Konifelenisi Lahi
Ko e Ngāue ʻo e Temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí—Ngāue ʻe Taha mo Tatau Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko e Ngāue ʻo e Temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí—Ngāue ʻe Taha mo Tatau Pē

Ko e meʻa ʻoku tokanga taha ki ai ʻa e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ko hono fakatahaʻi ʻa e fāmilí ʻi he moʻuí ni pea ki ʻitānití.

ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he hokohoko atu hono langa ʻo e ngaahi temipalé ʻi he “kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18). Talu mei he fuofua taimi naʻe Fakafoki Mai ai ʻa e ongoongoleleí, kuo fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi feilaulau lahi ke maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. ʻI heʻeku muimui mo hoku uaifi ʻofeina ko ʻEveliá ʻi heʻenau ngaahi tā sīpinga maʻongoʻongá, ʻi he taʻu 1975, hili ia ha ngaahi feilaulau lahi fakaʻekonōmika ke folau mei Mekisikou Sití, naʻá ma folau fakataha mo ʻema ongomātuʻa ʻofá ke silaʻi kimaua ko ha husepāniti mo ha uaifi taʻengata ʻi he Temipale Mesa ʻAlesoná. ʻI he ʻaho ko iá, ʻi hono fakatahaʻi kimaua ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fale ʻo e ʻEikí, naʻá ma aʻusia moʻoni ai ha konga ʻo hēvani.

Ko e Ngāue mo e Taumuʻa ‘o e Ngaahi Temipalé

Kuo fakaʻatā ʻe he aʻusia ko iá ke u houngaʻia lahi ange ʻi he founga naʻe faifai pea fakaʻosi ai ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaioó ʻa honau temipale fakaʻofoʻofá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1836, hili ia ha taʻu ʻe tolu ʻo e ngāue mālohí—ko e fuofua temipale ia ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻI Māʻasi ʻo e taʻu tatau pē ko iá, naʻe fakatahataha mai ha kakai ʻe lauiafe ki he temipalé pea mo hono ngaahi hūʻangá ki he ouau fakatapuí. Naʻe tuʻu hake ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakahoko ʻa e lotu fakatapuí, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he fakahā (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109). Naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi makehe ʻoku foaki maʻanautolu ʻoku hū moʻui taau ki he temipale ʻo e ʻEikí. Hili iá, naʻe hivaʻi ʻe he kuaeá ʻa e himi “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá” pea naʻe tuʻu hake leva ʻa e haʻofangá ki he Kaila Hōsaná “ʻaki ha mālohi lahi ʻo hangē … [ka] ne taʻaki ʻa e ʻató mei he falé” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 353).

ʻI he hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfitá ʻa e hā ʻa e ʻEikí ʻi he temipalé, ʻa ia naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“He vakai, kuó u tali ʻa e falé ni, pea ʻe ʻi heni ʻa hoku hingoá; pea te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni. …

“Pea ʻe mafola atu ʻa e ongoongo ʻo e falé ni ki he ngaahi fonua mulí; pea ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atu ki he ʻulu ʻo hoku kakaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:7, 10).

Hili ʻeni mo ha ngaahi meʻa-hā-mai kehe, naʻe hā mai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá, ʻa ia naʻe ʻave ki he langí taʻe te ne foua ʻa e maté, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻo ne pehē:

“Vakai, kuo hokosia kakato ʻa e taimi, ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fekauʻi mai [ʻa ʻIlaisiā] [ko e palōfitá], ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—

“Ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa e māmaní kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia—

“Ko ia, ʻoku tuku ki homo nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení; pea te mo lava ʻo ʻiloʻi ʻi he meʻá ni ʻoku ofi ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí, ʻio ʻi he ngaahi matapaá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:14–16).

Ko e Temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

ʻI he hili hono fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kī ʻo e silá kia Siosefa Sāmitá, naʻe kamata leva ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻi hotau kuonga fakakosipelí (vakai, 1 Kolinitō 15:22, 29; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:8–18).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka “naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he māmaní ʻa e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ko ʻeni naʻe hokó, ka te ne tākiekina ʻa e ikuʻanga ʻo e laumālie kotoa pē kuo moʻui pe ʻe moʻuí. Naʻe kamata ke hoko fakalongolongo ha ngaahi meʻa. Naʻe hoko ʻa e Siasí ko ha siasi langa–temipale.

“Naʻe kamata ke hā mai mei ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, ʻi ha founga naʻe pehē ʻoku tuʻungaʻa mo ha ngaahi kautaha mo ha ngaahi sosaieti naʻa nau tokanga ki hono fakatotoloʻi ʻo e ngaahi tohi hohokó. Kuo hoko kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni talu mei he taimi naʻe hā ai ʻa ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní” (The Holy Temple [1980], 141).

