te ohipa a te Fatu i ni‘a i te fenua nei.

Te vai ra te hoê taa-ê-raa i rotopu i te fariiraa i te hoê toro‘a i roto i te autahu‘araa e te fariiraa i te mau taviri o te autahu‘araa. E ti‘a ia tatou ia taa maitai i te reira… 

Parau mau, ua mau te mau taata atoa tei faatoro‘ahia i te hoê toro‘a i te autahu‘araa, are‘a râ, te vai ra te mau mana taa ê, e aore râ, mana arata‘i, i tuuhia i ni‘a i te feia tei piihia ia peresideni. E parauhia te reira mau mana te mau taviri.6

Te mau taviri o te [autahu‘araa], e ti‘araa te reira no te peresideniraa ; e puai e e mana te reira no te faatere e no te arata‘i i te mau ohipa atoa a te Fatu i ni‘a i te fenua nei. Te feia tei mau i te reira, tei ia ratou ïa te mana no te faatere e no te hi‘opo‘a i te huru o ta vetahi ê taviniraa i roto i te autahu‘araa.7

Ia faauehia te taata na te hoê taata tei mau i te reira mau taviri, ua mana ïa te mau ohipa ta ratou e rave. Te ohipa ta ratou e rave, ua taatihia ïa e ua haamanahia ïa i roto i te Ekalesia i ni‘a i te fenua nei e i ni‘a i te ra‘i ra.8

2

Ua tono mai te Fatu i te mau ve‘a mo‘a mai mua mai i To’na aro no te faaho‘i mai i te mau taviri o te autahu‘araa.

Te ti‘aturi nei tatou e, i muri a‘e i te hoê pô poiri maoro, te ti‘aturiraa ore e te faaru‘eraa i te parau mau mâ e te maitai hope roa o te Au-keresetiano, i roto i to’na paari hope ore, ua faaho‘i faahou mai te Fatu i te îraa o te evanelia mure ore i ni‘a i te fenua nei.

Ua ite tatou e, e peropheta o Iosepha Semita ; ua fâ mai te Metua e te Tamaiti ia’na i roto i te pu‘e tau tupuraa raau no te matahiti 1820 no te tomo i roto i te tau tuuraa hopea o te evanelia ; ua iriti oia i te Buka a Moromona na roto i te horo‘a e te mana o te Atua ; ua farii oia i te mau taviri e te mana no ô mai i te mau melahi ra tei tonohia mai no teie tumu ; e ua heheu te Fatu ia’na i te mau haapiiraa tumu no te faaoraraa.9

Aita te Fatu i farii i te hoê oro‘a, noa’tu e, ua ravehia te reira i roto i to’na i‘oa, maori râ ia au te reira i to’na hinaaro e ua ravehia na te hoê taata tei haamanahia ei tavini no’na. Te reira te tumu i tono mai ai oia mai mua mai i to’na ra aro i te mau ve‘a mo‘a ia Iosepha Semita ra e ia vetahi ê atu, no te faaho‘i mai i te mea tei rave-ê-hia’tu i ni‘a i te fenua nei, oia ho‘i te îraa o te evanelia, e te îraa e te mau taviri o te autahu‘araa.10

Ua titauhia ia faaho‘ihia mai te mau taviri o te autahu‘araa. Aita i nava‘i ia haere mai Ioane Bapetizo e te mau taviri no te Autahu‘araa a Aarona, o Petero, Iakobo e o Ioane e te mau taviri no te Autahu‘araa a Melehizedeka, na roto ho‘i i te reira i faati‘ahia ai te Ekalesia, ua titauhia râ ia iritihia te mau ra‘i e ia faaho‘ihia mai te mau taviri tei mauhia na e te mau peropheta atoa tei faatere na i te mau tau tuuraa mai te tau mai â o Adamu e tae roa mai i te tau o Petero, Iakobo e Ioane. Ua ho‘i mai teie mau peropheta, te reira peropheta i to’na taime, e ua horo‘a mai i te mana ta’na i mau na.11

Hōho’a
Study sketch with grid for Melchizedek Priesthood restoration. Peter, James and John are ordaining a kneeling sandy haired Joseph while Oliver, dressed in brown kneels at the side.

I te horo‘araa mai o Petero, Iakobo e Ioane i te Autahu‘araa a Melehizedeka ia Iosepha Semita e ia Olive Kaudere, ua horo‘a atoa mai ratou i te mau taviri o te autahu‘araa.

