Konifelenisi Lahi
Taha ʻia Kalaisi
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Taha ʻia Kalaisi

ʻOku fakafou pē ʻi heʻetau mateaki fakafoʻituitui mo e ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau lava ʻo ʻamanaki lelei ke tau tahá.

Hangē ko hono fakamatalaʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí, ko e Sāpate Pāmé ʻeni, ko e kamataʻanga ʻo e Uike Tapú, ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e hāʻele langilangiʻa ʻa e ʻEikí ki Selusalemá, ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní mo e pekia ʻi he kolosí hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, pea mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻia ʻi he Sāpate Toetuʻú. Tau tukupā muʻa ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻa e meʻa naʻe kātekina ʻe Kalaisi ke huhuʻi kitautolú.1 Pea ʻoua naʻa teitei mole meiate kitautolu ʻa e fiefia kāfakafa te tau toe ongoʻi ʻi he Toetuʻú ʻi heʻetau fakakaukau ki Heʻene ikunaʻi ʻa e faʻitoká mo e meʻaʻofa ʻo e toetuʻu fakaemāmani lahí.

ʻI he efiafi kimuʻa ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e tutuki naʻe ʻamanaki fakahoko kia Sīsuú, naʻá Ne kau fakataha mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi ha maʻu meʻatokoni Laka Atu. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosi ko ʻení, naʻe tautapa ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí ʻi ha Lotu Hūfekina ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “ʻE Tamai Māʻoniʻoni, tauhi ʻi ho huafa ʻoʻoú [ʻa ʻeku kau ʻAposetolo] kuó ke foaki kiate aú, koeʻuhí ke nau taha pē ʻo hangē ko kitauá.”2

Hili iá, naʻe fakalahi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he loto-ʻofa ʻa ʻEne tautapá ke fakakau ai ʻa e kakai tui kotoa pē:

“Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku lotua ʻa kinautolú ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau leá;

Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua.”3

Ko e hoko ʻo tahá ko ha kaveinga ia ʻoku toutou akoʻi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Fakatatau ki he kolo ko Saioné ʻi he kuonga ʻo ʻĪnoké, ʻoku pehē “naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha.”4 ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e fuofua Kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga muʻá ʻo pehē, “naʻe loto mo laumālie taha pē ʻa kinautolu kotoa pē naʻe tuí.”5

ʻI hotau kuongá, naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻEikí, “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”6 ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ke fokotuʻu ʻe he fuofua Kāingalotu ʻi Mīsulí ha feituʻu ʻo Saioné ko e “ʻikai te nau uouangataha [ke] hoa mo e loto-taha ʻoku fiemaʻu ʻe he fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé.”7

Hangē ko ia ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi he loto mo e ʻatamai kotoá, ʻoku fakamatalaʻi ʻa e kakai ko iá ʻoku “taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi.”8

ʻI he hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he kuonga muʻá, naʻá Ne fakahā ʻi he taʻefiemālie naʻe ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻi he kakaí ʻi he kuohilí fekauʻaki mo e papitaisó mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻá Ne fekau:

“Pea ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá; pea ʻoua naʻa fai foki mo ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi tefito ʻo ʻeku tokāteliné, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá.

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí.”9

ʻE lava fēfē ke aʻusia ʻa e uouangatahá ʻi hotau māmani fakakikihí, tautautefito ʻi he Siasí, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ai ha “ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, [mo e] papitaiso pē tahá”?10 ʻOku ʻomi ʻe Paula ʻa e kií:

“He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisí, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi.

“Pea ʻoku ʻikai ai ha Siu pe Kiliki, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine: ka ʻoku mou taha kotoa pē kotoa pē ʻia Kalaisi.”11

ʻOku tau fuʻu kehekehe pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fuʻu momou ke fakatahatahaʻi kitautolu ke tau taha ʻi ha faʻahinga meʻa pē pe ʻi ha toe hingoa kehe. Ko Sīsū Kalaisi toko taha pē te tau lava ʻo taha aí.

