Konifelenisi Lahi
Ko ha Palōfita Moʻui maʻá e Ngaahi ʻAho Kimui Ní
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko ha Palōfita Moʻui maʻá e Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Kuo fili ʻe he Tamai ʻi Hēvaní ʻa e sīpinga hono fakahā ʻa e moʻoní ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi ha palōfita.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku saiʻia ʻi he ʻaho Tokonakí koeʻuhí naʻe hangē ʻa e meʻa kotoa naʻá ku fai ʻi he ʻaho ko iá ko ha fononga fakafiefia. Pea tatau ai pē ko e hā ʻa e meʻa naʻá ku faí, naʻe kei muʻomuʻa maʻu pē ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa—ko e sio katuni ʻi he televīsoné. ʻI ha pongipongi Tokonaki pehē ʻe taha, ʻi heʻeku tuʻu ʻi he veʻe televīsoné ʻo liliu holo ʻa e sēnoló, naʻá ku ʻiloʻi kuo fetongi ʻa e katuni naʻá ku ʻamanaki ke sio aí, ʻaki ha fakamafola ʻo e konifelenisi lahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Lolotonga ʻeku sio ki he televīsoné mo lāunga he ʻikai ha katuní, naʻá ku mamata ki ha tangata ʻulu hinā ʻoku suti mo hēkesi ʻo tangutu ʻi ha sea fakaʻofoʻofa.

Naʻe makehe hono fōtungá, ko ia naʻá ku ʻeke ki hoku taʻoketé, “Ko hai ē?”

Naʻá ne pehē mai, “Ko Palesiteni Tēvita O. Makei; ko ha palōfita ia.”

Naʻá ku manatuʻi ʻeku ongoʻi ha meʻa makehe pea hangē naʻá ku ʻiloʻi ai ko ha palōfita ia. Koeʻuhí naʻá ku manako ʻaupito ʻi he sio katuní, naʻá ku liliu leva ʻa e sēnoló. Ka he ʻikai pē ke toe ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻi ʻi he kiʻi momeniti nounou ʻo e fakahā taʻeʻamanekina ko iá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku lau momeniti pē hono ʻiloʻi ha taha ko ha palōfitá.1

ʻOku liliu ʻe he ʻiloʻi ʻi he fakahā ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui ʻi he māmaní ʻa e meʻa kotoa pē.2 ʻOku ʻikai leva toe mahuʻingaʻia ha taha ia ʻi he fakafekiki pe ko e fē ʻa e taimi ʻoku lea ai ha palōfita ko ha palōfitá, pe fakatonuhiaʻi ha taha ʻi hono filifili ʻa e enginaki fakaepalōfita ke tali pe siʻakí.3 ʻOku fakaafeʻi ʻe he faʻahinga ʻilo ko ia kuo fakahā maí ke falala ha taha ki he enginaki ʻa ha palōfita moʻui, neongo kapau he ʻikai ke mahino kānokato ia kiate kitautolu.4 Ko hono moʻoní, kuo fili ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa mo haohaoa ʻa e sīpinga ki hono fakahā ʻa e moʻoní ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi ha palōfita, ko ha taha naʻe ʻikai ke teitei kumi ki ha faʻahinga uiuiʻi toputapu pehē pea ʻikai ke ne fiemaʻu ʻetau tokoní ke ʻiloʻi ai ʻene ngaahi tōnounoú.5 Ko e palōfitá ko ha taha ia kuo ʻosi teuteuʻi, uiuiʻi, fakatonutonu, tataki fakalaumālie, valokiʻi, fakamāʻoniʻoniʻi, mo poupouʻi fakataautaha ʻe he ʻOtuá.6 Ko hono ʻuhinga ia he ʻikai ke tau teitei tuʻutāmaki fakalaumālie ai ʻi he muimui ki he akonaki fakaepalōfitá.

