Konifelenisi Lahi
Ko e Falala ki he Tokāteline ʻa Kalaisí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko e Falala ki he Tokāteline ʻa Kalaisí

ʻI he taimi kuo tau langa ai hotau falé ʻi he fakavaʻe ʻo ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Kalaisí, ʻoku tau falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí.

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he palōfita matuʻotuʻa ko Nīfaí ʻi hono tesí, ʻoku folahi ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi muʻa ʻiate ia, pea ʻokú ne pukepuke ʻene meʻangāue tā-tongitongí.

Ko e lolotonga fakaʻosiʻosi ia ʻe Nīfai ʻa hono tā-tongitongi ʻo ʻene lekooti fakaʻosí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi leá.”1 Ka ʻi he hili pē iá, naʻe naʻinaʻi ʻe he Laumālié ʻa Nīfai ke foki ki heʻene lekōtí ʻo tohi ha pōpoaki aofangatuku. ʻI he mālohi ʻo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe toe toʻo ʻe he palōfita maʻongoʻonga ko iá ʻene meʻangāue tā-tongitongí peá ne tohi, “Ko ia, ʻoku feʻunga kiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó u tohí, tuku kehe pē ʻa e ngaahi lea ʻe niʻihi … kuo pau ke u lea ʻaki ʻo kau ki he tokāteline ʻa Kalaisí.”2

‘Oku tau houngaʻia taʻengata ʻi he “ngaahi lea ʻe niʻihi”3 ko iá pea mo hono fakalotoʻi ʻe he Laumālié ʻa Nīfai ke ne tohi kinautolú. Ko e fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ko ha mataʻikoloa kiate kinautolu ʻoku nau keinanga ʻi aí. ʻOku ʻi ai ha meʻa-hā-mai ki he papitaiso ʻo e Fakamoʻuí4pea mo e leʻo ʻo e ʻAló, ʻokú Ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa pē ke nau muimui ʻiate Ia5 pea “fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo [tau] mamata [ʻokú Ne] faí.”6 ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tui kia Kalaisí pea fakatomala fakamātoato mei heʻenau ngaahi angahalá mo muimui ʻi he Fakamoʻuí ki he vai ʻo e papitaisó te nau “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻio, pea ʻe toki hoko mai ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”7 ʻOku tau fanongo foki ki he leʻo ʻo e Tamaí ʻokú Ne folofola ʻo pehē: “ʻIo, ʻoku moʻoni mo totonu ʻa e ngaahi folofola ʻa hoku ʻOfaʻangá. Ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia.”8

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e mahuʻinga makehe ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí lolotonga haʻane lea ki he kau taki fakamisiona foʻou naʻe toki uiuiʻí, ʻo pehē: “ʻOku tau fakaʻamu ki heʻetau kau faifekaú … ke nau tohi-tongi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi honau lotó—pea fokotuʻu maʻu ia ʻi heʻenau moʻuí, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa.”9

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ha ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻe nima ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku pehē, “[ʻOku mau] fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”10

Ka ko hono mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai maʻá e kau faifekaú pē ia! Pea ʻoku loloto ange ia ʻi hano toutou fakamatalaʻi fakanounou pē ʻo hono ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻe nimá. ʻOku hoko ai ʻa e fono ʻo e ongoongoleleí. Ko e palani lahi ia ki he moʻui taʻengatá.

Kāinga, kapau te tau tali ʻa e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní ke fokotuʻu maʻu ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau fakaloloto ʻetau ului ki he ʻEikí ʻaki ʻa e ako, lotu, moʻui faivelenga pea fakatomala maʻu pē. Kuo pau ke tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tohi-tongi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he “kakano ʻo [hotau] lotó”11 ke loloto mo tuʻuloa tatau mo hono tohi-tongi ia ʻe Nīfai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻI he ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe kole ai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ‘a e ikunaʻi ʻa māmaní?” Kau ai mo e ngaahi meʻa kehe, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻuhinga ia ke falala lahi ange ki he akonaki ʻa Kalaisí ʻi he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e tangatá.”12

Kuo fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea falalá ko e “fakafalala pau ki ha ʻulungaanga, ivi malava, mālohi, pe moʻoni ʻo ha taha pe ko ha meʻa.”13 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha ko iá, pea ko ʻEne tokāteliné ʻa e meʻa ko iá.

ʻE liliu fēfē ʻe he fakataumuʻa ke falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e anga ʻo ʻetau moʻuí?

