Konifelenisi Lahi
Kātaki ʻo Hokohoko Atu—ʻi he Tui
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Kātaki ʻo Hokohoko Atu—ʻi he Tui

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻe tokoniʻi ai ke tau ikunaʻi ʻa e loto-foʻí ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

Naʻe fai ange ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha faleʻi kia ʻEletā Siaosi A. Sāmita lolotonga ha taimi faingataʻa moʻoni: “Naʻá ne talamai kiate au ʻoku ʻikai totonu ke u teitei loto-foʻi, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa te ne ʻākilotoa aú. Kapau te u melemo hifo ʻi he vanu loloto taha ʻo Nova Sikōtiá pea tanumia au ʻe he ʻOtu Moʻunga Maká kotoa, ʻoku ʻikai totonu ke u loto-foʻi ka ke u kātaki pē, tui, mo loto-toʻa, pea te u ikuna ʻi he ikuʻangá.”1

ʻOku anga fēfē hono lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefá ha meʻa peheni—ki ha taha ʻoku lolotonga faingataʻaʻia? Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. Naʻá ne aʻusia ia. Naʻe tuʻo lahi hono aʻusia ʻe Siosefa ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí. Neongo iá, ʻi heʻene fakaʻaongaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí mo kīkītaki peé, naʻá ne ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe hangē ʻoku fuʻu taulōfuʻú.2

ʻOku ou loto ʻi he ʻahó ni ke toe fakafoʻou atu ʻa e kole ʻa Siosefá ke ʻoua ʻe tuku ke hanga ʻe he loto-foʻí ʻo lōmekina kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e loto-mamahí, mamahiʻiá, ongoʻi taʻefeʻungá, pe ngaahi faingataʻaʻia kehé.

ʻI heʻeku lau ki he loto-foʻí, ʻoku ʻikai ke u ʻuhinga au ki he ngaahi pole lalahi ʻo e taʻotaʻomia fakaʻatamaí, kulukia fakaelotó, pe ngaahi fokoutua kehe ʻoku fiemaʻu ki ai ha faitoʻo makehé.3 ʻOku ou talanoa pē au ki he loto-foʻi angamaheni ʻoku maʻu mei he ngaahi meʻa fakafiefia mo fakamamahi ʻo e moʻuí.

ʻOku ueʻi au mei heʻeku kau tuʻukimuʻa ʻoku nau hokohoko atu pē—ʻi he tuí—ʻo tatau ai pē ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó.4 ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau kia Sōlami, ko e tamaioʻeiki ʻa Lēpaní. ʻI hono maʻu ko ia ʻe Nīfai ʻa e ngaahi lauʻi peleti palasá, naʻe fehangahangai ʻa Sōlami mo e foʻi fili ke muimui kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá pe ko e mole ʻene moʻuí.

Ko ha fili faingataʻa moʻoni! Naʻe tomuʻa fakakaukau ʻa Sōlami ke hola, ka naʻe puke ia ʻe Nīfai mo fai ha fakapapau kapau te ne ʻalu mo kinautolu, te ne tauʻatāina pea hoko ko ha taha ʻo honau fāmilí. Naʻe loto-toʻa ʻa Sōlami ʻo fononga mo kinautolu.5

Naʻe fepaki ʻa Sōlami mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻui foʻoú, ka naʻá ne vilitaki atu pē ʻi he tui. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe naʻe toe fie foki ʻa Sōlami pe loto tāufehiʻa ki he ʻOtuá pe niʻihi kehé.6 Naʻe hoko ia ko ha kaungāmeʻa fafale ʻo Nīfai, ko ha palōfita, pea naʻá ne nofo tauʻatāina mo hono hakó mo tuʻumālie ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e meʻa ko ia naʻe ngali ko ha faingataʻa ʻi he moʻui ʻa Sōlamí naʻe iku ia ki ha ngaahi tāpuaki lahi moʻoni, koeʻuhí ko ʻene faivelengá mo e loto ke hokohoko atu—ʻi he tui.7

Naʻá ku toki fanongo ki hano vahevahe ʻe ha fefine loto-toʻa ʻa e anga ʻene kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá.8 Naʻe ʻi ai hano ngaahi faingataʻaʻia, pea ʻi ha Sāpate ʻe taha naʻá ne tangutu ʻi he Fineʻofá, ʻo fanongo ki ha faiako naʻá ne fakakaukau ʻoku fakaʻofoʻofa pē ʻene moʻuí—ʻo makehe ʻaupito ia meiate ia. Naʻá ne ongosia mo loto-foʻi. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne feʻunga—pe kau atu—peá ne tuʻu leva ʻo mavahe, mo e fakakaukau heʻikai pē ke toe foki mai ia ki he lotú. ʻI heʻene lue ki heʻene kaá, naʻá ne ongoʻi mālohi: “ʻAlu ki falelotu ʻo fanongo ki he tokotaha lea ʻi he houalotu sākalamēnití.” Naʻá ne veiveiua ki he ueʻí ka naʻe toe ongo mālohi mai, pea naʻá ne ʻalu leva ki he fakatahá.

