Konifelenisi Lahi
Ko Hono Maʻu ʻo e Melino Fakatāutahá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko Hono Maʻu ʻo e Melino Fakatāutahá

ʻOku ou lotua ke ke maʻu ʻa e melinó, tokoniʻi ha niʻihi kehe tokolahi ke nau maʻu ia, pea nau foaki atu ia.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi akonaki kuo ueʻi fakalaumālie pea mo e hiva fakaʻofoʻofa kuo tau ongoʻi ʻi he fuofua fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou kau maí mo hoʻomou tuí.

Te u lea atu ʻi he ʻahó ni ki he meʻa naʻá ku ako ʻo kau ki he mana ʻo hono maʻu ʻo e melino fakatāutahá, neongo pe ko e hā hotau tūkungá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakaʻānaua ʻa e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ke maʻu ha melinó, pea naʻá Ne folofola mai te Ne foaki mai ia maʻatautolu. ʻOku mou manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku hiki ʻi he tohi ʻa Sioné: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”1

ʻOku hā ʻEne melinó mo e anga ʻEne foaki iá ʻi he ngaahi tūkunga ʻo kinautolu naʻa nau fanongo ki Heʻene folofola ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá. Fanongo ki he fakamatala ʻa Sione ki he ikuʻanga ʻo e ngāue ʻa Kalaisí. Naʻe feinga lahi ʻa e mālohi ʻo e tēvoló ke taʻofi Ia kae pehē foki ki Heʻene kau ākongá.

Ko e ngaahi folofola ʻeni ʻa e Fakamoʻuí:

“Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.

“Pea te u kole ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhi ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata;

“ʻIo, ko e Laumālie ʻo e moʻoní; ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmaní, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia: ka te mou ʻilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻa kimoutolu.

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.

“ʻOku toe siʻi, pea ʻe ʻikai mamata kiate au ʻa māmani; ka te mou mamata kiate au: koeʻuhí ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻa kimoutolu foki.

“ʻI he ʻaho ko iá te mou ʻilo ʻoku ou ʻi heʻeku Tamaí, mo kimoutolu ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu.

“Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia.

“Pea lea ʻa Siutasi kiate ia, naʻe ʻikai ko ʻIsikalioté, ʻEiki, ko e hā te ke fakahā ai koe kiate kimautolú, kae ʻikai ki māmani?

“Pea leaange ʻa Sīsū ʻo pehē kiate ia, Kapau ʻoku ʻofa ha tangata kiate au, te ne fai ʻeku leá: pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te ma omi kiate ia ʻo nofo maʻu mo ia.

“Ko ia ʻoku ʻikai ʻofa kiate aú, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻeku ngaahi talá: pea ko e lea ʻoku mou ongoʻí, ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻa e Tamai kuó ne fekauʻi aú.

“Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala kiate kimoutolu, ʻi heʻeku ʻiate kimoutolú.

“Ka ko e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”2

Naʻá ku ako ha foʻi moʻoni ʻe nima mei he akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

ʻUluakí, ʻoku foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e melinó hili ʻetau maʻu ʻa e tui ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko kinautolu ko ia ʻa e kau mēmipa fuakava ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, kuo tau ʻosi palōmesi ke tau talangofua.

Uá, ʻe haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo nofo mo kitautolu. ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, ʻi he hokohoko atu ʻetau faivelengá, ʻe nofo leva ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolu. Ko e talaʻofa ia ʻi he lotu ʻo e sākalamēnití, ʻe hoko ʻa e Laumālié ko hotau takaua pea te tau ongoʻi ʻEne fakafiemālié ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.

Tolú, ʻoku palōmesi mai ʻe he Fakamoʻuí te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e feʻofaʻaki ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea mo kitautolú, ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Te tau lava ʻo ongoʻi ʻEna vāofí ʻi heʻetau moʻui fakamatelié, ʻo hangē pē ko hono tāpuekina kitautolu ke tau nofo mo Kinaua ʻo taʻengatá.

