Konifelenisi Lahi
Hili ʻa e ʻAho Hono Faá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Hili ʻa e ʻAho Hono Faá

ʻI heʻetau ʻunu ko ia ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe hoko mai maʻu pē ʻa e ʻaho hono faá. Te Ne haʻu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu.

Hangē ko ia kuo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻi he pongipongi ní, ko e Sāpate Pāmé ʻeni, ʻi hono fakaʻilongaʻi ʻo e hāʻele langilangiʻia ʻa e Fakamoʻuí ki Selusalemá pea mo e kamata ʻo e uike māʻoniʻoni ko ia kimuʻa ʻi Heʻene Fakalelei maʻongoʻongá, ʻa ia ʻe kau ai ʻEne mamahí, Tutukí, mo e Toetuʻú.

Taimi nounou pē kimuʻa ʻi he hāʻele ʻa Sīsū Kalaisi ki he koló ʻa ia naʻe kikiteʻí, naʻá Ne femoʻuekina ʻaupito ʻi Heʻene ngāué mo ʻEne maʻu ʻa e tala mei Hono ongo kaungāmeʻa ko Mele mo Māʻatá ʻoku puke hona tuongaʻane ko Lāsalosí.1

Neongo naʻe puke lahi ʻa Lāsalosi, ka naʻe “kei nofo [pē ʻa e ʻEikí] ʻi he potu ko iá ʻo ʻaho ua. Hili iá, pea pehē ʻe ia ki he kau ākongá, Ke tau toe ʻalu ki Siutea.”2 Kimuʻa pea kamata ʻa e fononga ki he ʻapi hono kaungāmeʻá ʻi Pētaní, “[naʻe] toki tala fakatotonu ʻe Sīsū [ki Heʻene kau ākongá], Kuo mate ʻa Lāsalosi.”3

ʻI he hāʻele atu ʻa Sīsū ki Pētani pea fuofua fetaulaki mo Māʻata pea toki hoko mai ʻa Melé—mahalo naʻá na ʻita Heʻene tōmuí—ʻo na takitaha fakafeʻiloaki ai kiate Ia ʻo pehē, “ʻEiki, ka ne ke ʻi heni, pehē, ne ʻikai mate hoku tuongaʻané.”4 Naʻe toe pehē ʻe Māʻata, “Kuo namu hāhā: he ko hono ʻaho fā ʻeni.”5

Naʻe mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻaho ʻe fā ko ʻení kia Mele mo Māʻata. Fakatatau ki ha tui fakalāpai, naʻe pehē ai ko e laumālie ʻo ha taha ne pekiá ʻe nofo ia ʻi he sinó ʻi he ʻaho ʻe tolu, ʻo ʻi ai ha ʻamanaki lelei naʻe kei malava pē ʻo moʻui. Ka neongo ia, ʻi he ʻaho hono faá, kuo siva e ʻamanaki ko iá, mahalo koeʻuhí ʻe kamata ke ʻauʻaunga ʻa e sinó pea “namu hāhā.”6

Naʻe ʻi ha tuʻunga mamahi ʻa Mele mo Māʻata. “ʻI he mamata ʻa Sīsū [kia Mele] ʻoku tangí, … pea toʻe ia ʻi he laumālie, pea mamahi ia,

“ʻO ne pehē, Kuo mou tuku ʻi fē ia? Pea nau tala kiate ia, ʻEiki, haʻu ʻo mamata.”7

Ko e momeniti ʻeni ʻoku tau mamata ai ki he taha ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga lolotonga ʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié. ʻUluakí naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Toʻo ʻa e maká.”8 Pea hili ʻEne fakamālō ki Heʻene Tamaí, “pea lea leʻo lahi ia, Lāsalosi, tuʻu mai.

“Pea naʻe tuʻu mai ʻa ia naʻe maté, kuo haʻihaʻi hono nimá mo e vaʻé ʻaki ʻa e kofu tanú: pea kuo nonoʻo ʻaki hono matá ʻa e holoholo. Pea talaange ʻe Sīsū kiate kinautolu, Vevete, ʻo tukuange ia.”9

Hangē ko Mele mo Māʻatá, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke aʻusia kotoa ʻa e moʻui fakamatelié, aʻu ki he mamahí10 mo e vaivaí.11 Te tau takitaha aʻusia ʻa e loto-mamahi ʻoku hoko ʻi he mole ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻE lava ke kau ʻi heʻetau fononga fakamatelié ʻa e puke fakatāutahá pe kovi ange ʻa e puke ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai; loto-mamahi, loto-hohaʻa, pe faʻahinga faingataʻaʻia fakaʻatamai; faingataʻaʻia fakapaʻanga; lavakiʻi; faiangahala. Pea taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ai mo e ongoʻi siva ʻa e ʻamanakí. ʻOku ʻikai ke u hao ai. Hangē pē ko kimoutolú, kuó u aʻusia ha ngaahi faingataʻaʻia lahi ʻoku tau ʻamanaki pē ki ai ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi he talanoa ko ʻeni ki he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻoku akoʻi mai ai fekauʻaki mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá.