Tatau ai pē pe te tau saiʻia ai pe ʻikai, naʻe fili kotoa kitautolu ʻi ha founga ʻi he maama fakalaumālié ke fanauʻi mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ʻi ai ha ongo foʻi moʻoni ʻe ua ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e foʻi moʻoni ʻuluakí, ʻe toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he māmaní. Ko e foʻi moʻoni hono uá, ʻe fakaʻau ʻo fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa kotoa. ʻOku fakahā ʻe he folofolá ʻe ʻi ai ʻa e “fuʻu taufa ʻuha maka lahi ʻe tuku ke ʻalu atu ke fakaʻauha ʻa e ngaahi ngoue ʻo e māmaní,”7 mahaki fakaʻauha,8 “ngaahi tau mo e ngaahi ongoongo ʻo e tau, pea ʻe moveuveu ʻa e māmaní kotoa pē, … pea ʻe hulu ʻa e fai angahalá.”9

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku ilifia ʻi he ngaahi kikite ko ia ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakatupu ai ke u lotu ke ʻoua naʻa hoko mai ʻa e Hāʻele Anga Uá ʻi heʻeku kei moʻuí—pea kuo ola lelei ʻeku lotú. Ka ʻi he taimí ni ʻoku ou lotu ke hoko mai, neongo ʻoku pau ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe kikiteʻí,10 koeʻuhí ʻi he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Kalaisi ʻo pulé, ko e kotoa ʻo ʻEne ngaahi fakatupú te nau “tokoto hifo ʻi he fiemālie.”11

ʻOku hohaʻa ha niʻihi koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he taimi ní. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fuakava ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fekumi ki ha ngaahi meʻa ke ʻilo ai ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau manavahē.12 ʻOku maʻu ʻi he ngaahi lea ʻa e palōfita moʻuí ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo pau ke tau muimui ai ke hao fakalaumālie mo kātekina fakatuʻasinó.13 Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati “ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻi … ke ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá.”14

Naʻe fakamoʻoni mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he founga fuoloa ʻa e ʻOtuá kuó Ne fokotuʻu ki hono akoʻi ʻEne fānaú ʻi he kau palōfitá, te Ne tāpuakiʻi e palōfita kotoa pē pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe talangofua ki he faleʻi fakapalōfitá.”15 Ko ia, ko e kií ke muimui ki he palōfita moʻuí.16 Kāinga, ʻoku ʻikai ke hangē ʻa e ngaahi akonaki fakaepalōfitá ia ko e tohi talanoa fakaʻofoʻofa maʻá e fānaú mo e ʻū kā mamafá, ʻo toe lahi ange hono mahuʻingá ʻi he ʻalu ke motuʻa angé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita kimuʻá ke fakataʻeʻaongaʻi ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí.17

ʻOku ou manako ʻi he ngaahi talanoa fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ke akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou fie vahevahe ʻi he pongipongí ni ha talanoa fakatātā ʻo ha meʻa moʻoni.

Naʻá ku lue atu ʻi ha ʻaho ʻe taha ke maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻi he falekai ʻi he hetikuota ʻo e Siasí. Hili hono ʻomai ʻeku peleti meʻakaí, naʻá ku hū atu ki he loki kaí ʻo fakatokangaʻi ha tēpile ʻoku tangutu kotoa ai ʻa e toko tolu ʻo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ka ʻoku ʻi ai ʻa e sea ʻe taha ʻoku ʻatā. ʻI heʻeku ongoʻi ilifiá naʻá ku lue fakavavevave ke mamaʻo mei he tēpile ko iá, mo ʻeku fanongo atu ki he leʻo ʻo hotau palōfitá, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻoku pehē, “ʻAlani, ko e sea eni ʻoku ʻatā. Haʻu ke tau tangutu.” Pea naʻá ku fai ia.

ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e maʻu meʻatokoni hoʻataá, naʻá ku ʻohovale ʻi he fanongo ki he ngahaha leʻolahi, pea ʻi heʻeku hanga haké, naʻá ku sio ki hono fokotuʻu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene foʻi hina vai pelesitikí ʻo kokoʻi pea toe tāpuniʻí.