Faá, ʻoku fiemaʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi he talangofuá ki hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, mālohí, ʻatamaí, mo e lotó kotoa.3

Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻofa kiate Iá ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea ko ia ai he ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e melinó ʻi he moʻuí ni pea mo e maama ka hoko maí.

Nimá, ʻoku mahino lelei naʻe feʻunga ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolú ʻo totongi ai ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e melinó ʻa ia ʻoku “lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá,”4 ʻi he moʻuí ni pea mo Ia ʻo taʻengata—makatuʻunga ʻi heʻetau tui kiate Iá mo ʻetau fakatomalá—ʻo fakafou ʻi he ngaahi lelei ʻo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi, pea mahalo ʻoku tokolahi, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e melino naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí. Kuo mou lotua ha melino fakataautaha mo ha fiemālie fakalaumālie. Kae mahalo pē te ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa langi ki hoʻo tautapa ki ha melinó.

ʻOku ʻi ai ha fili ki ho laumālié ʻoku ʻikai ke loto ia ke ke maʻu ʻa e melinó, mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. Koeʻuhí he ʻikai ke ne lava ʻo fiefia ai. ʻOkú ne ngāue ke taʻofi ʻaupito haʻo fiemaʻu ke maʻu ʻa e melino ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní ke ke maʻú.

ʻOku toe fakalalahi ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakatupu ʻa e ongoʻi ʻe he kakaí ʻa e fehiʻanekiná mo e fekeʻikeʻí. ʻOku tau mātā tonu ʻene hoko ʻi he ngaahi puleʻangá mo e ngaahi koló, ʻi he kaungāʻapí, ʻi he mītia fakaʻilekitulōniká, pea mo e māmaní hono kotoa.

Neongo iá, ʻoku kei ʻi ai pē ha ʻuhinga ke ʻamanaki lelei ai: ʻa ia ko e Maama ʻo Kalaisí ʻoku maʻu ʻe he kiʻi valevale kotoa pē ʻoku fanauʻi maí. ʻOku ʻomi ʻe he meʻaʻofa fakamāmanilahi ko iá ʻa e ʻilo ki he meʻa ʻoku totonú, mo e fakaʻamu ke ʻofa pea mo ʻofaʻi. ʻOku maʻu ai ʻa e ongoʻi fakamaau totonú mo e moʻoní ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene haʻu ki he moʻui fakamatelié.

ʻOku ʻi he kakai ʻoku nau tokangaʻi kinautolú ʻa ʻetau fakatuʻamelie ki he melino fakatāutaha maʻá e fānau ko iá. Kapau ʻe ngāue ʻa kinautolu ʻoku nau ohi hake mo tokoniʻi ʻa e fānaú, ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e melinó mei he Fakamoʻuí, pea te nau lava ʻi he tā sīpinga mo e ngāue fakataautaha, ʻo fakalotolahiʻi ʻa e tui ʻa e fānaú ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki fakalangi ʻo e melinó.

Ko e meʻa ia ʻoku palōmesi mai ʻe he folofolá: “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”5 ʻE fiemaʻu ʻa e tokotaha ʻoku tuku ki ai ke ne tauhi mo lehilehiʻi ʻa e fānaú, ke ne taau mo e meʻafoaki ʻo e melinó.

Ka ʻoku fakamamahi ʻetau ongoʻi ʻa e mamahi ʻa e fili ʻa e fānau naʻe ʻohake ʻe ha mātuʻa angatonu—taimi ʻe niʻihi ko e faʻeé pe tamaí tokotaha pē—ke taʻeangatonu ʻo iku ai ki he mamahi, hili ia ha moʻui ʻo e tui mo e melino ʻi he moʻuí kotoa.