Ko e pōpoaki tofu pē ia naʻá ne fiemaʻú. Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ne nofo mo Ia, ke hoko ko ʻEne ākonga, pea ʻalu ki he lotú, pea naʻá ne fai ia.

‘Okú ke ʻilo‘i ʻa e me‘a naʻá ne houngaʻia aí? Ko e ʻikai ke ne loto-foʻí. Naʻá ne hokohoko atu pē—ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi, neongo naʻe faingataʻa kiate ia, ka kuo tāpuekina lahi ia mo hono fāmilí ʻi heʻene vilitaki atu ki muʻá.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtua ʻo e langí mo māmani ke tau ikunaʻi ʻa e loto-foʻí mo ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku tau foua kapau te tau sio pē kiate Ia, muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,9 pea hokohoko atu—ʻi he tui.

ʻOku tau fakamālō pē, he ko e taimi ʻoku tau vaivai ai pe ʻikai malavá, ʻoku fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻetau tuí. Te ne lava ʻo fakatupulaki ʻa ʻetau malava ʻo ope atu ʻi he meʻa te tau lavá. Kuó u ʻosi foua ia. ʻI he taʻu ʻe 20 tupu kuohilí, naʻe fakaʻohovale hono ui au ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia, pea naʻá ku ongoʻi matuʻaki taʻefeʻunga. Hili hano akoʻi au, naʻá ku teuteu ke tokangaʻi ʻeku fuofua konifelenisi fakasiteikí.10 Naʻá ku ʻosi palani fakalelei mo e palesiteni fakasiteikí ʻa e meʻa kotoa ke faí. ʻI he ofi atu ki he konifelenisí, naʻe tā mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e–Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá, pe ʻe lava ke haʻu ke ma ō ki he konifelenisí. Naʻá ku ʻohovale, ka naʻá ku loto ki ai. Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻa e meʻa te ne loto ke faí koeʻuhí ko ia te ne tokangaʻi ʻa e konifelenisí. Naʻá ne fokotuʻu mai ke liliu ʻa e meʻa naʻe fokotuʻutuʻu ke faí ka ma muimui pē ki he Laumālié. Meʻa mālié, he naʻe kei toe ha ʻaho ʻe 10 ke u ako, lotu, mo teuteu ai.

Naʻe ʻikai ha meʻa pau ʻi he ʻasenitá, naʻá ma ʻi heʻema nofoʻangá ʻi ha miniti ʻe 20 kimuʻa pea toki kamata ʻa e fakataha fakatakimuʻá. Naʻá ku ʻunuʻunu atu ki he palesiteni fakasiteikí ʻo fafana ange, “Ko ha siteiki lelei eni.”

Naʻe kiʻi tuiʻinimaʻi mai au ʻe Palesiteni Peeka mo pehē mai, “ʻOua ʻe talanoa.”

Naʻá ku kiʻi fakalongolongo, pea naʻá ku manatuʻi ʻene lea ʻi he konifelenisi lahí ko e “ʻOku Maʻu ʻa e Fakahaá ʻi he Loto ʻApasiá”11 . Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku tohi ʻe Palesiteni Peeka ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻokú ne maʻu ha ngaahi ueʻi ki he fakatahá. Ko e toki kamata eni ʻeku akó.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Peeka ʻi he ʻuluaki miniti ʻe 15 ʻo fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga hono tataki ʻa e fakatahaʻanga kotoa pē ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.12 Naʻá ne pehē leva, “Te tau fanongo ʻi he taimí ni kia ʻEletā Kuki.”

ʻI heʻeku lue atu ki he tuʻunga malangá, naʻá ku ʻeke ange ki ai pe ko e hā ʻa e lōloa ke u lea aí pea ʻoku ʻi ai nai ha kaveinga ʻokú ne loto ke u lea ai. Naʻá ne pehē mai, “Lea pē ʻi he miniti ʻe 15 pea hoko atu ʻo fakatatau ki hoʻo ueʻi fakalaumālié.” Naʻá ku vahevahe ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku fakakaukau ki aí ʻi he miniti ʻe 14.

Naʻe toe tuʻu hake ʻa Palesiteni Peeka ʻo lea ʻi ha toe miniti ʻe 15. Naʻá ne vahevahe ʻa e folofola ko ʻení:

“Lea ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau te u fakahū ki homo lotó, pea ʻe ʻikai veuveuki ʻa kimoua ʻi he ʻao ʻo e kakaí;

“He ʻe foaki kiate kimoua … ʻi he momeniti ko iá, ʻa e meʻa ke mo lea ʻakí.”13

Naʻá ne pehē leva, “Te tau fanongo ʻi he taimí ni kia ʻEletā Kuki.”

