Konifelenisi Lahi
“Nofo ʻiate Au, pea mo Au ʻiate Koe; Ko ia Ke ke ʻAʻeva mo Au”
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


“Nofo ʻiate Au, pea mo Au ʻiate Koe; Ko ia Ke ke ʻAʻeva mo Au”

Ko e talaʻofa ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke nofo ʻiate kitautolú ʻoku moʻoni pea ʻatā ia ki he mēmipa tauhi fuakava kotoa pē ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí.

Naʻe mahuʻinga ʻa e palōfita ko ʻĪnoké ʻi he kuonga muʻá, ʻi hono fokotuʻu ʻa e kolo ʻo Saioné he naʻe fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Motuʻá, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá1.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻi he folofolá ʻi hono ui ʻa ʻĪnoke ke ngāué “naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí, ʻoku pehē mai: “ʻE ʻĪnoke, ko hoku foha, kikite ki he kakaí ni, ʻo pehē kiate kinautolu—Mou fakatomala, … he kuo fakaʻau ʻo fefeka ʻa honau lotó, pea ʻoku ongongataʻa ʻa honau telingá, pea ʻoku ʻikai lava ke sio ʻa honau matá ke mamaʻo.”2

“Pea ʻi he fanongo ʻa ʻĪnoke ki he ngaahi folofola ko ʻení, naʻá ne punou hifo ia ki he kelekelé … ʻo ne fakataufolofola ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo pehē: Ko e hā kuó u ʻilo ai ʻa e ʻofá ʻi ho ʻaó, ka ko ha tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakaí kotoa pē ʻiate au; he ʻoku tōʻohi ʻeku leá; ko ia ko hoʻo tamaioʻeiki koā au?”3

Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻi he taimi ne ui ai ʻa ʻĪnoke ke ngāué, naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ʻene ngaahi tōnounoú mo e ngaahi fakangatangata fakatāutahá. Pea ʻoku ou tui kuo ʻi ai e taimi ʻi heʻetau ngāue ʻi he Siasí kuo tau ongoʻi tatau ai mo ʻĪnoke. Ka ʻoku ou tui ʻoku tokoni mo ʻaonga kiate kitautolu he ʻaho ní ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki he fehuʻi ʻa ʻĪnoké.

“Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke: ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé, pea ʻe ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fakalaveaʻi koe. Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ʻa ia ke ke lea ʻakí. …

“Vakai ʻoku ʻiate koe ʻa hoku Laumālié, ko ia te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au.4

Naʻe faifai ʻo hoko ʻa ʻĪnoke ko ha palōfita maʻongoʻonga mo ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ha ngāue lahi, ka naʻe ʻikai kamata ʻene ngāué ʻi he founga ko iá! Ka naʻe fakalahi hono tuʻunga malavá ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi heʻene ako ke nofo mo ʻaʻeva mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou lotua fakamātoato e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakakaukauʻi fakataha e akonaki naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoké mo hono ʻuhinga kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní.

Te Ke Nofo ʻiate Au

ʻOku fakahoko mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha fakaafe kiate kitautolu takitaha ke nofo ʻiate Ia.5 Ka ʻoku founga fēfē nai ʻetau ako pea haʻu ʻo nofo ʻiate Iá?

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea nofó ki he taʻefeliliuaki pe tuʻu maʻu mo kātaki kae ʻikai tukuloló. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e “nofó” ko ha ngāue ia ʻoku ʻuhinga “ʻ[ke] nofo—kae nofo ʻo taʻengata.ʼ Ko e fakaafe ia ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he tokotaha kotoa … ʻi he māmaní. Haʻu, kae haʻu ke nofo. Haʻu mo ha loto fakapapau mo faʻa kātaki. Haʻu ʻosi, koeʻuhí ko koe mo e ngaahi toʻutangata ʻamuí.”6 Ko ia, ʻoku tau nofo ʻia Kalaisi ʻi heʻetau taʻefeliliuaki mo tuʻumaʻu ʻi heʻetau līʻoa ki he Huhuʻí mo ʻEne ngaahi taumua māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi taimi leleí mo ʻikai leleí fakatouʻosi.7

ʻOku kamata ke tau nofo ʻi he ʻEikí ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke toʻo kiate kitautolu ʻEne haʻamongá8 ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e fetuʻutaki ʻi he fuakavá ʻoku tau maʻu mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo kuo toetuʻu mo moʻuí ko e maʻuʻanga fakalangi ia ʻo e fakakaukaú, ʻamanaki leleí, nongá, mo e fiefia tuʻuloá; ko e fakavaʻe mālohi foki ia9 ʻa ia ʻoku totonu ke langa ai ʻetau moʻuí.