Neongo ʻa e hoko ʻa e meʻa fakamamahi ko iá, ʻoku ou kei ʻamanaki lelei pē ki ha meʻafoaki ʻe taha mei he ʻEikí. ʻA ia ko ʻeni: ʻokú Ne ʻohake ha kau fakamelino tokolahi mei Heʻene kau ākonga falalaʻangá. Kuo nau ongoʻi ai ʻa e melino mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi honau lotó, pea ʻoku lava ʻa e ʻEikí ʻo tataki kinautolu ke nau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa e sipi kuo heé.

Kuó u mamata ai ʻi heʻeku moʻuí mo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní. Kuó ke mamata foki mo koe ki ai. ʻOku hangē ko ha meʻa fakatuʻupakē hono tataki koe ke fai ha fakahaofí.

Naʻá ku ʻeke ki ha taha naʻá ku feʻiloaki mo ia ʻi ha folau, “Te ke lava ʻo fakamatalaʻi mai ho fāmilí?” Naʻe iku ʻa e talanoá ki haʻaku kole ange ke u sio ki ha tā ʻo hono ʻofefine kuo fuʻu lahí, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku faingataʻaʻia. Naʻá ku fakaʻofoʻofaʻia ʻi he fofonga angalelei ʻo e taʻahine ʻi he laʻitaá. Naʻe ueʻi au ke u kole ange pe ʻe lava ke u maʻu ʻene tuʻasila ʻīmeilí. Ko e taimi ko iá kuo hē ʻa e ʻofefiné, mo fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha faʻahinga pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻana. Naʻe ʻi ai ʻEne pōpoaki. ʻA ia ko ʻeni: “ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne fai pehē maʻu pē. ʻOku finangalo e ʻEikí ke ke foki mai. ʻOku kei ʻi ai pē ho ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa maí.”

Kuo ongoʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e meʻaʻofa melino fakataautaha mei he ʻEikí. ʻOkú Ne fakalotolahiʻi ʻa e taha kotoa ke nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke haʻu kiate Ia ʻo maʻu ʻa e melino tatau ko iá maʻanautolu. Pea te nau fili ke fekumi ki he tataki fakalaumālié ke ʻiloʻi ai ʻa e founga te nau lava ai ʻo ʻoatu ʻa e meʻafoaki ko iá ki he niʻihi kehé.

Ko e toʻutangata kei tupu haké te nau tokoniʻi ʻa e toʻutangata hoko maí. ʻE hoko ha mana mei he ngāue lahi ʻa e toʻutangata kei tupu haké. ʻE mafola pea tupulaki ʻi ha taimi, pea ʻe maau mo mateuteu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní ke talitali lelei Ia ʻaki ʻa e kalanga hosaná. ʻE maʻu ʻa e melinó ʻi he māmaní.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni pau ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú Ne tataki ʻa e Siasí ni. Kuó u ongoʻi ʻEne ʻofá ʻi heʻeku moʻuí pea mo ʻEne ʻofa mo e tokanga ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu kiate Iá, ko hono foaki mai ia ʻo e melinó.

Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá ki he māmaní hono kotoa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakapapauʻi atu neongo ko e hā e tūkunga ʻo e māmaní mo ho tūkunga fakataautahá, te ke lava ʻo hanga atu ki he kahaʻú ʻi he ʻamanaki lelei mo e fiefia.”6

ʻOku ou fakahaaʻi atu ʻeku ʻofá kiate kimoutolu. ʻOku aʻu atu hoʻo tui lahí mo e ʻofa lahí ki he kakaí pea fakaʻatā ʻa e ʻEikí ke ne liliu ʻa e ngaahi lotó pea maʻu ha holi ke foaki ki he niʻihi kehé ʻa e meʻafoaki ʻo e melinó ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ia ʻi he ʻilo kotoa pē.

ʻOku ou lotua ke ke maʻu ʻa e melinó, tokoniʻi ha niʻihi kehe tokolahi ke nau maʻu ia, pea nau foaki atu ia. ʻE ʻi ai ha taʻu fakaofo ʻe lauafe ʻo e melinó ʻi he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he fiefia pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.