Naʻá ku ʻohovale. Na‘e ʻikai ke u teitei ʻiloʻi ʻe kole mai ke u lea tuʻo ua ʻi ha fakatahaʻanga pē ʻe taha. Naʻe ʻikai ha meʻa ia naʻá ku fakakaukau ke lea ai. ʻI he lotu fakamātoato mo e falala ki he tokoni ʻa e ʻEikí, naʻe tāpuekina ʻaki au ha fakakaukau, ko ha folofola, pea lava ke u lea ʻi ha toe miniti ʻe 15. Naʻá ku tangutu hifo kuó u helaʻia moʻoni.

Naʻe toe lea ʻa Palesiteni Peeka ʻi ha miniti ʻe 15 fekauʻaki mo e muimui ki he Laumālié peá ne vahevahe ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻoku pehē ʻoku ʻikai totonu ke tau lea ʻaki ʻa e “ngaahi lea ʻoku ako mai ʻe he poto ʻo e tangatá, ka ko ia ʻoku ako ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”14 Pea hangē pē ko hoʻomou mahaló, naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi hono ueʻi ia ke ne toe pehē mai ko hono tuʻo tolú ia, “Te tau fanongo ʻi he taimí ni meia ʻEletā Kuki.”

Kuó u ongosia moʻoni. Naʻe ʻikai ke u toe ʻilo ko e hā ʻa e meʻa te u lea ʻakí. Naʻá ku ʻiloʻi ko ha taimi ʻeni ke fakaʻaongaʻi ai ha tui ʻoku lahi angé. Naʻá ku luelue māmālie atu ki he tuʻunga malangá, mo tangi ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni. ʻI heʻeku ofi atu ki he maiká, naʻe fakaofo hono tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻEikí ha pōpoaki ki ha toe miniti ʻe 15.15

Naʻe ʻosi atu ʻa e fakataha ko iá, ka naʻá ku toki fakatokangaʻi hake ʻoku toe pē ʻa e houa ʻe taha pea kamata ʻa e fakataha ʻa e kakai lalahí. ʻOiauē, ʻikai! Pea hangē pē ko Sōlamí, naʻá ku loto moʻoni ke hola, kae hangē pē ko hono puketuʻu ia ʻe Nīfaí, naʻá ku ʻiloʻi ʻe puke peheʻi pē au ʻe Palesiteni Peeka. Naʻe fai pē mo e meʻa tatau ʻi he fakataha ʻa e kakai lalahí. Naʻá ku toe lea tuʻo tolu pē ai. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku lea ai ʻi he fakataha lahí.

Hili ʻa e konifelenisí, naʻe lea mai ʻa Palesiteni Peeka ʻi he loto ʻofa, “ʻE ʻi ai pē ha taimi te ta toe fakahoko ai ha meʻa tatau.” ʻOku ou ʻofa ʻia Palesiteni Peeka mo e meʻa kotoa naʻá ku akó.

‘Okú ke ʻilo‘i ʻa e me‘a ʻoku ou houngaʻia aí? Naʻe ʻikai ke u foʻi—pe fakafepaki. Kapau naʻe fai moʻoni ki hoku lotó ke hola mei he fakatahaʻanga ko iá, naʻe mei mole ʻa e faingamālie ke fakatupulaki ʻeku tuí mo maʻu ha ʻofa lahi ʻaupito mo e tokoni mei heʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku ou ako ki Heʻene ʻaloʻofá, ko e ivi malava fakaofo ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, pea mo e mālohi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo hoku vaivaí,16 naʻá ku ʻilo te u lava ke ngāue; te u lava ʻo tokoni ʻi he nofo ʻa e ʻEikí ʻi hoku tafaʻakí kapau te u hokohoko atu—ʻi he tui.

ʻE tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi, tuʻunga mo e mamafa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau foua ʻi he moʻuí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku tau ongoʻi ke kiʻi mālōlō, mavahe, hola, pe ngalingali foʻi. Ka ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻe tokoniʻi ai ke tau ikunaʻi ʻa e loto-foʻí ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

Pea hangē pē ko hono fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngāue naʻe tuku mai ke Ne faí, ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakakakato ʻa e ngāue naʻe tuku mai kiate kitautolú.17 ʻE lava ke tāpuekina kitautolu ke tau laka ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, neongo ʻene fuʻu faingataʻá, ka ʻe iku ai ki he moʻui taʻengatá.18

Pea hangē ko e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Tuʻu maʻu, ʻe Kāingalotu ʻo e ʻOtuá, kiʻi kātaki fuoloa atu, pea ʻe tolona atu ʻa e matangi mālohi ʻo e moʻuí, pea ʻe fakapaleʻi kimoutolu ʻe he ʻOtua ko ʻene kau tamaioʻeiki kimoutolú.”19 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.