Kapau ʻoku tau falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí, te tau falala leva kia Kalaisi ke moʻui ʻaki ʻEne folofola kotoa pē.14 ʻI heʻetau moʻuí, te tau ako ai kia Sīsū Kalaisi,15 ʻEne ngāué, ʻEne ngaahi akonakí mo ʻEne Fakalelei taʻengatá, kau ai ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá. Te tau ako ʻEne ngaahi talaʻofá pea mo e ngaahi tūkunga ʻa ia ʻoku ʻomi ai ʻa e ngaahi talaʻofá.16 ʻI heʻetau akó, ʻe fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻofa lahi ange ki he ʻEikí.

Kapau te tau falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí, te tau fakataufolofola ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he lotu lilo mo fakatōkilalo, ʻa ia te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló mo hotau ngaahi tāpuakí kotoa.17 Te tau lava ʻo lotu ke maʻu ʻa e takaua ʻo e fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní,18 lotu ke fakafenāpasi hotau lotó mo Ia,19 lotua ke fakakaukau ki heʻetau ngaahi fuakavá mo fakafoʻou ʻetau tukupā ke tauhi kinautolú.20 Te tau lava ʻo lotua ke poupou mo fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki hotau kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau maʻu fakahā;21 lotua ke maʻu ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo e fakamolemolé;22 pea lotua mo e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí.23 ʻOku ou fakaafeʻi koe ke fakamuʻomuʻa ʻa e lotú ʻi hoʻo moʻuí, ʻo fekumi ʻi he ʻaho takitaha ke fakalakalaka hoʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

Kapau ʻoku tau falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí, te tau tafoki mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní ka tau lava ʻo tokanga taha ki he Huhuʻi ʻo e māmaní.24 Te tau fakangatangata pe taʻofi ʻa e taimi ʻoku fakamoleki ki he mītia fakasōsialé; keimi fakakomipiutá; fakafiefia ʻoku fakamole taimi, tōtuʻa pe taʻefeʻungá; ko e fakamānako ʻo e ngaahi koloa mo e muna ʻo e māmani ko ʻení; pea mo ha faʻahinga ʻekitivitī pē ʻoku fakavaivai ki he ngaahi talatukufakaholo loi mo e ngaahi fakakaukau hala ʻa e tangatá. Ko Kalaisi pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻoní mo e fiemālie ʻoku tolongá.

ʻE hoko ʻa e fakatomala fakamātoató25 ko ha konga fakafiefia26 ʻetau moʻuí—ʻo fakatou fakamolemolea ʻa e angahalá pea mo liliu ʻi he ʻīmisi ʻo Kalaisí.27 ʻOku fakaʻatā ʻe he fakatomala ʻi he tui kia Kalaisí ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí maʻatautolu. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻe he Fakamoʻuí, ʻokú Ne “fakahoko ha meʻa lahi ange mei hono fakamaʻa [kitautolu] mei he angahalá. ʻOkú Ne ʻomi foki kiate [kitautolu] ʻa e mālohi foʻou.”28 ʻOku tau takitaha fiemaʻu ʻa e mālohi ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ke fakakakato ʻa e taumuʻa taʻengata ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku tau maʻu ʻa e mālohí, ʻia Sīsū mo ʻEne tokāteliné. Naʻá Ne folofola, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ʻeku tokāteliné ʻeni, pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku langa ʻoku nau langa ki heʻeku maká, pea ʻe ʻikai ikuna ʻa kinautolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí.”29

ʻOku tau vakai ki hono fakakakato ʻo e talaʻofa ko ʻení ʻi he moʻui ʻo e kakai faivelengá. Naʻe kiʻi fuoloa siʻi ʻeni ʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo Talavisi mo Keisī. Naʻá na mali fakapuleʻanga ʻi he 2007. Naʻe teʻeki ke kau ʻa Talavisi ki he Siasí ʻi he taimi ko iá. Neongo naʻe tupu hake pē ʻa Keisī ʻi he Siasí, ka naʻá ne hē mei heʻene tuí ʻi hono taʻu hongofulu tupú pea naʻá ne hē ai pē mei he ngaahi akonaki naʻá ne fakavaʻe aí.

ʻI he 2018, naʻe fetaulaki ai ʻa Talavisi mo e ongo faifekaú, pea papitaiso ia ʻi Māʻasi 2019. Naʻe hoko leva ʻa Talavisi ko ha faifekau kia Keisī, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi foki ʻa e fakaului naʻe liliu ai ʻene moʻuí. Naʻa nau sila ʻi he temipalé ʻi Sepitema ʻo e 2020. Naʻe hili nai ha taʻu ʻe ua mei he papitaiso ʻo Talavisí, naʻe ui ia ke ne ngāue ʻi he kau pīsopelikí.

ʻOku puke ʻa Talavisi ʻi ha mahaki ʻoku hāhāmolofia ʻa ia ʻoku toutou faʻu ai ha fanga foʻi ngungu ʻi he ngaahi ʻōkani ʻi loto ʻi hono sinó. Kuo faʻa toutou tafa ia ke toʻo ʻa e fanga foʻi ngungu ʻoku toutou faʻú, ka ʻoku ʻikai ha faitoʻo ia ki he mahakí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe talaange kia Talavisi ʻoku siʻi ʻi he taʻu ʻe 10 ʻene toenga moʻuí.