Naʻe fai ange leva ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e fehuʻi naʻá ku loto ke fakahokó, “Palesiteni Nalesoni, ko e hā naʻá ke kokoʻi ai hoʻo foʻi hina vai pelesitikí?”

Naʻá ne tali mai, “ʻE faingofua ange kiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi hono toe fakaʻaongaʻi (recyclable) ʻa e ngaahi naunau ko iá koeʻuhí ʻoku siʻisiʻi ʻa e feituʻu faʻoʻanga meʻa ʻe fiemaʻu ke tuku ki aí.”

Lolotonga ʻeku fakakaukau ki he tali ko iá, naʻá ku toe fanongo ki he longoaʻa tatau. Naʻá ku sio hake ki hoku tafaʻaki toʻomataʻú, kuo toe kokoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻene foʻi hina vai pelesitikí ʻo hangē pē ko Palesiteni Nalesoní. Naʻá ku fanongo leva ki ha longoaʻa tatau ʻi hoku tafaʻaki toʻohemá, pea naʻe kokoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻene foʻi hina vai pelesitikí, neongo naʻe kiʻi kehe ʻene foungá he naʻá ne fakatokoto pē ʻa e foʻi hiná, ʻo kiʻi faingataʻa ange ia ʻi hono fokotuʻu ʻa e foʻi hiná. Naʻe fakatokangaʻi ʻeni ʻe Palesiteni Nalesoni peá ne fakahinohino ange ʻi he loto ʻofa ʻa e founga faingofua angé ʻa ia ko hono kokoʻi ʻa e foʻi hiná ʻi hono fokotuʻú.

ʻI he taimi ko iá, naʻá ku kiʻi ʻunu atu kia Palesiteni ʻOakesi ʻo ʻeke leʻo siʻi ange, “Ko ha tuʻutuʻuni foʻou nai ʻeni ʻa e falekaí ki hono toe fakaʻaongaʻi ʻa e hina vaí, ke kokoʻi?”

Naʻe malimali pē ʻa Palesiteni ʻOakesi mo pehē mai, “ʻE ʻAlani, ʻoku fiemaʻu ke ke muimui ki he palōfitá.”

ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau naʻe ʻikai ke fakahā ʻe Palesiteni Nalesoni ha tokāteline foʻou ki hono toe fakaʻaongaʻi ha meʻa ʻi he ʻaho ko iá ʻi he falekaí. Ka ʻoku lava ke tau ako mei he tali vave naʻe fai ʻe18 Palesiteni ʻOakesi mo Palesiteni ʻAealingi ki he sīpinga ʻa Palesiteni Nalesoní, mo e tokanga ʻa Palesiteni Nalesoni ke tokoni ke akoʻi ʻa kinautolu ʻoku kaunga ki aí ʻi ha founga lelei ange.19

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe vahevahe ai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ha ngaahi meʻa naʻá ne fakatokangaʻi mo ha akonaki ʻoku tonu fakapalōfita fekauʻaki mo hotau kuongá ni:

“ʻI he ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí, ʻe fiemaʻu ʻe he ngaahi meʻa ʻe hokó ʻa e mēmipa takitaha ke fakapapauʻi pe ʻe loto pe ʻikai ke muimui ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻE ʻilo ʻe he kau mēmipá ʻoku fuʻu faingataʻa ange ke kei loto veiveiua. …

“… Tau tuku ha lekooti ke mahino lelei ʻa e ngaahi filí, tuku ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa ia ʻoku nau loto ki aí ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi enginaki fakaepalōfitá. …

“Naʻe folofola ʻa Sīsū ko e taimi ko ia ʻoku tupu ai ʻa e lau ʻo e fikí, ‘ʻoku ofi ʻa e faʻahitaʻu māfaná.’ … Ko ia ʻoku fakatokanga mai ai ʻoku tau ʻi he faʻahitaʻu māfaná, ʻoua muʻa naʻa tau hanu ʻi he velá!”20