Titauhia te mau taviri o te mau tau tuuraa atoa ia faaho‘ihia mai, ei faati‘araa i te mau parau a te mau peropheta e i te mau opuaraa a te Fatu ia faatupu i te hoê faaho‘iraa hope maitai o te mau mea atoa. No reira te metua o te utuafare taata nei, te taata matamua i ni‘a i te fenua nei, o Adamu, i titauhia ai ia haere mai, e ua haere mai oia e to’na mana. Ua haere mai Mose, e te vai atu ra. O ratou paatoa e taviri ta ratou, ua haere mai e ua tuu mai i to ratou mana.… Aita ta tatou e tai‘o mahana no te taime a faaitehia mai ai te tahi o teie mau mana, tera râ, a papa‘i ai te peropheta Iosepha Semita i te Feia Mo‘a i Navu no ni‘a i te faaoraraa o tei pohe, ua na ô atura oia, mai tei papa‘ihia i roto i te tuhaa 128 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau [irava 17–21], ua hope paatoa teie mau peropheta i te haere mai e ta ratou mau taviri i roto i teie tau tuuraa e orahia nei tatou.12

Ia oti te Ekalesia i te faati‘ahia, ua faaue atura te Fatu i To’na Feia Mo‘a ia patu ratou i te hoê fare no To’na ra i‘oa. Aita te Feia Mo‘a i haapa‘o maitai i te faufaa o te reira, e aita ratou i haere oi‘oi e rave i te ohipa no te patu i te reira fare, no reira, ua faahapa te Fatu ia ratou [a hi‘o PH&PF 95:1–4]. Ia oti te faahaparaa, ua haere atura ratou ma to ratou puai e i roto i to ratou vĕvĕ, ua patu i te hiero no Keterani. Eaha te tumu i patuhia ai te reira ? Ei vahi mo‘a i reira e ti‘a ai ia Iesu Mesia ia haere mai, i reira e ti‘a ai Ia’na ia tono i To’na mau tavini, te mau peropheta, e ta ratou mau taviri no te mana… Ua ite tatou e, e toru o te mau peropheta rahi i tahito ra tei mau i te tahi mau taviri faufaa, ua haere mai ratou i te 3 no eperera i te matahiti 1836.

O Mose te matamua tei haere mai [a hi‘o PH&PF 110:11]. Ua horo‘a mai oia ia Iosepha Semita e ia Olive Kaudere i te mau taviri no te haaputuputuraa o Iseraela… Ua haaputuputu oia ia Iseraela, e noa’tu e, aita i roaa ia’na te haamaitairaa no te tuu ia ratou i roto i te fenua e fatu atu ai, tei roto râ i to’na rima te mau taviri no te haaputuputuraa. Ua fâ mai oia ia Petero, Iakobo e Ioane i ni‘a i te mou‘a no te faahuru-ê-raa e ua tuu atura i ni‘a ia ratou i taua mau taviri ra no te haaputuputuraa o Iseraela i te anotau i orahia e ratou. Ua tonohia mai oia i te peropheta Iosepha Semita ra, raua o Olive Kaudere no te tuu mai i te mau taviri no te haaputuputuraa o Iseraela i roto i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau… 

O Eliaha tei haere mai i muri iho i to Mose horo‘araa mai i ta’na mau taviri e i te hopoiraa mai i te evanelia no te tau tuuraa i orahia e Aberahama [a hi‘o PH&PF 110:12]. Te mau mea atoa no taua tau tuuraa ra, te mau haamaitairaa tei horo‘ahia ia Aberahama, te mau fafauraa tei horo‘ahia i to’na huaai, ua titauhia te reira mau mea atoa ia faaho‘ihia mai, e o Eliaha, tei mau i te mau taviri no te reira tau tuuraa, tei haere mai.