ʻOku tau nofo ʻiate Ia ʻi heʻetau fāifeinga hokohoko ke fakamālohia hotau haʻi fakafuakava fakafoʻituitui mo e Tamaí pea mo e ʻAló. Hangē ko ʻení, ʻoku hanga ʻe he lotu fakamātoato ki he Tamai Taʻengatá ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻo fakaloloto mo fakamālohia ʻetau fetuʻutaki ʻi he fuakava mo Kinauá.

ʻOku tau nofo ʻiate Ia ʻi heʻetau keinanga moʻoni ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻOku tohoakiʻi kitautolu ʻe he tokāteline ʻa e Fakamoʻuí, ko e fānau ʻo e fuakavá, ke tau ofi ange kiate Ia10 mo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó.11

ʻOku tau nofo ʻiate Ia ʻi he teuteu fakamātoato ke kau ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití, ʻo fakamanatu mo fakakaukauloto ki heʻetau ngaahi palōmesi ʻi he fuakavá mo e fakatomala moʻoní. Ko hono maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití ko ha fakamoʻoni ia ki he ʻOtuá ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea fāifeinga ke “manatu maʻu ai pē kiate ia”12 hili ʻa e vahaʻataimi nounou ne fiemaʻu ke tau kau ai ki he ouau toputapu ko iá.

Pea ʻoku tau nofo ʻiate Ia ʻaki ʻetau tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau tauhi ki Heʻene fānaú mo ngāue fakaetauhi ki hotau kāingá.13

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi heʻene ʻofá.”14

Kuó u fakamatalaʻi nounou ha founga pē ʻe fā mei ha ngaahi founga lahi ʻe lava ai ke tau nofo ʻi he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou fakaafeʻi kitautolu kotoa ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau ākongá ke kole, kumi, tukituki, pea ako ʻiate kitautolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi founga mahuʻinga kehe te tau lava ai ʻo fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí.

Pea mo Au ʻiate Koe

ʻOku liunga ua e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Hono kau muimuí: kapau te tau nofo ʻiate Ia, te Ne nofo ʻiate kitautolu. Ka ʻoku malava moʻoni nai ʻa Kalaisi ʻo nofo ʻiate koe mo au—fakafoʻituitui mo fakataautaha? ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻa e tali ʻio ki he fehuʻi ko ʻení!

ʻOku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he akonaki mo e fakamoʻoni ʻa ʻAlamā ki he masivá ʻa ia naʻe fakatupu ʻe honau ngaahi faingataʻaʻiá ke nau loto-fakatōkilalo. ʻI heʻene fakahinohinó, naʻá ne fakafehoanaki ʻa e folofolá ki ha tengaʻi ʻakau kuo pau ke tō pea tauhi, peá ne fakamatalaʻi “ʻa e folofolá” ko e moʻui, misiona, mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Kamata ke tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea te ne hāʻele mai ke huhuʻi ʻa hono kakaí, mo ʻene mamahiʻia mo e pekia ke ne fai ʻa e fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá; pea te ne toe tuʻu mei he pekiá, ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻa e toetuʻú, ke tutuʻu ʻa e kakai kotoa pē ʻi hono ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi he ʻaho fakaʻosí mo e ʻaho fakamāú ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”15

ʻI he fakakaukau ki he fakamatalaʻi ko ʻeni ʻe ʻAlamā “ʻa e folofolá,” kātaki ʻo fakakaukau ki he fehokotaki fakalaumālie ʻokú ne ʻomaí.