Ko e hoko ʻo taha ʻia Kalaisí ʻoku hoko taha taha ia—ʻoku tau takitaha kamata pē ʻiate kitautolu. Ko ha kakai kitautolu ʻo e kakano mo e laumālie pea ʻoku tau faʻa fefaʻuhi pē mo kitautolu. Hangē ko e lea ʻa Paulá:

“He ʻoku mālie ʻa e tangatá ʻi loto ʻiate au ʻi he fono ʻa e ʻOtuá;

“Ka ʻoku ou mamata ki [ha] fono ʻe taha ʻi [hoku] ngaahi kupuʻi sinó, ʻokú ne tauʻi ʻa e fono ʻo hoku lotó, mo ne fakapōpulaʻi au ki he fono ʻo e angahala ʻa ia ʻoku ʻi hoku ngaahi kupuʻi sinó.”12

Naʻe maʻu foki ʻe Sīsū ha sino ʻo e kakano mo e laumālie. Naʻe ʻahiʻahiʻi Ia; ʻokú Ne afioʻi; te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e uouangatahá ʻi loto.13 Ko ia ai, ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e maama mo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, ʻoku tau feinga ai ke fokotuʻu hotau laumālié—mo e Laumālie Māʻoniʻoní—ke pule ʻi he meʻa fakatuʻasinó. Pea ʻi heʻetau tōnounoú, kuo foaki mai ʻe Kalaisi, ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá mo e faingamālie ke toe feingá.

Kapau te tau takitaha “ʻai [kiate kitautolu] ʻa Kalaisi,” ʻe lava leva ke tau ʻamanaki lelei ke hoko ʻo taha, ʻo hangē ko e lea ʻa Paulá, “ko e sino ʻo Kalaisí.”14 ʻOku kau moʻoni ʻi he “ʻai [kiate kitautolu] ʻa Kalaisí” ʻa hono fakahoko ʻEne “ʻuluaki pea ko e lahi ʻo e fekaú”15 ko ʻetau tukupā ʻuluaki mo maʻongoʻonga tahá, pea kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻOtuá, te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú.16

ʻOku tupulaki ʻa e uouangataha mo hotau kāingá ʻi he sino ʻo Kalaisí ʻi heʻetau tokanga ki he fekau hono uá—ʻa ia ʻoku fekauʻaki tonu mo e ʻuluakí—ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē pē ko kitautolú.17 Pea ʻoku ou tui ʻe ʻi ai ha uouangataha haohaoa ange ʻiate kitautolu kapau te tau muimui ki hono fakahaaʻi māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fekau hono ua ko ʻení—ke feʻofaʻaki ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ʻofa ʻiate kitautolú ka ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.18 ʻI hono fakalūkufuá, ke “feinga ʻa e tangata kotoa pē ki he meʻa ʻoku lelei ki hono kaungāʻapí, mo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki [ha] mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.”19

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī, ko ha tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku maʻu ai ʻa e nonga mo e uouangataha tuʻuloá:

“Kapau ʻoku ʻi ai ha taha, ʻoku tukulolo kia Sētane, ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi ngāue ʻo e kakanó, ʻokú ne fefaʻuhi ʻi loto mo ia pē. Kapau ʻe tukulolo ha toko ua, ʻokú na fekeʻikeʻi mo fetauʻaki ʻiate kinaua pē. Kapau ʻe tukulolo ha kakai tokolahi, ʻe [utu] ʻe ha sōsaieti ʻa e ututaʻu ʻo e loto-mafasiá mo e fakakikihí. Kapau ʻe tukulolo ʻa e kau pule ʻo ha fonua, ʻe ʻi ai ha fekeʻikeʻi fakaemāmani lahi.”

Naʻe hoko atu ki he pehē ʻe Palesiteni Lomenī, “ʻOku tatau pē ʻa e fakaemāmani lahi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó, mo e ongoongolelei ʻo e melinó. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe ha tangata ʻe taha, te ne maʻu ʻa e melino ʻiate ia pē. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe ha ongo tangata ʻe ua, te na fakatou maʻu ʻa e melinó ʻiate kinaua fakafoʻituitui pea kiate kinaua fakatouʻosi. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe he kakai ʻo e fonuá, ʻe maʻu ʻe he puleʻangá ʻa e melino fakalotofonuá. Ko e taimi ʻoku ʻi ai ha ngaahi puleʻanga feʻunga ʻoku nau fiefia ʻi he fua ʻo e Laumālié ke ne puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e māmaní, ko e toki taimi pē ia ʻe ʻosi ai ʻa e holi ki he taú. … (Vakai Alfred Lord Tennyson, “Locksley Hall,” The Complete Poetical Works of Tennyson, ed. W. J. Rolfe, Boston, Houghton–Mifflin Co., 1898, p. 93, lines 27–28.)”20

