Konifelenisi Lahi
Te Ne Lava ʻo Fakamoʻui Au!
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Te Ne Lava ʻo Fakamoʻui Au!

Ko e mālohi faifakamoʻui mo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi fehalaaki ʻoku hoko fakatuʻupakeé, ngaahi fili taʻe-fakapotopotó, ngaahi pole mo e ngaahi faingataʻa kotoa pē—kae pehē foki ki heʻetau ngaahi angahalá.

ʻOku palōmesi mai ʻe Molonai kapau te tau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fehuʻi ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻaki ha loto-fakamātoato mo e loto-moʻoni mo e tui kia Kalaisi pe ʻoku moʻoni ia, ʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.1 Kuo fakaʻaongaʻi ʻe ha kakai tokolahi ʻa e palōmesi ko ʻení pea kuo nau maʻu ha fakamoʻoni pau ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku naʻinaʻi mai ʻe Molonai, ko e taimi te tau lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he [taimí ni] … pea [tau] fakalaulauloto ki ai ʻi [hotau] lotó.”2 ʻOku fakamanatu mo fakamoʻoniʻi mai ʻe he ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ʻofa, manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí ʻi ʻEpeleli 2013. ʻI heʻeku teuteu ke lea ʻi hono meʻafakaʻeikí, naʻá ku ʻiloʻi ʻa ʻeku monūʻia ke ʻilo mo manako ʻi he ngaahi potufolofola naʻá ne saiʻia taha aí. Naʻá ne vahevahe kinautolu ʻi he ngaahi fakataha fakafāmilí, pea naʻá ma lau fakataha kinautolu ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai ha faleʻi, tataki pe ko ha fakaivia ʻo ʻeku tuí. Naʻá ku fanongo ki heʻene vahevahe kinautolu ʻi heʻene ngaahi leá mo e malangá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku ʻiloʻi kinautolú, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e ongo ʻo hono leʻó pea mo e ngaahi ongo fakalaumālie naʻá ku maʻu ʻi he taimi naʻá ne vahevahe ai kinautolú. Naʻe fakafou ʻi hono vahevahe ʻo e folofolá mo e ngaahi ongó hono tokoniʻi au heʻeku tamaí ke u fokotuʻu ha makatuʻunga mālohi ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe tautautefito ʻa e saiʻia ʻeku tamaí ʻi he talanoa ʻo e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí.3 ʻOku fekauʻaki ʻa e talanoa toputapu ko ʻení mo e toetuʻu mo e hakeakiʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuó Ne inu mei he ipu koná pea kuó Ne foua ʻa e mamahi kotoa pē koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau mamahi ai ʻo kapau te tau fakatomala.4 Kuó Ne ʻaʻahi ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo fokotuʻutuʻu ʻa hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ai.5 Kuó Ne toetuʻu mei he maté, pea kuó Ne ʻi he Tamaí ʻo maʻu ha ngaahi fekau meiate Ia ke vahevahe ʻa e folofolá mo e kakai Nīfaí ʻa ia te nau faitāpuekina ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.6 Naʻe hakeakiʻi Ia pea kuó Ne maʻu ʻa e kotoa ʻo Hono mālohí mo e ivi malava taʻengatá. Te tau lava ʻo ako mei he fakaikiiki kotoa pē ʻo ʻEne ngaahi akonakí.

ʻOku tau lau ʻi he 3 Nīfai 11, kau ki he founga naʻe hāʻele hifo ai ʻa e Fakamoʻuí mei he langí ke akoʻi ki he kau Nīfaí ko Sīsū Kalaisi Ia, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele mai ki he māmaní. Naʻá Ne talaki ko Ia ʻa e Maama ʻo e Māmaní pea kuó Ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi Heʻene toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Naʻá Ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu mai ʻo ʻai honau nimá ki Hono vakavaká pea mo nau ala ki he mataʻi faʻo ʻi Hono toʻukupú mo Hono toʻukupu kelekelé. Naʻá Ne finangalo ke nau ʻiloʻi ko e ʻOtua Ia ʻo ʻIsilelí ʻa ia naʻe tāmateʻi koeʻuhi ko e angahala ʻo e māmaní. Naʻe tali fiefia ʻe he kakaí [ʻa ʻEne fakaafé], ʻo nau ʻalu atu takitaha kae ʻoua kuo nau mamata mo ala kotoa pē ʻo ʻiloʻi pau ko Ia ia, ʻa ia naʻe tohi ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele maí.7

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai Nīfaí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fakatomalá, fekauʻaki mo e hoko ʻo tatau mo ha kiʻi tamasiʻi siʻí, pea fekauʻaki mo e fiemaʻu ke papitaiso ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa Hono mafaí. Naʻá Ne akoʻi leva mo ha konga lahi ʻo e tokāteline ʻoku tau ako ʻi he taʻú ni ʻi he Fuakava Foʻoú.