“Pea ko ʻeni … ʻoku ou fakaʻamu ke mou tō ʻa e folofolá ni ʻi homou lotó, pea ʻi heʻene kamata ke tupú, mou tauhi ia ʻaki hoʻomou tuí. Pea vakai, ʻe hoko ia ko ha fuʻu ʻakau, ʻo tupu hake ʻiate kimoutolu ki he moʻui taʻengatá. Pea ʻofa ke toki tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke maʻamaʻa hoʻomou ngaahi kavengá, ʻi he fiefia ʻi hono ʻAló. Pea naʻa mo ʻeni kotoa pē, te mou lava ke fai ia ʻo kapau te mou loto ki ai.”16

Ko e tenga ʻoku totonu ke tau fāifeinga ke tō ki hotau lotó ko e folofolá—ʻio ʻa e moʻui, misiona, mo e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi hono tauhi e folofolá ʻaki ʻa e tuí ʻe lava ke hoko ia ko ha fuʻu ʻakau ʻo tupu hake ʻiate kitautolu ki he moʻui taʻengatá.17

Ko e hā naʻe fakataipe ʻe he fuʻu ʻakau ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhaí? ʻE lava ke lau ʻa e fuʻu ʻakaú ko ha fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi.18

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻiate kitautolu nai ʻa e Folofolá? ʻOku tohi nai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kakano ʻo hotau lotó?19 ʻOku tau haʻu nai pea hoko māmālie ʻo hangē ko Iá? ʻOku tupu nai ʻa e fuʻu ʻakau ʻa Kalaisí ʻiate kitautolu? ʻOku tau fāifeinga nai ke hoko ko ha “[kakai] foʻou”20 ʻiate Ia?21

Mahalo naʻe ueʻi ʻe he meʻa fakaofo ko ʻení ʻa ʻAlamā ke fehuʻi: “Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó?”22

ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē e fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoké: “Te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe.”23 Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e talaʻofa ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke nofo ʻiate kitautolú ʻoku moʻoni pea ʻatā ia ki he mēmipa tauhi fuakava kotoa pē ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí.

Ko ia ke ke ʻAʻeva mo Au

Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai tui ne nau tali ʻa e ʻEikí: “Ke mou ʻaʻeva ʻiate ia.”24

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí ha ongo tafaʻaki mahuʻinga ʻe ua ʻo e tuʻunga fakaākongá: (1) ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo hono (2) manatuʻi mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻoku fakafetuʻutaki ai kitautolu ki he Tamaí mo e ʻAló.

Naʻe fakahā ʻe Sione:

“Pea ko ʻeni ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻilo ia, ʻo kapau ʻoku tau fai ʻene ngaahi fekaú.

“Ko ia ia ʻokú ne pehē, ʻOku ou ʻilo ia, ka ʻoku ʻikai fai ʻene ngaahi fekaú, ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní.

“Ka ko ia ʻokú ne fai ki heʻene folofolá, kuo fakahaohaoa moʻoni ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá: ko ʻeni ia ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻiate ia.

“Ko ia ia ʻokú ne pehē, ʻoku nofo ia kiate ia, ʻoku totonu ke ne ʻeveʻeva foki ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻaʻaná.”25

ʻOku kōlenga mai ʻa Sīsū kiate kitautolu takitaha, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au”26 pea “ʻaʻeva mo au.”27

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau laka ki muʻa ʻi he tui pea ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí,28 ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e mālohi, fakahinohino, maluʻi, mo e melino.

Fakamoʻoní mo e Talaʻofá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ha kole angaʻofa mei he ʻEikí ki he ngaahi laumālie moʻui kotoa pē:

“Vakai, ʻokú ne ʻoatu ha fakaafe ki he kakai fulipē, he kuo mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu, pea ʻokú ne folofola: Fakatomala, pea te u tali ʻa kimoutolu.

“… Haʻu kiate au pea te mou maʻu ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí; ʻio, te mou kai mo inu faʻiteliha ʻa e mā mo e vai ʻo e moʻuí.”29

ʻOku ou fakamamafaʻi kakato e kole ʻa e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakaʻamu ke tāpuekina ʻaki ʻEne ʻaloʻofá ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui he taimi ní, kuo moʻui, pea ʻe moʻui ʻi he māmaní.