ʻI he ʻetau “ʻai [kiate kitautolu] ʻa Kalaisí,” ʻoku malava leva ke fakaleleiʻi pe siʻaki ʻa e ngaahi faikehekehé, taʻefemahinoʻakí, mo e fakakikihí. ʻOku ʻi ai ha sīpinga fakaofo ʻo hono ikunaʻi ʻo e māvahevahé ʻoku maʻu ʻi he hisitōlia hotau Siasí. Naʻe hoko ʻa ʻEletā Pilikihami Henelī Lōpeti (ʻoku ʻiloa ko B. H. Lōpeti), naʻe fāʻeleʻi ʻi ʻIngilani ʻi he 1857, ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú—ʻa ia ʻoku tau ui he ʻahó ni ko e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe hoko ʻa ʻEletā Lōpeti ko ha tokotaha naʻá ne lava ʻo taukapoʻi taʻetūkua ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo e Siasí ʻi ha niʻihi ʻo hono ngaahi taimi faingataʻa tahá.

ʻĪmisi
Young B. H. Roberts

Ka neongo ia, ʻi he 1895, naʻe tuʻu taʻepau ʻa e fua fatongia ʻa ʻEletā Lōpeti ʻi he Siasí ʻi he fakakikihí. Naʻe hoko ʻa B. H. ko ha taha ne fakanofo ke fakafofonga ʻi he fakataha lahi ne ui ai ʻa e konisitūtone ki ʻIutaá ʻi he taimi naʻe hoko ai ko ha siteití. Hili ia, naʻá ne fili ke hoko ko ha kanititeiti ki he ʻIunaiteti Siteití ka naʻe teʻeki ai ke ne fekumi ki ha ngofua mei he kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakahalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko ha tokoni ʻi he Palesitenisī ʻUluakí, ʻa B. H. ki he foʻi tōnounou ko ia ʻi ha fakataha lahi lakanga fakataulaʻeiki. Naʻe tō ʻa ʻEletā Lōpeti ʻi he filí peá ne ongoʻi ko e konga lahi ʻo ʻene ʻulungiá naʻe tupu ia mei he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmitá. Naʻá ne fakaangaʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi lea fakapolitikale mo ha ngaahi ʻinitaviu ʻe niʻihi. Naʻá ne mavahe mei he ngāue mālohi ʻi he Siasí. ʻI ha fakataha lōloa ʻi he Temipale Sōlekí mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe kei tuʻu mālohi pē ʻa B. H. ʻi hono fakatonuhiaʻi iá. Kimui ange aí, “Naʻe tuku ange ʻe Palesiteni [Uilifooti] Utalafi ha uike ʻe tolu [kia ʻEletā Lōpeti] ke ne toe fakakaukauʻi hono tuʻungá. Kapau te ne kei taʻeloto ai pē ke fakatomala, te nau tukuange ia mei he Kau Fitungofulú.”21

ʻI ha fakataha fakataautaha kimui ange mo e ʻAposetolo ko Hiipa J. Kalānite mo Falanisisi Laimaní, naʻe kei loto-fefeka pē ʻa B. H. ʻi he kamataʻangá, ka naʻe iku pē ʻo ikuna ʻa e ʻofá mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe kamata ke ne tangi. Naʻe lava ke tali ʻa e ongo ʻAposetoló ki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa B. H. pea naʻa nau mātuku mo ha kole loto fakamātoato moʻoni ki ha fakalelei. ʻI he pongipongi hono hokó, hili ha lotu lōloa ʻa ʻEletā Lōpeti, naʻá ne ʻave ha kiʻi tohi kia ʻEletā Kalānite mo Laimani kuó ne mateuteu ke toe fakataha mo hono ngaahi tokouá.22