ʻOku puke ʻa Keisī ʻi he retinitis pigmentosa, ko ha mahaki fakafāmili ʻokú ne fakatupunga ha fakaʻaʻau pē ke kovi ange ʻa e vakaí kae ʻoua pē kuo poʻuli ʻaupito ʻa e fofongá.

Naʻe talanoa mai ʻa Keisī ki hono kahaʻú. Naʻá ne tomuʻa fakamatala ki ha taimi, ʻi he kahaʻu vave maí, ʻa ia te ne hoko ai ko ha uitou ʻoku kui pea ʻikai ha tokoni fakapaʻanga, pea ʻokú ne ohi toko taha hake pē ʻena fānau ʻe toko fā. Naʻá ku fehuʻi ange kia Keisī pe ʻokú ne lava fēfē ʻo talia ha kahaʻu fakaloloma pehē. Naʻá ne malimali fiemālie pē mo pehē mai, “Kuo teʻeki ha taimi te u ongoʻi fiefia pe fakatuʻamelie ange ai ʻi heʻeku moʻuí. ʻOkú ma falala ki he ngaahi palōmesi naʻá ma maʻu ʻi he temipalé.”

ʻOku hoko ʻa Talavisi ʻi he taimí ni ko e pīsope. Naʻe toki fai hano tafa lahi ʻi he māhina ʻe ua kuo ʻosí. Ka ʻokú ne fakatuʻamelie pē mo fiemālie. Kuo fakaʻau ke kovi ange ʻa e vakai ʻa Keisií. ʻOku ʻi ai haʻane kulī fakahinohino pea ʻoku ʻikai lava ʻo fakaʻuli. Ka ʻokú ne fiemālie pē ʻi hono ohi hake ʻene fānaú mo e hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí.

ʻOku langa ʻe Talavisi mo Keisī ʻa hona falé ʻi he funga maká. ‘Oku falala ʻa Talavisi mo Keisī ki he tokāteline ʻa Kalaisí pea mo e talaʻofa ko ia ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakatapui ʻa [ʻenau] ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate [kinautolu].”30 ʻI he palani haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fehokotaki ʻa e faingataʻaʻia ʻi he tui kia Kalaisí mo ʻetau hoko ʻo haohaoa ʻia Kalaisí.31 Hangē ko ia ko e tangata poto ʻi he talanoa fakatātaá ʻa ia naʻá ne langa hono falé ʻi he funga maká,32 pea ʻi he tō mai ʻa e ʻuhá, pea kamata ke tāfeá, pea angi mai ʻa e matangí, ʻo tō ki he fale ʻoku langa ʻe Talavisi mo Keisií, he ʻikai holo ia, he ʻe langa ia ʻi he funga maká.33

Naʻe ʻikai folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo e malava ke hoko ha ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí; ka naʻá Ne folofola fekauʻaki mo e pau ke tau foua ha ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻá. Ko e kehekehe ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení ʻoku ʻikai ko e fakaʻapē pe ʻe hoko mai ʻa e faingataʻá ka ko e founga kuo tau tali ai ʻEne fakaafe loto-ʻofa ke fakatou fanongo mo fai ʻa e meʻa kuó Ne akoʻí.34 ʻOku ʻikai ha toe founga ke moʻui ai.

Ko e taimi ʻoku tau langa ai hotau falé ʻi he fakavaʻe ʻo ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Kalaisí, ʻoku tau falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí, pea ʻi heʻetau haʻu kiate Iá, ʻoku tau maʻu ai ʻEne talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e kakai ʻoku falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí ʻoku nau ʻunu atu ki muʻa ʻo tuʻumaʻu ʻia Kalaisi pea kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku ʻikai mo ha toe hala ke fakamoʻui ai ʻi he puleʻanga ʻo e langí.35

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni fakataautaha ki he moʻoni ʻo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí ki māmani naʻá Ne foaki ai Hono ʻAló ke huhuʻi ʻetau angahalá36 mo fakamoʻui kitautolu mei he mamahí.37 ʻOku ou fakamoʻoni kuó Ne uiuiʻi ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻa ia ʻoku fakafou mai ai ʻEne fakataufolofolá mo tataki kitautolú.

ʻOku ou fakaafeʻi koe, ʻaki ʻa e kotoa hoku lotó, ke falala ki he tokāteline ʻa Kalaisí pea langa hoʻo moʻuí ʻi he maka ʻo e Huhuʻí. He ʻikai ʻaupito te Ne liʻaki koe. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.