“Talu mei he ʻaho ko ia ko hono 3 ʻo ʻEpeleli 1836, mo e kamata ke liliu ʻa e loto ʻo e fānau ki heʻenau ngaahi tamaí. Talu mei ai mo e ʻikai fakataimi ʻa e ngaahi ouaú, kae tuʻuloa ia. Naʻe ʻiate kitautolu ʻa e mālohi faisilá. ʻOku ʻikai ha mafai ʻe māʻolunga hake hono mahuʻingá ai. ʻOku ʻomi ʻe he mālohi ko iá ha fakamoʻoni mo ha tuʻunga taʻengata ki he ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fakahoko ʻaki ʻa e mafai totonú ki he kakai moʻuí pea mo e kakai pekiá fakatouʻosi” (Preparing to Enter the Holy Temple [2002], 28).

Siʻi kāinga ʻofeina, kuo hoko ʻa hono langa mo fakaʻaongaʻi totonu ʻo e ngaahi temipalé ʻi ha faʻahinga kuonga fakakosipeli pē ko ha fakaʻilonga ʻo e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Hili hono fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí ʻi he 1893, naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fekumi ki he ʻū lekooti ʻo ʻenau ngaahi kuí pea lekooti honau tohi hohokó ki he lahi taha te nau ala lavá kae lava ke ʻomi ʻa e ngaahi hingoá ki he temipalé ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, Ngaahi Akonaki ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasi: Uilifooti Utalafi [2004], 174).

Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé—Ngāue pē ʻe Taha

Hili ha taʻu e taha mei ai (1894), naʻe toe tokangaʻi ʻe Palesiteni Utalafi ʻa hono fokotuʻu ʻo e Sōsaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá. Hili ha taʻu ʻe teau mei ai, naʻe pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá ʻi he 1994, “Naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu fakahisitōlia ko iá ʻa e fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko ha ngāue pē ʻe taha ʻi he Siasí” (“The Spirit of Elijah,” Ensign, Nov. 1994, 85).

Ngāue Hisitōlia Fakafāmilí

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo Hono Siasí ke tauhi hotau hisitōlia fakafāmilí, ke tau ako mei heʻetau ngaahi kuí, pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fiemaʻú ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻi he temipalé ke tokoni kiate kinautolu ke nau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻa ia te ne faitāpuekina kinautolu ʻaki ha fāmili taʻengata. Ko ha meʻa ʻeni ʻoku fakatefito ai ʻa e palani ʻo ʻetau Tamai Hēvaní: ko hono fakatahaʻi ʻo e fāmilí ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá.

Ko kimoutolu ko ia ʻoku ʻikai ongoʻi te mou lava ʻo fai ʻa e ngāue ko ʻení, ʻoku totonu ke mou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko kimoutolu pē. Te tau lava kotoa ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi naunau kuo teuteu ʻe he Siasí mo maʻu ʻi he ngaahi senitā FamilySearch, ʻa ia naʻa tau angamaheni ʻaki ko e ngaahi senitā hisitōlia fakafāmilí. Kuo faʻu ʻa e ngaahi senitā FamilySearch ko ʻení ke faingofua ki he taha kotoa, ʻi ha kiʻi tokoni siʻi, ke kumi ʻa e fakamatala ki heʻene ngaahi kuí pea fokotuʻutuʻu lelei ia ke ne lava ʻo ʻave ki he fale ʻo e ʻEikí. Kātaki ʻo fetuʻutaki ki he kau faifaleʻi hisitōlia fakafāmili ʻi hoʻomou uōtí pe koló ke nau fakahinohino koe ʻi he founga kotoa pē.

ʻI heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa e kau palōfitá ʻo ako ʻa e founga ke fakahoko ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipale maʻa ʻetau ngaahi kuí, te tau aʻusia ha fiefia lahi ʻo aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke tau toe loto ke tuku ia. ʻE fakafonu ʻe he Laumālié hotau lotó, fakaʻā hotau ʻatamaí ke fakahoko ia, pea fakahinohinoʻi kitautolu ʻi heʻetau fekumi ki he ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí. Ka ke tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e hisitōlia fakafāmilí ʻi he fekumi ki ha ngaahi hingoa, ʻaho mo e feituʻú. Ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fāmilí mo hono ongoʻi ʻo e fiefia ʻi hono fakaaʻu kiate kinautolu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou tanganeʻia ʻi he akonaki fakalaumālie ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí” (“Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93–94).

Ko e moʻoni, ʻoku taha pea tatau pē ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi he Siasí.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻa Ia ʻoku tau manatua mo fakalāngilangiʻi ʻi he taimi Toetuʻu ko ʻení. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻi he taimi te tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá mo falala kiate Iá, te Ne fakakoloa ʻaki kitautolu ʻa Hono mālohi faifakamoʻui mo fakaiviá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.