ʻI heʻene fakataha kimui mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti, “Naʻá ku tafoki ki he ʻEikí ʻo maʻu ha maama mo ha fakahinohino ʻi Hono Laumālié ke u tukulolo ki he mafai ʻo e ʻOtuá.”23 ʻI hono fakalotoa ʻo B. H. Lōpeti ʻe heʻene ʻofa ki he ʻOtuá, naʻá ne hokohoko atu ai ko ha taki faivelenga mo mālohi ʻo e Siasí ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí.24

ʻĪmisi
ʻEletā B. H. Roberts

ʻOku tau lava foki ʻo vakai ʻi he sīpinga ko ʻení ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e uouangatahá ki ha loto-fiemālie ʻoku totonu ke “takitaha fai ʻe he taha kotoa pē ʻa e meʻa pē ʻaʻana” pe fai ʻa ia ʻoku fakakaukau ki aí. He ʻikai lava ke tau taha kae ʻoua kuo tau tukulolo kotoa ki he taumuʻa fakalūkufuá. Ko hono ʻuhingá, ʻi he ngaahi lea ʻa B. H. Lōpetí, ko ha tukulolo ia ki he mafai ʻo e ʻOtuá. Ko ha kau mēmipa kehekehe kitautolu ʻo e sino ʻo Kalaisí, ʻo fakahoko ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he taimi kehekehe—ʻa e telingá, matá, ʻulú, nimá, mo e vaʻé—ka ko e sino kotoa pē ʻe taha.25 Ko ia ai, ko ʻetau taumuʻá “ke ʻoua naʻa [ʻi] ai ha māvahevahe ʻi he sinó; ka koeʻuhí ke maʻu ʻa e fetokangaʻaki pē ʻe he ngaahi kupu kotoa pē.”26

ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he uouangatahá ke tatau ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku fiemaʻu ʻa e fāitahá. Te tau lava ʻo ʻai hotau ngaahi lotó ke fāitaha ʻi he ʻofa, taha ʻi he tui mo e tokāteline, pea kei poupou ki ha ngaahi timi kehekehe, taʻefiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, fakakikihi kau ki ha ngaahi taumuʻa mo e founga totonu ke aʻusia ai kinautolú, pea mo ha ngaahi meʻa kehe lahi. Ka he ʻikai ke tau teitei lava ʻo taʻeloto pe fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita pe femanukiʻaki. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu.

“Vakai, ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani; ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé.”27

ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻe kole mai ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e ngaahi puleʻangá, pe ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, pe naʻa mo e kau mēmipa ʻo hotau ngaahi fāmilí. Ka te tau lava ʻo mapuleʻi pē kitautolu takitaha. Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ʻeku kole atu ʻi he ʻaho ní, ke fakangata ʻa e ngaahi fepakipaki ʻoku ʻikai mapuleʻi ʻi homou lotó, homou ʻapí, pea mo hoʻomou moʻuí. Tanu ha faʻahinga pea mo e ngaahi loto kotoa pē ke fakamamahiʻi ʻa e niʻihi kehé—ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi meʻatau ko iá ko ha loto-ʻita vave, faʻa fakaanga pe lauʻikoviʻi, pe ko ha fehiʻa ki ha tokotaha kúo ne toutou fakamamahiʻi koe. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá, [vakai, 3 Nīfai 12:39], ke ʻofa ki hotau ngaahi filí, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku nau fai kovi mo fakatangaʻi kitautolú [vakai, 3 Nīfai 12:44].”28

Te u toe fakaongo atu, ʻoku fakafou ʻi heʻetau mateakiʻi fakafoʻituitui mo ʻofa ʻia Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau ʻamanaki ke tau tahá—taha ʻi hotau lotó, taha ʻi ʻapi, taha ʻi he Siasí, pea faifai ʻo tau taha ʻi Saione, pea mahulu hake aí, ke tau taha mo e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Te u foki ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Uike Tapú pea mo e ikuna taupotu taha ʻa hotau Huhuʻí. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa Hono tuʻunga fakalangí pea kuó Ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Heʻene Toetuʻú, te tau lava foki ʻo ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea hoko ʻo taha, ʻi hono haʻi kitautolu kiate Ia ʻi he fuakavá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Heʻene Toetuʻú ʻoku moʻoni ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻiate Ia.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he pongipongí ni ki Heʻene Toetuʻu moʻoní mo e meʻa kotoa ʻokú ne fakahaaʻi maí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.