ʻOku tali ʻe he kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻoku moʻoni ʻa e tokāteliné, ngaahi tefitoʻi moʻoní, mo e ngaahi fakamoʻoni ʻoku toutou fakahoko atu mei he tuʻunga malangá ni ʻi he Senitā Konifelenisí pea mo e ngaahi fakatahaʻanga lotu fakalotofonua ʻi he funga ʻo e māmaní—ka ʻoku faingataʻa ke nau tui ʻoku kaunga tonu ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá ni ki heʻenau moʻuí pea ki honau ngaahi tūkungá. ʻOku nau tui moʻoni mo ngāue ʻosikiavelenga, ka ʻoku teʻeki hoko ʻenau fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamaí mo Hono ʻAlo huhuʻí ko ha konga moʻoni ʻo ʻenau moʻuí ʻoku nau moʻui ʻaki pea liliu ai.

ʻOku ou palōmesi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou lava ʻo ʻiloʻi mo ongoʻi ko e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuó u feinga ke fakamatalaʻi atú ʻoku maʻau ia—fakafoʻituitui mo fakataautaha.

ʻOku ou fakamoʻoni fiefia ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ʻofa mo moʻuí. Kapau te tau nofo ʻiate Ia, te Ne nofo ʻiate kitautolu.30 Pea ʻi heʻetau ʻaʻeva mo Iá, ʻe tāpuekina kitautolu ke fakatupu ha fua lahi. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sēnesi 5:18–24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:48–57; Mōsese 6–7.

  2. Mōsese 6:27.

  3. Mōsese 6:31.

  4. Mōsese 6:32, 34; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  5. Vakai, Sione 15:4–9.

  6. Jeffrey R. Holland, “Abide in Me,” Liahona, May 2004, 32.

  7. Vakai, Sione 15:10.

  8. Vakai, Mātiu 11:29–30.

  9. Vakai, Hilamani 5:12.

  10. Vakai, 3 Nīfai 27:14–15.

  11. Vakai, 2 Nīfai 32:3.

  12. Molonai 4:3; 5:2.

  13. Vakai, Mōsaia 2:17.

  14. Sione 15:10.

  15. ʻAlamā 33:22.

  16. ʻAlamā 33:23; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  17. Vakai, ʻAlamā 26:13.

  18. Naʻá ku fakamatalaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha fakataha lotu ʻi he 2017:

    “‘Naʻe kamata ʻa ʻAlamā ke malanga ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, ʻo nau hū ki honau ngaahi fale lotú, pea ki honau ngaahi falé; ʻio, ʻo aʻu ki heʻenau malanga ʻaki ʻa e folofoláʻi honau ngaahi halá’” (ʻAlamā 31:1tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻá ne fakafehoanaki foki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau.

    “Ko ʻeni, kapau te mou fakaʻatā ha potu, ke tō ai ha tenga ʻi homou lotó, vakai, kapau ko ha tenga moʻoni ia, pe ko ha tenga lelei, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻetuí, ʻo mou taʻofi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, vakai, ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi ʻa e ngāue ʻo e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni, pe ʻoku lelei ʻa e folofoláhe ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻio, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate auʼ [ʻAlamā 32:28; tānaki atu hono fakamamafaʻí].

    “Ko e mālié, ʻoku hoko ha tenga lelei ko ha fuʻu ʻakau ʻi hono tō ʻi he lotó pea kamata ke tupu, huli, pea moʻui.

    “Pea vakai, ʻi he kamata ke tupu ʻa e fuʻu ʻakaú, te mou pehē: Tau tauhi fakalelei ia koeʻuhí ke tupu hono aká, koeʻuhí ke tupu hake ia ʻo fua ʻaki ha fua maʻatautolu. Pea ko ʻeni vakai, kapau te mou tauhi ia ʻi he fuʻu tokanga lahi, ʻe tupu hono aká, ʻo tupu hake, ʻo fua mai.

    “Ka ʻo kapau te mou taʻetokangaʻi ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻo ʻikai tokanga ke tauhi ia, vakai he ʻikai ke tupu hano aka; pea ʻi he hoko mai ʻa e vela ʻo e laʻaá ʻe vela ai ia, ʻe mae koeʻuhí ʻoku ʻikai hano aka, pea te mou taʻaki ia ʻo laku ki tuʻa.