ʻOku tupu hake ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi ha taimi kuo failau ange ai ʻa e fuʻu fikí pea toe vela ange. ʻOku hanga ʻe he foʻi moʻoni ko iá ʻo hilifaki ha fatongia mafatukituki ange ki he kakai matuʻotuʻa angé, tautautefito ki he fiemaʻu ke muimui ʻi he faleʻi fakaepalōfitá. ʻI he taimi ʻoku taʻetokanga ai ʻa e mātuʻá ki he faleʻi ʻa e palōfita moʻuí, ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he mole ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa mai kiate kinautolú ka ko e fakaloloma angé ko hono akoʻi ki heʻenau fānaú ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he palōfitá pe ko hono filifili pē ʻa e faleʻi fakaepalōifita ke muimui ki aí ʻo ʻikai ke fai ha tokanga ki he nunuʻa kovi fakalaumālié.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate L. ʻEveni: “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻoku nau maʻu hala ʻo fakakaukau ke kiʻi fakangalokuloku hono fakahokó mo e talangofua ki aí … pea nau kiʻi tukutukunoaʻi atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní koeʻuhí heʻikai ke uesia ai honau fāmilí pe kahaʻu honau fāmilí. Pea ka ʻi ai ha mātuʻa ʻe kiʻi hē mei he ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku mahino ʻe toe hē lahi ange ʻa e fānaú ia.”21

ʻI heʻetau hoko ko ha toʻu tangata ʻoku ʻi ai hono fatongia toputapu ke teuteuʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ki honau fatongia naʻe ʻosi kikiteʻi ki he ngaahi ʻaho kimui ní,22 ʻa ia ko ha fatongia kuo pau ke fakahoko ʻi he taimi ʻoku fuʻu mālohi ʻaupito ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e filí,23 ʻoua naʻa tau hoko ko e tupuʻanga ʻo e puputuʻú ki hono mahuʻinga ʻo e muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá. Ko e faleʻi tonu pē ia te ne ʻai ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau sio “ki he filí lolotonga ʻoku kei mamaʻo iá; pea [te nau lava ai] ʻo teuteu” ke matuʻuaki ʻa e ʻoho ʻa e filí.24 Mahalo ʻe iku ʻetau fanga kiʻi talatalakehé, fakaliʻeliʻakí, pe fakaangaʻi ʻa e faleʻi fakaepalōfitá, ke ʻoua te tau tukupā kakato ki he hala ʻo e fuakavá; ka ʻi hono fakaeʻa ia ʻe he filí ʻi he moʻui ʻa e toʻu tangata kei tupu haké, ʻe lava ke tākiekina kinautolu ʻe he tōʻonga peheé ke nau mavahe ʻaupito mei he hala ko iá. Ko ha ola ʻe fuʻu lahi ʻaupito ʻene uesia ʻa e toʻu tangata ka hoko maí.25

ʻE ʻi ai hamou niʻihi te mou ongoʻi kuo mou tōnounou ʻi he feinga ke muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Kapau ko e meʻa ia ʻoku hokó, fakatomala leva, pea kamata ke toe muimui ki he faleʻi ʻa e palōfita ʻo e ʻOtuá kuo filí. Liʻaki atu ʻa e tohoakiʻi hoʻo tokangá ʻe he faiva fakatamaiki valé kae falala ki he pani ʻa e ʻEikí. Toe fiefia koeʻuhí he “ʻoku ʻi ai ha palōfita ʻi ʻIsileli.”26