ʻI he 3 Nīfai 17, ʻoku tau lau ai naʻe folofola ʻa Sīsū ki he kakaí kuo taimi ke Ne hāʻele ki he Tamaí pea ke Ne fakahā foki Ia ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo pulí.8 Pea ʻi Heʻene ʻafio holo Hono fofongá ki he kakaí, naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku nau tangi mo nau sio fakamamaʻu kiate Ia ʻo hangē ʻoku nau fie kole kiate Ia ke Ne nofo ʻo kiʻi fuofuoloa angé.9

Naʻe fakatou ongo mo mahino ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí. Naʻá Ne folofola ange, “Vakai, ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kimoutolu.”10

ʻOku ou tui naʻe ope atu ʻEne ʻofa mamahí ʻi hano fakahoko pē ha tali koeʻuhí ko e loʻimataʻia ʻa e kakaí. ʻOku hangē naʻá Ne ʻafio kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻenau mamahí, faingataʻaʻiá mo e ʻahiʻahi kotoa pē. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻenau ngaahi fokoutuá. Naʻá Ne ʻafioʻi honau ngaahi vaivaí, pea naʻá Ne ʻafioʻi mei Heʻene mamahi taulōfuʻu ʻi Ketisemaní pea ʻi Kolokotá ʻa e founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻo fakatatau mo honau ngaahi vaivaí.11

Ko e meʻa tatau pē ʻi he taimi ʻoku ʻafio mai ai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate kitautolú, ʻoku mahino kiate Ia ʻa e mamahi mo e mafasia ʻo ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku mahino kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi maʻunimaá mo e polé. ʻOku mahino kiate Ia ʻetau ngaahi fefaʻuhi mo e faingataʻaʻia kotoa pē—pea ʻokú Ne fonu ʻi he ʻofa mamahi kiate kitautolu.

Naʻe hoko leva ai ʻEne fakaafe ʻaloʻofa ki he kakai Nīfaí: “ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, pe pipiki, pe kilia, pe mate ha kupu ʻo honau sinó, pe tuli, pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻaloʻofá.”12

Pea naʻe omi ʻa e kakaí “pea mo kinautolu kotoa pē naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahakí; pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ʻomi ʻa kinautolu kiate iá.”13

ʻI he 1990, naʻa mau nofo ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ko Seili ʻi Vikatōlia, ʻAositelēlia. Naʻa mau fiefia mo femoʻuekina pē ʻi he ngaahi fatongia ki he fāmilí, Siasí mo e ngāué. ʻI ha pongipongi Tokonaki fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahitaʻu māfaná, kimuʻa siʻi pē ʻi he Kilisimasí, naʻa mau pehē ai ke mau ʻeva ki ha ngaahi paʻake pea mo ha matātahi naʻa mau saiʻia ai. Hili ʻemau vaʻinga fiefia ʻi he ʻaho fakaʻofoʻofa ko iá mo e fāmilí, naʻa mau fakahekeheka kotoa ki he kaá pea mau foki ki ʻapi. Lolotonga ʻeku fakaʻulí, naʻá ku kiʻi tulemohe pea tupu ai haʻamau fepaki mo ha meʻalele ʻe taha. Hili ha ngaahi momeniti ʻeku feinga ke aké, naʻá ku siosio holo ʻi he loto meʻalelé. Naʻe motu kovi ʻa e vaʻe hoku uaifi ko Makasiní, pea naʻá ne fāifeinga ke mānava. Naʻe motu hono hui ʻi he fatafatá. Naʻe lēlea ʻa e loto ʻo homa ngaahi ʻofefine ʻe toko tolú, kae māloó naʻa nau SAI PĒ. Naʻe ʻi ai mo ha fanga kiʻi lavea iiki pē ʻiate au. Ka naʻe longo homa foha māhina ʻe nimá.

