Konifelenisi Lahi
Ko e Ngaahi Akonaki ʻa Sīsū Kalaisí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko e Ngaahi Akonaki ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻomai ʻa e folofolá ke tataki ʻaki ʻetau moʻuí. Ko ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní ko ha filifili ia ʻo e ngaahi folofola ʻa hotau Fakamoʻuí—ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí

ʻOku tau tui kia Kalaisi. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau moihū ai kiate Ia mo muimui ki Heʻene ngaahi akonaki ʻi he folofolá.

Kimuʻa ʻi he Hingá, naʻe folofola fakahangatonu ʻetau Tamai Hēvaní kia ʻĀtama mo ʻIvi. Hili iá, naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Tamaí ʻa Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí pea tuku mai kiate kitautolu ʻa e fekau ke “fanongo kiate Ia.”1 ʻOku tau aofangatuku mei he fakahinohino ko ʻení ko e ngaahi lekooti fakafolofola ʻo e ngaahi lea naʻe folofola ʻaki ʻe he “ʻOtuá” pe ko e “ʻEikí” ʻoku meimei ko e folofola maʻu pē ia ʻa Sihova, ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú.2

ʻOku ʻomai ʻa e folofolá ke tataki ʻaki ʻetau moʻuí. ʻOku fakaafeʻi takitaha kitautolu ʻe Nīfai ke “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”3 Ko e konga lahi taha ʻo e folofolá ʻi hono lipooti ʻa e ngāue fakamatelie ʻa Sīsuú, ko ha fakamatala ia ʻo e meʻa naʻá Ne fakahokó. Ko ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní ko ha filifili ia ʻo e ngaahi folofola ʻa hotau Fakamoʻuí—ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Ko e ngaahi lea ʻeni naʻe lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú (kau ai ʻa e ngaahi fakalahi ʻa Siosefa Sāmita naʻe ueʻi fakalaumālié) pea ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe filifili ko ʻení ko e hokohoko pē ia hono folofola ʻaki ʻe hotau Fakamoʻuí.

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”4

“Monūʻia ʻa kinautolu … ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, he ʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

“ʻOku monūʻia ʻa e faʻa fakaleleí: ʻe ui ai ʻa kinautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá.”6

“Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻá, ʻOua naʻá ke tono fefine:

“Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono lotó.”7

“Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí, kae fehiʻa ki ho filí.

“Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú;

“Koeʻuhí ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamaí ʻa ia ʻoku ʻi he langí: he ʻokú ne pule ke hopo ʻene laʻaá ki he angakoví mo e angaleleí, pea ʻokú ne tuku ʻa e ʻuhá ki he angatonú mo e taʻeangatonú.”8

“Kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:

“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá.”9

“Ka ne ʻo māmani ʻa kimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ʻi he meʻa ʻaʻaná: ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu, ka kuó u fili ʻa kimoutolu mei māmani, ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolú.”10

“Ko ia, ʻoua ʻe kumi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní kae fuofua kumi ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea fokotuʻu ʻa ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe toki fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu.”11

“Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú, ke mou fai ia kiate kinautolu: he ko e fonó ia mo e kau palōfitá.”12

“Vakai telia ʻa e kau palōfita kākā, ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku kofu fakasipi, ka ko e fanga uolofi fekai ʻi loto ʻa kinautolu.

“Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá. He ʻoku toli ʻe he kakaí ʻa e fua ʻo e vainé ʻi he ʻakau talatalá, pe ko e fikí ʻi he talatalaʻāmoá?

“Pea pehē, ʻoku tupu ʻi he ʻakau lelei kotoa pē ʻa e fua lelei; kae tupu ʻi he ʻakau koví ʻa e fua kovi.”13

“ʻE ʻikai ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEiki, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.”14

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”15

“Kapau ʻe muimui ha tangata kiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake hono kolosí ʻo muimui ʻiate au.

“Pea ko ʻeni, ko e meʻa ke toʻo hake ai ʻe ha tangata ʻa hono kolosí, ko ʻene fakafisi ia mei he anga taʻe faka-ʻOtua kotoa pē, mo e holi kovi fakamāmani kotoa pē, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.”16

“[Ko ia ai, liʻaki ʻa e māmaní, pea fakahaofi homou laumālié; he ko e hā hono ʻaonga ki he tangatá, ʻo kapau te ne maʻu ʻa e māmaní kotoa pē, kae mole ai hono laumālie ʻoʻoná? Pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālié]?”17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē.”18

“Pea oku ou tala atu kiate kimoutolu, Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.

“He ko ia ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ʻe toʻo kiate ia ʻoku tukitukí.”19

“ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení: te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha.”20

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:

“Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”21

“[Ko e fekau lahi taha ʻeni ʻi he fonó:] Ke ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono uá ‘oku tatau mo ia, Ke ke ‘ofa ki ho kaungā‘apí ‘o hangē pē ko koé

“Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá.”22

“Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia.”23

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”24

“Ko ʻeku fekaú ʻeni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”25

“Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia: ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”26

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”27

Hili ʻa e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fonua Tapú, naʻá Ne hā ki he kau faivelenga ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi lea naʻá Ne folofola ʻaki aí:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ku fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí. Naʻá ku nofo mo e Tamaí talu mei he kamataʻangá. ʻOku ou ʻi he Tamaí, pea ʻoku ʻiate au ʻa e Tamaí; pea kuo fakaongoongoleleiʻi ʻiate au ʻe he Tamaí ʻa hono huafá.”28

“Ko au ko e maama pea mo e moʻui ʻo e māmaní. Ko au ko e ʻĀlifa mo e ʻŌmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga.

“Pea ʻe ʻikai te mou toe feilaulau ʻaki kiate au ha toto kuo lilingi; ʻio, ʻe fakangata hoʻomou ngaahi feilaulaú mo hoʻomou ngaahi feilaulau tutú, koeʻuhí ʻe ʻikai te u tali haʻamou ngaahi feilaulau pe ngaahi feilaulau tutu ʻe taha.

“Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala. Pea ko ia ʻe haʻu kiate au mo e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ʻaki ia ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

“Vakai, kuó u haʻu ki he māmaní ke ʻomi ʻa e huhuʻí ki he māmaní ke fakamoʻui ʻa e māmaní mei he angahalá.”29

“Pea ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kuo pau ke mou fakatomala, pea papitaiso ʻi hoku hingoá, pea hoko ʻo tatau mo ha kiʻi tamasiʻi siʻi, pe ʻe ʻikai te mou teitei maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”30

“Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”31

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo pau ke mou leʻo mo lotu maʻu ai pē, telia naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻe he tēvoló, peá ne taki pōpula atu ʻa kimoutolu.”32

“Ko ia kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá.”33

“Ko ia, ko e meʻa kotoa pē te mou faí, ke mou fai ia ʻi hoku hingoá; ko ia ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá.”34

“Vakai kuó u ʻoatu kiate kimoutolu ʻa ʻeku ongoongoleleí, pea ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻoatu kiate kimoutolú—kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhi naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; pea ka hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au … ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku lelei ia pe kovi.”35

“Ko ʻeni ko e fekaú ʻeni: Fakatomala, ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí.”36

ʻOku tau tui kia Kalaisi. ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻaki fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi mo muimui ai ki Heʻene ngaahi akonakí:

“Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.”37

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi akonakí ni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.