Lolotonga ʻetau hohaʻa lahi tahá, ʻoku tau hangē ko Mele mo Māʻatá, ʻo fekumi ki he Fakamoʻuí pe kole ki he Tamaí ki Haʻane tokoni fakalangi. ʻOku akoʻi mai ʻe he talanoa ʻo Lāsalosí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau fehangahangai mo hotau ngaahi pole fakafoʻituituí.

ʻI he tūʻuta ʻa e Fakamoʻuí ʻi Pētaní, naʻe siva kotoa e ʻamanakí ki hano toe fakahaofi ʻa Lāsalosi—kuo ʻosi ʻa e ʻaho ʻe fā, pea kuó ne mamaʻo atu. Ko e taimi ʻe niʻihi lolotonga hotau ngaahi faingataʻaʻiá, te tau ala ongoʻi hangē ʻoku fuʻu tōmui ʻa Kalaisí pea mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻetau ʻamanaki leleí mo e tuí. Ko ʻeku fakamoʻoní, ʻi heʻetau ʻunu ko ia ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe hoko mai maʻu pē ʻa e ʻaho hono faá. Te Ne haʻu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu pe toe ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí. Kuó Ne talaʻofa mai:

“ʻOua naʻa mamahi homou lotó.”12

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.”13

Taimi ʻe niʻihi, hangē ʻoku ʻikai ke Ne haʻú kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho hono faá, ʻi he hili kotoa iá hangē ʻoku ngali sivá ʻa e ʻamanakí. Ka ko e hā ʻoku fuʻu tōmui aí? Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku toe ʻafioʻi foki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ke tau fiefia aí, ʻoku tau ako mo tupulaki pea mo mālohi ange ʻi heʻetau fehangahangai mo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia kuo pau ke tau lavaʻí.”14

Naʻa mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻá ne fepaki mo ha aʻusia lahi faufaua ʻi he ʻaho hono faá. Manatuʻi ʻene tautapá? “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá?”15 ʻI heʻetau falala kiate Iá, te tau lava ʻo ʻamanaki ki ha tali tatau: “ʻE hoku foha [pe ʻofefine], ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí.”16

Ko ha pōpoaki ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he talanoa ʻo Lāsalosí ko hotau fatongia ko ia ʻi he tokoni fakalangi ʻoku tau fekumi ki aí. ʻI he fakaofi atu ʻa Sīsū ki he fonualotó, naʻá Ne tomuʻa folofola kiate kinautolu naʻe ʻi aí, “Toʻo ʻa e maká.”17 ʻI he mālohi naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí, naʻá Ne mei hiki nai ʻa e maká ʻi he mana ʻo ʻikai ha ngāue? Naʻe mei fakaofo ia pea hoko ko ha aʻusia fakangalongataʻa, ka naʻá Ne folofola ki he niʻihi kehé, “Toʻo ʻa e maká.”

naʻe, “lea leʻo lahi [ʻa e ʻEikí], Lāsalosi, tuʻu mai.”18 ʻIkai naʻe mei fakaofo ange kapau naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Lāsalosi ʻi he mana ʻi he hūʻangá koeʻuhí ke mamata leva ki ai ʻa e kakaí ʻi he taimi naʻe toʻo ai ʻa e maká?

Tolú, ʻi he taimi ne tuʻu mai ai ʻa Lāsalosí, naʻe “haʻihaʻi hono nimá mo e vaʻé ʻaki ʻa e kofu tanu: pea kuo nonoʻo ʻaki hono matá ʻa e holoholo. Pea talaange ʻe Sīsū kiate kinautolu, Vevete ʻo tukuange ia.”19 ʻOku ou tui naʻe malava ʻe he ʻEikí ʻo fokotuʻu ʻa Lāsalosi ʻi he hūʻangá, kuó ne ʻosi maʻa mo ʻataʻatā pea pelupelu fakalelei hono kofu tanú.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga hono fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki ko ʻení? Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe faitatau ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu ko ʻení—naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e mālohi fakalangi ʻo Kalaisí. Ko e meʻa ko ia naʻe lava ʻo fakahoko ʻe Heʻene kau ākongá, naʻá Ne fakahinohinoʻi kinautolu ke fakahoko ia. Naʻe lava ʻa e kau ākongá ʻo toʻo ʻa e maká ʻiate kinautolu pē; naʻe lava ʻe Lāsalosi hili hono fokotuʻu iá, ʻo tuʻu pea ʻasi atu ʻi he hūʻanga ʻo e ʻaná; pea ko kinautolu naʻe ʻofa ʻia Lāsalosí te nau lava ʻo tokoni ke vete ʻa e kofu tanú.