I muri iho, ua haere mai o Elia, te hopea o te mau peropheta tei mau i te mau taviri no te mana taati i roto ia Iseraela i tahito ra, e ua horo‘a maira i taua mana ra, te mana no te taatiraa [a hi‘o PH&PF 110:13–16]. Ua tapitapi rii te mana‘o o te tahi mau melo o te Ekalesia i te feruriraa e, ua haere mai o Elia e te mau taviri no te bapetizoraa no te feia i pohe e aore râ, no te faaoraraa i tei pohe. E mau taviri teitei atu ta Elia i te reira. E mau taviri ïa no te taatiraa, e taua mau taviri no te taatiraa ra, no te feia ïa e ora nei e te feia atoa i pohe mai te mea e tatarahapa ratou.13

Ua tuu mai o Elia te peropheta… i ni‘a ia raua [Iosepha Semita e o Olive Kaudere] i te mana taati, te mana no te faaohipa i te autahu‘araa no te taamu i te fenua nei e no te taati i te ra‘i ra.14

Na [te] mana taati e tuu i te titiro mana i ni‘a i te mau oro‘a atoa e ravehia i roto i teie Ekalesia, te mau oro‘a ihoa râ o te ravehia i roto i te mau hiero o te Fatu.15

Hōho’a
Elijah in the air above Joseph Smith and Oliver Cowdery

I roto i te hiero no Keterani, ua fâ mai o Elia ia Iosepha Semita raua o Olive Kaudere e ua horo‘a mai i te mau taviri no te taatiraa.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, e tau tuuraa hanahana teie. Te horo pauroa nei te tahi atu mau tau tuuraa i roto i teie. Te mau mana atoa, te mau puai atoa, ua tahoêhia ïa i roto i teie tau tuuraa ta tatou e ora nei. Ua haamaitaihia tatou ia rave i teie mau haamaitairaa na roto i to tatou haapa‘o maitai.16

Te hinaaro nei au e parau atu—ma te maramarama e te u‘ana e—tei ia tatou nei te autahu‘araa mo‘a e tei ô nei te mau taviri no te basileia o te Atua. I roto ana‘e i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e itehia ai te reira.17

3

Te mau nei te Peresideni o te Ekalesia i te mau taviri i ni‘a i te Ekalesia taatoa.

Te tahi tau poto na mua‘e i to’na pohe maratiri, ua horo‘a te peropheta [Iosepha Semita] i na Aposetolo hoê Ahuru Ma Piti—te piti o te pŭpŭ i roto i te Ekalesia—i te mau taviri atoa e i te mau oro‘a atoa e i te autahu‘araa e titauhia ia ratou ia mau ia ti‘a ia ratou ia rave atu i teie ohipa rahi e te hanahana no te faaoraraa taatoa.18

Teie autahu‘araa e teie mau taviri… ua horo‘ahia mai ïa i te taata tata‘itahi tei faataahia ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. Tera râ, i te mea ho‘i e, o te reira te mana no te peresideniraa, te aposetolo paari ana‘e a te Atua i ni‘a i te fenua nei te ti‘a ia faaohipa hope roa i te reira, oia ho‘i, te Peresideni o te Ekalesia.19

Te mau nei te Peresideni o te Ekalesia i te mau taviri i ni‘a i te Ekalesia taatoa… Ua tahoêhia te mana o te Autahu‘araa i ni‘a ia’na. Te ia’na te mau huru taviri atoa, no te tau tuuraa no te îraa o te mau tau. Te mau taviri atoa no te mau tau tuuraa i tahito ra tei heheuhia mai, tei ni‘a iho ïa ia’na.20

4

E ti‘a ia tatou ia faatura i te feia ua horo‘a te Peresideni o te Ekalesia i te mau taviri o te mana.

E mana to te [Peresideni o te Ekalesia] ia horo‘a i te mana e ia iriti i te mana mai ta’na e mana‘o e tano e i farii i te faaûruraa ia na reira.21

A haamana‘o e, hoê ana‘e taata i ni‘a i te tua o te fenua nei tei mau i te mana taati o te autahu‘araa, e e nehenehe ta’na e horo‘a i taua mana ra ia vetahi ê, ia ti‘a ia ratou ia rave i te ohipa e ia taati i ni‘a i te fenua nei, e ua mana te reira, e ua titauhia te reira, maoti ia faaoti oia i te reira ; e mai te mea e, e iriti oia i te reira, aore hoê taata e nehenehe e faaohipa i taua mana ra.22