Neongo kapau ʻokú ke kei veiveiua, ʻoku ou fakamoʻoni atu te tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e mālohi ʻo e filí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea lava pē ʻo tupulaki ʻi hono lotolotongá. Ko kitautolu ʻa e kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ko ha ngaahi ʻaho fakaofo eni. Naʻa tau vekeveke ke haʻu ki he māmaní ʻi he taimi ko ʻení, mo e loto fakapapau he ʻikai ke tau tūkia ʻi he fehangahangai mo e fakapoʻuli lahi ange mo e kakapu fakatupu puputuʻu ʻa e filí27 ka ke tau maʻu ʻa e enginaki mo e fakahinohino ʻa e tokotaha pē ko ia kuo fakamafaiʻi ke lea mai kiate kitautolu mo e māmaní hono kotoa, “ʻOku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá.”28 ʻI he huafa toputapu ʻo e palōfita kuo ʻohake ʻe he ʻOtuá, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí,29 ʻa Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe toki fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fānau ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ke nau maʻu ʻa e fakahā fakafoʻituitui tatau: “ʻEke ki hoʻo Tamai Hēvaní pe ko e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻoni kimautolu ʻa e ʻEikí. ʻEke pe kuo mau maʻu ha fakahā ki he meʻá ni mo ha ngaahi meʻa kehe” (“The Love and Laws of God” [Brigham Young University devotional, Sept. 17, 2019], speeches.byu.edu). Vakai foki, Neil L. Andersen, “Ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá,” Liahona Mē 2018, 26–27: “ʻOku tau maʻu e faingamālie ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ko e ui ʻe he ʻOtuá ʻa Palesiteni Nalesoni.” ʻOku ʻomi ʻe he talanoa ʻo e ului ʻa ʻAlamaá mei heʻene fanongo pē ki he palōfita ko ʻApinetaí, ha fakamoʻoni mālohi ʻoku lava ke tau maʻu kotoa e fakahā ki ha palōfitá (vakai, Mōsaia 13:5; 17:2).

  2. “Kapau he ʻikai ke ʻi ai haʻatau palōfita, ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ʻe maʻu; ka ko e ʻi ai ko ia ha palōfitá, ʻoku tau maʻu leva e meʻa kotoa pē” (Gordon B. Hinckley, “We Thank Thee, O God, for a Prophet,” Ensign, Jan. 1974, 122).

  3. “Pea kamata ke nau taʻetui ki he laumālie ʻo e kikité pea ki he laumālie ʻo e fakahaá; pea naʻe hanga mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá” (Hilamani 4:23; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:25). “ʻOku tau faʻa toutou hiva, ʻFakamālō ki he ʻOtua ʻi Heʻene fakanofo ki māmani ha palōfita, ke fai hono fai hono finangalo, mo tataki ʻa kitautolu.ʼ ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau [toe tānaki] atu ki ai mo pehē: ‘Kae kehe pē ke ne tataki kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fie ō ki aí pea fakatatau mo hotau lotó’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 80).

  4. “Taimi ʻe niʻihi te tau maʻu ha faleʻi ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu pe hangē ʻoku ʻikai ʻaonga kiate kitautolú, neongo kuo tau lotu mo fakakaukau lelei ki ai. ʻOua naʻá ke siʻaki e faleʻí, ka ke puke maʻu ia. Kapau ʻe ʻoatu ʻe ha taha ʻokú ke falala ki ai ha meʻa ʻoku hangē ha ʻoneʻoné mo palōmesi atu ʻoku ʻi ai ha momoʻi koula ai, mahalo ʻe fakapotopoto ke ke puke maʻu ia ʻi ho nimá ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ʻo lulululu fakalelei ia. Ko e taimi kotoa pē kuó u fai ia ki ha faleʻi mei ha palōfitá, hili pē ha kiʻi taimi kuo kamata ke ʻasi mai e efuefuʻi koulá peá u houngaʻia moʻoni” (Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 26; vakai foki 3 Nīfai 1:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14).

  5. Vakai, 2 Nīfai 4:17–18. “ʻOua ʻe fakahalaʻi au koeʻuhi ko ʻeku ngaahi halá, pe ko ʻeku tamaí, koeʻuhi ko ʻene ngaahi fehalaakí, … ka mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻemau ngaahi fehalaakí, koeʻuhi ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu” (Molomona 9:31

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:6–8vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:47.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:16.

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:97vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:6.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26, 27.

  10. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38.