Ka neongo ia, ko Kalaisi pē naʻá Ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ke fokotuʻu ʻa Lāsalosi mei he maté. Ko ʻeku fakakaukaú ʻoku ʻamanaki mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo fakahokó, pea te Ne fakahoko ʻa e meʻa ko Ia pē te Ne lava ʻo fakahokó.20

ʻOku tau ʻiloʻi ko e “tui ki he [ʻEiki ko Sīsū Kalaisí] ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāué”21 pea “ʻoku ʻikai hanga ʻe he ngaahi maná ʻo fakatupu ʻa e tuí, ka ʻoku fakatupu ʻa e tui ʻoku mālohí ʻe he talangofua ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku hoko mai ʻa e tuí ʻi he māʻoniʻoni.”22 ʻI heʻetau fāifeinga ke ngāue angatonu ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, he ʻikai ngata pē ʻi he feʻunga ʻetau tuí ke tau aʻu ai ki he ʻaho hono faá, ka ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí te tau lava foki ʻo toʻo ʻa e ngaahi maka ʻi hotau halá, toe ake mei he loto-mamahí, pea vete kitautolu mei he ngaahi meʻa kotoa ʻoku haʻi ʻaki kitautolú. Neongo ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau “fai … ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí,”23 kae manatuʻi te Ne ʻomi ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú ʻi he meʻa kotoa ko ʻení ʻi heʻetau falala kiate Iá.

Te tau toʻo fēfē nai ʻa e ngaahi maká pea langa ʻi Hono maká?24 Te tau lava ʻo tali ʻa e akonaki ʻa e kau palōfitá.

Hangē ko ʻení, ʻi ʻOkatopa taʻu kuo ʻosí naʻe kole mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau tokangaʻi ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, ke ngāueʻi ia mo tanumaki, ke fafanga ʻaki ʻa e moʻoní, pea fakaʻehiʻehi mei hono ʻuliʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto loi ʻa e kau taʻetuí. Naʻá ne palōmesi mai kiate kitautolu kotoa, “ʻI hoʻo fokotuʻu hono toutou [fakamālohia] hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ko e meʻa mahuʻinga tahá, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi mana ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí.”25

Te tau lava ʻo fai ʻeni!

Te tau lava fēfē nai ʻo tuʻu hake pea haʻú? Te tau lava ʻo fakatomala fiefia pea fili ke talangofua ki he ngaahi fekaú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia.”26 Te tau lava ʻo fāifeinga ke fakatomala fakaʻaho pea laka fiefia atu ki muʻa mo ha loto-vēkeveke ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he ʻEikí.

Te tau lava ʻo fai ʻeni!

Te tau lava fēfē nai, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻo vete ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku haʻi ʻaki kitautolú? Te tau lava ʻo tomuʻa haʻi kitautolu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni: “Ko e hā ʻa e maʻuʻanga ʻo [hotau] mālohi angatonu mo fakalaumālié, pea ʻoku founga fēfē [nai] ʻetau maʻu iá? Ko e ʻOtuá ʻa e maʻuʻanga ʻo e mālohí. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ko iá ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo Iá. ʻI he ngaahi aleapau fakalangi ko ʻení, ʻoku haʻisia ai ʻa e ʻOtuá ke poupouʻi, fakamāʻoniʻoniʻi, mo hākeakiʻi kitautolu koeʻuhí ko ʻetau aleapau ke tauhi kiate Ia mo ʻEne ngaahi fekaú.”27 Te tau lava ʻo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.

Te tau lava ʻo fai ʻeni!

“Toʻo ʻa e maká.” “Tuʻu mai.” “Vevete, ʻo tukuange ia.”

Ngaahi akonakí, ngaahi fekaú, mo e ngaahi fuakavá. Te tau lava ʻo fai ʻeni!

Naʻe palōmesi ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “Ko e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻoku vave mai, ko e niʻihi ʻe tuai mai, mo ha niʻihi ʻe toki maʻu ki hēvani; ka ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te nau maʻu ia.”28

Pea fakaʻosí, “Ko ia, ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí.”29

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni, ʻi he huafa toputapu ʻo Ia ʻe haʻu maʻu peé, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sione 11:3.