Aore hoê taata e nehenehe e faatere e e horo‘a i te mau haamaitairaa o te hiero maori râ e mana to’na ia na reira, tei horo‘ahia ia’na ra e te Peresideni o te Ekalesia. Aore hoê taata e nehenehe e faatere i roto i te hoê noa a‘e ti‘araa i roto i te Ekalesia ma te mana ore i horo‘ahia ia’na no te rave i te reira ohipa, inaha e noaa te reira na roto i te mana e te mau taviri tei mauhia e te Peresideni o te Ekalesia… Mai te mea e, na roto i teie mau taviri e parau oia e, e tatara i te tahi mau haamaitairaa i ni‘a i te taata, aore ïa e mana to te hoê taata no te faatere i te horo‘araa i taua mau haamaitairaa ra. Ia tamata noa’tu te hoê taata ia rave i te reira, aita ïa e faufaa to taua oro‘a ra, e te taata e tamata ra i te rave i te reira, e titauhia ïa oia ia pahono atu i mua i te Atua, aita ana‘e i mua i te Ekalesia, e tei roto oia i te ofatiraa ture… 

Ia haere te mau aposetolo e aore râ, te tahi atu mau taea‘e e farerei i te mau tĭtĭ no Ziona e ua faataahia ratou no te faatitiaifaro i te tahi mau mea i reira, e rave ïa ratou i te reira ia au i te faaueraa, e aore râ, na roto i te mana, tei horo‘ahia ia ratou e te Peresideni o te Ekalesia. E faaohipa-atoa-hia te reira mau ture i roto i te mau faito i raro iho i roto i te mau tĭtĭ e i te mau paroisa.23

E ti‘a i te mau taata atoa tei ma‘iti-mau-hia no te peresideni noa’tu te vahi i roto i te Ekalesia ia faaturahia i roto i to’na piiraa. Ia faatoro‘ahia te hoê tane i te toro‘a episekopo, e horo‘ahia ia’na te mau taviri no te peresideniraa i ni‘a i te paroisa i reira oia te nohoraa, e e ti‘a ïa ia faaturahia oia i roto i to’na piiraa e te mau melo o te paroisa, noa’tu te huru toro‘a ta te taata e mau ra. Mai te reira atoa no te peresideni o te tĭtĭ, te peresideni o te hoê pŭpŭ autahu‘araa, e aore râ, te tahi atu. No te faahoho‘araa i te auraa o te reira, ua haapiihia ia tatou e, aita to te metua tane e ti‘araa, noa’tu e, te mau ra oia i te Autahu‘araa a Melehizedeka, ia bapetizo i te hoê o ta’na iho mau tamarii ma te ore e farii na mua roa i te parau faati‘a a to’na episekopo. Ia farii-ana‘e-hia te parau faati‘a, e fariihia ïa te metua tane ia rave i taua oro‘a ra no ta’na tamarii. Mai te mea noa’tu, e rave te metua tane i te mana i ni‘a iho ia’na no te rave i te hoê bapetizoraa, e aore râ, no te faatoro‘a i ta’na tamaiti, ma te farii ore na mua i te parau faati‘a a te ti‘a peresideni i roto i te paroisa e aore râ, te tĭtĭ, tei mau i te mau taviri o te mana, te ofati ra ïa oia i te ture. E au atoa teie no te hoê aposetolo e tae noa’tu i te peresibutero i roto i te hoê paroisa. Eita atoa te Peresideni o te Ekalesia e feruri e rave i te hoê ohipa mai teie te huru ma te ore e faatura na mua i te episekopo o ta’na paroisa e aore râ, te peresideni o ta’na tĭtĭ, e te mana i horo‘ahia i te episekopo e aore râ, i te peresideni o te tĭtĭ.24

5

Na te reo amui o te feia tei mau i te mau taviri o te basileia e arata‘i tamau noa ia tatou i te vahi ta te Fatu e hinaaro ia tae tatou.

Te mana‘o nei au e, te vai ra hoê mea o te ti‘a ia maramarama maitai i roto i to tatou feruriraa. Eita te Peresideni o te Ekalesia, eita atoa te Peresideniraa Matamua, eita atoa te reo amui o te Peresideniraa Matamua e o te Tino Ahuru Ma Piti e arata‘i ê i te Feia Mo‘a e aore râ, e horo‘a mai i te a‘oraa i to te ao nei tei taa ê i te mana‘o e i te hinaaro o te Fatu.