Neongo ʻa e loto-mafasiá mo e puputuʻu ʻo e fakatuʻutāmaki ko iá, naʻe lea fakavave mai homa ʻofefine lahi taha taʻu 11 ko Keití ʻo pehē mai, “Teti, ʻoku fiemaʻu ke ke tāpuakiʻi ʻa Seilomi.” Hili ‘eku fāifeinga mo hoku ngaahi ʻofefiné, naʻa mau lava ʻo hū ki tuʻa mei he kaá. Naʻe ʻikai lava ʻa Makasini ʻo ngaue. Naʻá ku fua fakalelei mai ʻa Seilomi; pea lolotonga ʻeku tokoto foʻohake ʻi he kelekelé, naʻá ku fakatokoto fakalelei hifo ia ʻi hoku fatafatá peá u foaki ha tāpuaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí kiate ia. ʻI he aʻu mai ʻa e meʻalele ʻa e falemahakí hili ha miniti ʻe 40 nai, naʻe ʻāʻā hake ʻa Seilomi.

ʻI he pō ko iá, naʻe tokoto falemahaki ai ha mēmipa ʻe toko tolu homau fāmilí peá u foki mo e toko ua homa ngaahi ʻofefiné ki ʻapi, ʻo mau heka fakalongolongo pē ʻi he tekisií. ʻI he pō faingataʻa ko iá, naʻá ku tautapa ai ki he Tamai Hēvaní ke fakaakeake lelei ʻa hoku fāmilí pea mo e niʻihi naʻa nau ʻi he meʻalele ʻe tahá. Naʻe tali ʻi he ʻaloʻofa ʻa ʻeku ngaahi lotú mo e ngaahi lotu fakamātoato naʻe fai ʻe ha niʻihi kehe tokolahi. Naʻe fakamoʻui ʻa e taha kotoa pē ʻi he fakalau ʻa e taimí, ko ha tāpuaki maʻongoʻonga mo ha ʻaloʻofa ongongofua ia.

Ka, naʻe hokohoko atu ʻeku maʻu ha ngaahi ongo loto-halaia mo loto-tautea ʻi hono fakatupunga ha fakatuʻutāmaki fakamamahi pehē. Naʻá ku faʻa ʻā hake ʻi he vālenga ʻa e poó ʻo manatuʻi lelei ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu naʻe hokó. Naʻá ku fefaʻuhi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke fakamolemoleʻi au mo maʻu ha nonga. Pea ʻi heʻeku hoko ko ha taki lakanga fakataulaʻeikí, lolotonga ʻeku tokoniʻi ha niʻihi ke fakatomala mo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa mamahi, ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ku fakatokangaʻi te Ne lava ʻo fakamoʻui au.

Ko e mālohi faifakamoʻui mo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi fehalaaki ʻoku hoko fakatuʻupakeé, ngaahi fili taʻe-fakapotopotó, ngaahi pole mo e ngaahi faingataʻa kotoa pē—kae pehē foki ki heʻetau ngaahi angahalá. ‘I heʻeku tafoki kiate Iá, naʻe māmālie hono fetongi ʻo e ngaahi ongoʻi halaiá mo e loto-tauteá ʻaki ha nonga mo e fiemālie.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI he taimi ne fakalelei ai ʻa e Fakamoʻuí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻá Ne tofa ha hala maʻanautolu ʻe muimui kiate Iá ke nau lava ʻo maʻu ʻEne fakamoʻuí, mālohí, mo e ivi huhuʻí. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie fakalaumālie ko ʻení ʻe kinautolu kotoa ʻoku fekumi ke fanongo mo muimui kiate Iá.”14

‘E kāinga, ʻoku tatau ai pē pe ʻokú ke fuesia ʻa e kavenga ʻo ha angahala kuo teʻeki fakaleleiʻi, faingataʻaʻia koeʻuhí ko ha faihala naʻe fai kiate koe ʻi he kuohilí, pe fefaʻuhi ke fakamolemoleʻi pē koe koeʻuhí ko ha fehalaaki fakatuʻupakē, ʻoku lava ke ke maʻu ʻa e mālohi faifakamoʻui mo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne manavaʻofa kiate kitautolu, ʻokú Ne fonu ʻi he ʻaloʻofa, pea te Ne lava ʻo fakamoʻui koe. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.