    “Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ke pehē ia koeʻuhí ʻoku ʻikai ke lelei ʻa e tengá, pea ʻoku ʻikai ke pehē koeʻuhí ʻoku ʻikai ke lelei ʻa hono fuá; ka ʻoku peheé koeʻuhi ko e kakā hoʻomou kelekelé, ʻo ʻikai te mou fie tauhi ʻa e ʻakaú, ko ia ʻe ʻikai te mou lava ke maʻu ʻa hono fuá.

    “ʻPea ko ia, kapau ʻe ʻikai te mou tauhi ʻa e folofolá, ʻo hanga atu ki muʻa ʻi he mata ʻo e tuí ki hono fua ʻo iá, ʻe ʻikai ai pē ke mou lava ʻo toli ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí.

    “Ka ʻo kapau te mou tauhi ʻa e folofolá ʻio, tauhi ʻa e fuʻu ʻakaú ʻi heʻene kamata ke tupú, ʻi hoʻomou tuí ʻi he faivelenga lahi, pea mo e faʻa kātaki, ʻo ʻamanaki ki hono fuá ʻe tupu hono aká; pea vakai, ʻe hoko ia ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatáʼ [ʻAlamā 32:37–41; tānaki atu hono fakamamafaʻí].

    “Ko e meʻa tefito ʻi he misi ʻa Līhaí ko e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí—ko ha fakafofonga ʻo e ‘ʻofa … ʻa e ʻOtuá’ [1 Nīfai 11:21–22].

    “ʻHe naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatáʼ [Sione 3:16].

    “Ko e ʻaloʻi, moʻui mo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e ngaahi meʻa-hā-mai mahino taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Hangē ko hono fakamoʻoniʻi ʻe Nīfaí, ko e ʻofa ko ʻení naʻe ‘lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ pea ‘fakafiefia taha ia ki he laumālié’ [1 Nīfai 11:22–23; vakai foki, 1 Nīfai 8:12, 15]. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Vahe 11 ʻo e 1 Nīfaí ha fakamatala fakaikiiki ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí ko ha fakataipe ki he moʻuí, ngāué, mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí—ʻa e ‘afeitaulalo ʻa e ʻOtuá’ [1 Nīfai 11:16]. ʻE lava ke lau ʻa e fuʻu ʻakaú ko ha fakafofonga ʻo Kalaisi.

    “Ko e founga ʻe taha ke fakakaukau ai ki he fua ʻi he fuʻu ʻakaú ko ha fakataipe ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakamatalaʻi e fuá ‘naʻe lelei … ke ngaohi ha taha ke fiefia’ [1 Nīfai 8:10] pea maʻu ai ha fiefia lahi mo e loto-holi ke vahevahe ʻa e fiefia ko iá mo e niʻihi kehé.

    “Ko e meʻa ʻoku makehé, ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi hono fakaafeʻi e kakai kotoa ke haʻu kia Kalaisí [vakai, Molonai 10:32], ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhaí [vakai, 1 Nīfai 8:19]” (“The Power of His Word Which Is in Us” [address given at seminar for new mission leaders, June 27, 2017], 4–5).

  19. Vakai, 2 Kolinitō 3:3.

  20. 2 Kolinitō 5:17.

  21. ʻOku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ʻa ʻAlamaá ko e holi ko ia ke tuí ʻoku tō ai ʻa e tengá ʻi hotau lotó, ʻi hono tauhi ʻa e tenga ʻo e tuí ʻoku tupu ai ʻa e ʻakau ʻo e moʻuí, pea ʻi hono tauhi ʻa e fuʻu ʻakaú ʻoku maʻu ai ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakaú, ʻa ia ʻoku “melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē” (ʻAlamā 32:42) pea ko e “mahuʻinga taha ia ʻi he ngaahi meʻa-foaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (1 Nīfai 15:36).

  22. ʻAlamā 5:14.

  23. Mōsese 6:34; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  24. Kolose 2:6.

  25. 1 Sione 2:3–6; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  26. Luke 18:22.

  27. Mōsese 6:34.

  28. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23.

  29. ʻAlamā 5:33–34; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  30. Vakai, Sione 15:5.