E hape paha te hoê taata, e aore râ, e hi‘oraa ê paha ta’na, e aore râ, e horo‘a paha oia i te a‘o aita i tu‘ati roa i te hinaaro o te Fatu. Are‘a te reo o te Peresideniraa Matamua e te reo amui o te tahi atu tei mau atoa i te mau taviri o te basileia, e arata‘i tamau noa ïa i te Feia Mo‘a e i to te ao nei i ni‘a i te mau e‘a ta te Fatu e hinaaro ia haere ratou… 

Te faaite papû nei au e, mai te mea e, e hi‘o tatou i ni‘a i te Peresideniraa Matamua e e pee ho‘i i ta ratou a‘o e te arata‘iraa, aore roa e mana i ni‘a i te fenua nei e nehenehe e tape‘a e aore râ, e taui i to tatou haerea ei ekalesia, e e roaa ia tatou te hau i roto i teie oraraa, e e riro tatou ei fatu no te hanahana mure ore i roto i te ao a muri a‘e [a hi‘o PH&PF 59:23].25

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Nahea tatou e nehenehe ai e pee i te hi‘oraa o te peresideni Smith ia paturu ana‘e tatou i te feia tei mau i te mau taviri no te autahu‘araa ? (A hi‘o « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith ».)

  • Nahea te tuhaa 1 i te tauturu ia outou ia haro‘aro‘a i te taa-ê-raa i rotopu i te mauraa i te hoê toro‘a i roto i te autahu‘araa e te mauraa i te mau taviri no te autahu‘araa ? I to outou mana‘o, no te aha e faataa-ê-raa faufaa teie ?

  • Nahea outou i te haamaitairaahia no te faaho‘iraahia mai te mau taviri no te autahu‘araa i te fenua nei ? (A hi‘o i te tuhaa 2.)

  • I to outou mana‘o, nahea te Ekalesia i te haapuaihia na roto i te faanahoraa i faataahia i roto i te tuhaa 3 e te 4 ? Nahea te melo tata‘itahi o te Ekalesia e haapuaihia ai ?

  • Eaha to outou mana‘o a feruri ai outou i te mau parau a te peresideni Smith no ni‘a i te hoêraa i rotopu i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ? I nafea outou i te fariiraa i te arata‘iraa na roto i to ratou « reo amui » ? (A hi‘o i te tuhaa 5.)

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 16:13–19  ; Te Ohipa 3:21  ; PH&PF 21:4–6  ; 27:5–13  ; 65:2  ; 128:8–21  ; 132:7

Tauturu haapiiraa

“Te vai ra paha… te taime aita outou i ite i te pahonoraa o te hoê uiraa. Mai te mea e, e tupu mai te reira, a parau noa’tu e, aita outou i ite. E hinaaro paha outou e parau e, e tamata outou i te imi i te pahonoraa. E aore râ, e hinaaro paha outou e ani i te mau piahi ia imi i te pahonoraa, ma te horo‘a ia ratou i te taime i roto i te tahi atu haapiiraa ia afa‘i mai i te parau faaite no ni‘a i te mau mea ta ratou i haapii mai» (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 64).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera1951, 58.

  2. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 2:40.

  3. I roto i te Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith : Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 342.

  4. N. Eldon Tanner, « A Man without Guile », Ensign, Atete 1972, 33.

  5. « Principles of the Gospel : The New and Everlasting Covenant », Deseret News, 6 no me 1939, Church section, 5 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 3:136–37.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1967, 98.

  7. « Eternal Keys and the Right to Preside », Ensign, Tiurai 1972, 87.

  8. I roto i te Conference Report, Eperera 1967, 99.

  9. « Out of the Darkness », Ensign, Tiunu 1971, 4.

  10. « The Coming of Elijah », Ensign, Tenuare 1972, 5.

  11. « The Keys of the Priesthood Restored », Utah Genealogical and Historical Magazine, Tiurai 1936, 98–99.

  12. « The Keys of the Priesthood Restored », 101.

  13. « The Keys of the Priesthood Restored », 99–100.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 58.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1948, 135 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:129.

  16. « The Keys of the Priesthood Restored », 101.

  17. « Eternal Keys and the Right to Preside », 87–88.

  18. Doctrines du Salut, 3:154.

  19. « Eternal Keys and the Right to Preside », 87.

  20. « Priesthood—Restoration of Keys », Deseret News, 16 no setepa 1933 ; Church section, 4 ; hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:135.

  21. « The Keys of the Priesthood Restored », 101 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:135.

  22. Elijah the Prophet and His Mission e Salvation Universal (1957), 50 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, 3:136.

  23. I roto i te Conference Report, Eperera 1967, 98–99.

  24. Answers to Gospel Questions, 2:40–41.

  25. « Eternal Keys and the Right to Preside », 88.