  11. Hōsea 2:18. “He te u fakahā au ʻe au mei he langí ʻi he mālohi mo e fuʻu nāunau lahi, fakataha mo e kakai taʻefaʻalaua ʻi aí, ʻo nofo ʻi he māʻoniʻoni fakataha mo e tangatá ʻi he māmaní ʻi ha taʻu ʻe taha afe, pea ʻe ʻikai ke tuʻu ʻa e kau angahalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:11).

  12. Vakai, 1 Nīfai 22:16–17; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23.

  13. “He vakai, kuo nau liʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Ko ia, ka ne nofo ʻeku tamaí ʻi he fonuá ʻi he hili hono fekauʻi ia ke hola mei he fonuá, vakai, te ne mate foki mo ia” (1 Nīfai 3:18; vakai foki, 2 Nīfai 26:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:5).

  14. M. Russell Ballard, “His Word Ye Shall Receive,” Liahona, July 2001, 65.

  15. Russell M. Nelson, “Kole, Kumi, Tukituki,” Liahona, Nōvema 2009, 82. “ʻE fiefia lahi ange ha taha ʻi heʻene muimui ki he faleʻi ʻa e palōfita moʻuí” (The Teachings of Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams [1996], 86).

  16. “Tukutaha hoʻo tokangá ʻiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi e Siasí he ʻaho ní, pe ʻapongipongí, pea fakatatau hoʻo moʻuí kiate kinautolu kae ʻoua ʻe tokanga ki he anga e vakai pe fakakaukau pe lea ʻa e kau palōfita kimuʻá” (The Teachings of Harold B. Lee [1996], 525).

  17. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻoku tokolahi ha niʻihi “ʻoku nau fakasanisani ʻa e fonualoto ʻo e kau palōfita ʻo e kuohilí ka nau tolomakaʻi ʻa e kau palōfita moʻuí” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 462). “Ko e ngaahi lea mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fanongo, fakalaulauloto, mo muimui ki aí ʻa e ngaahi lea ko ia ʻa hotau palōfita moʻuí” (Ronald A. Rasband, “Ko e Ngaahi Meʻa ʻo Hoku Laumālié,” Liahona Nōvema 2021, 40).

  18. ʻI heʻetau fanongo ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻoku fakahā mai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakalotolahi mo taimi tonu ʻetau talí” (M. Russell Ballard, His Word Ye Shall Receive,” Liahona, July 2001, 65).

  19. “Kuo taki maʻu pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui. ʻOku tataki fakalaumālie ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, neongo ʻenau matelie mo moʻulaloa ki he tōnounou fakaetangatá, ke nau tokoni ke tau hao mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie ki he moʻuí pea mo tokoni ke tau hao ʻi he moʻui fakamatelié ki hotau ikuʻanga fakaʻosi, taupotu, pea mo fakalangí (M. Russell Ballard, “ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 24).

  20. Neal A. Maxwell, “A More Determined Discipleship,” Ensign, Feb. 1979, 69, 70.

  21. Richard L. Evans, “Foundations of a Happy Home,” ʻi he Conference Report, Oct. 1964, 135–36.

  22. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:11; vakai foki Robert D. Hales, “Ko Hotau Fatongia ki he ʻOtuá: Ko e Misiona ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí ki he Toʻu tangata kei Tupu Haké,” Liahona, Mē 2010, 95–98.

  23. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:14.

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:54.

  25. Vakai, Mōsaia 26:1–4.

  26. 2 Ngaahi Tuʻi 5:8.

  27. “Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé ʻo ka ne ka maʻu ia, … koeʻuhi ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni … ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4, 6 “He ʻikai ke teitei hē ha tangata ʻoku muimui ki he ngaahi akonaki pe tali ʻa e faleʻi pe enginaki ʻa e tokotaha ʻoku hoko ko e fakafofonga ʻo e ʻEikí” (Doctrines of Salvation: Sermons and Writings of Joseph Fielding Smith, ed. Bruce R. McConkie [1998], 243).

  28. ʻIsikeli 3:27. “He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5).

  29. Vakai, 1 Nīfai 22:20–21 vakai foki, 3 Nīfai 20:23.