  2. Sione 11:6–7.

  3. Sione 11:14.

  4. Sione 11:21, 32.

  5. Sione 11:39

  6. “Ko e laumālié, fakatatau ki he tui faka-Siú, ʻoku nofo ia ʻi he sinó ʻi ha ʻaho ʻe tolu hili ʻa e maté. Fakatatau ki he tui faka-Siú, ko hono olá, naʻe ʻikai lava ha fakamoʻui ʻo e pekiá ʻi he ʻaho hono faá, koeʻuhí he ʻikai toe hū ʻa e laumālié ki he sino kuo liliu hono tūkungá. Naʻe toe fakaofo ange ia ki he kau fakamoʻoni ki he mana ko ia hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi ʻi he ʻaho hono faá. Ko ia ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga makehe heni ʻo e ʻaho hono faá pea ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻe he tokotaha fakamatalá ke fakafehokotaki mo e ngaahi mana toetuʻu maʻongoʻonga taha kuo malava ke hokó” (Ernst Haenchen, John 2: A Commentary on the Gospel of John, Chapters 7–21, ed. Robert W. Funk mo Ulrich Busse, trans. Robert W. Funk [1984], 60–61).

  7. Sione 11:33–36.

  8. Sione 11:39.

  9. Sione 11:43–44.

  10. Vakai, Mōsese 4:22–25.

  11. Vakai ʻEta 12:27.

  12. Sione 14:1.

  13. Sione 14:18.

  14. Thomas S. Monson, “ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe,” Liahona, Nōvema 2013, 87. Naʻe toe fakamatala ʻe Palesiteni Monisoni ʻo pehē: “ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau foua ai ʻa e mamahi ʻo e lotó, ha taimi te tau loto mamahi ai, mo ha taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau kātakí. Ka, ʻoku hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ko iá ʻo ʻai ke tau liliu ʻo lelei ange, ke toe fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻi he founga ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, pea hoko ko ha faʻahinga meʻa kehe mei hotau tuʻunga ki muʻá—ʻo lelei ange mei he kuohilí, mahino lahi ange mei he kuohilí, ʻofa lahi ange mei he kuohilí, mo fakamoʻoni mālohi ange ʻi ha toe taimi” (“ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe,” 87). Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:119: “He ko au, ko e ʻEikí, kuo mafao atu hoku nimá, ke ueʻi hake ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí; ʻe ʻikai te mou lava ʻo mamata ki ai ʻi he taimí ni, ka ʻe toe siʻi pē pea te mou toki mamata ki ai, pea ʻilo ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu.”

    Vakai foki Mōsaia 23:21–24:

    “Ka neongo iá, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke valokiʻi ʻa hono kakaí; ʻio, ʻokú ne siviʻi ʻenau kātakí mo ʻenau tuí.

    “Ka neongo iá—ko ia ia ʻoku falala kiate iá, ʻe hiki hake ia ʻi he ʻaho fakaʻosí. ʻIo, pea naʻe hoko pehē ki he kakaí ni.

    “He vakai, te u fakahā kiate kimoutolu naʻe fakapōpulaʻi ʻa kinautolu, pea naʻe ʻikai faʻa fakahaofi ʻa kinautolu ʻe ha taha ka ko e ʻEiki ko honau ʻOtuá pē, ʻio, ʻa e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisake mo Sēkopé.

    Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ne fakahaofi ʻa kinautolu, ʻo ne fakahā atu ai ʻa hono fuʻu māfimafi lahí kiate kinautolu, pea naʻe lahi ʻaupito ʻa ʻenau fiefiá.”

  15. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7.

  17. Sione 11:39.

  18. Sione 11:43.

  19. Sione 11:44.

  20. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Kuó u mātā mo hoku ongo tokoní ʻi he loʻimataʻia, ʻi Heʻene tokonia homau ngaahi tūkunga mātuʻaki faingataʻaʻiá hili ia ʻemau fakahoko homau lelei tahá pea ʻikai toe lava ʻo fakahoko ha meʻá. ʻOku fakaofo moʻoni kiate kimautolu” (“Pōpoaki Fakafeʻiloaki,” Liahona, Mē 2021, 6).

  21. Bible Dictionary, “Faith.”

  22. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tuí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  23. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17.

  24. Vakai, 3 Nīfai 11:32–39.

  25. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 97.

  26. Sione 14:21.

  27. D. Todd Christofferson, “Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Fuakavá,” Liahona,, Mē 2009, 20.

  28. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to Come,” Liahona, Jan. 2000, 45.

  29. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6.