Konifelenisi Lahi
Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Fuakavá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Fuakavá

ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá, mei he papitaisó ki he temipalé pea mo e toenga hoʻo moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu ʻa e mālohi ke ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angamaheni ʻa e māmaní.

ʻI Nōvema ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie ke fakatapui ʻa e Temipale Belém Brazil. Ko ha meʻa fakafiefia ke kau fakataha mo e kāingalotu kuo fakatapui ʻo e Siasí ʻi he fakatokelau ʻo Palāsilá. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻilo ai ko Pēlemi ʻa e hūʻanga ki he vahefonua ʻoku ʻi ai ʻa e vaitafe mālohi taha ʻi he māmaní, ʻa e Vaitafe ʻAmasoní.

Neongo ʻa e mālohi ʻo e vaitafé, ka ʻoku hoko tuʻo ua ʻi he taʻu ha meʻa ngali kehe. ʻI he taimi ʻoku tuʻu ai ʻa e laʻaá, māhiná mo e māmaní ʻi ha tuʻuʻanga meimei tatau, ʻoku tafe hake ha peau kula mālohi ʻi he vaitafé, ʻo ʻikai ke tafe ia ʻi he halanga tafe fakanatula ʻo e vaí. Kuo lekooti ha ngaahi peau ʻoku aʻu ki he mita ʻe 6 hono māʻolungá1 ʻo fononga ʻi ha kilomita ʻe 502 ʻi he vaitafe tafenga vai. Ko e meʻa fakaofo ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻiloa angamaheni ko ha tidal bore (peau mālohi ʻoku tafe ʻo fakafepakiʻi ʻa e ʻaú), ʻoku ui fakalotofonua ia ko e pororoca, pe ko e “ʻuʻulu leʻolahí,” koeʻuhí ko e longoaʻa leʻolahi ʻoku tupu mei aí. Te tau lava ʻo pehē ʻoku aʻu ē ki he Vaitafe ʻAmasoni mālohí kuo pau ke ne fakavaivai ki he ngaahi mālohi fakalangí.

Hangē ko e Vaitafe ʻAmasoní, ʻoku fakanatula pē ha hoko ha ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí; ʻo tau anga ʻaki hono fai pē ʻa e meʻa ʻoku hoko fakanatulá. Hangē ko e Vaitafe ʻAmasoní, ʻoku malava ke tau fai ha ngaahi meʻa ʻoku makehe ʻo fakafou ʻi ha tokoni fakalangi. He ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fakanatula ke tau loto-fakatōkilalo, angamalū, pe loto-fiemālie ke fakavaivaiʻi hotau lotó ki he ʻOtuá. Ka ʻi hono toki fai pē ʻo e meʻa ko iá, ʻoku malava ai ke tau liliu, foki hake ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, mo aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá.

ʻOku ʻikai ke tau tatau mo e Vaitafe ʻAmasoní, he ʻoku tau lava ʻo fili pe te tau fakavaivai ki he ngaahi mālohi fakalangí pe “fononga ʻi he taʻau angamahení.”3 Mahalo ʻe ngali faingataʻa hono fili ʻa e founga ʻoku ʻikai ke tau angamaheni ki aí. Ka ʻi heʻetau talangofua “ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” mo liʻaki ʻa e ngaahi fakahehema siokita ʻa e tangata pe fefine fakakakanó,4 te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi liliu-moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí, ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ke fakahoko ai ʻení. Naʻá ne palōmesi, “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí … [ke hiki hake kitautolu] ke tau hao mei he mālohi ʻo e maama hingá ni.”5 ʻI hono ʻai ʻe tahá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka ʻi he taimi pē ʻoku tau fehokotaki ai mo Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapú.

Kimuʻa pea fakatupu ʻa e māmaní, naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fuakava ko ha founga ia te tau lava ai, ko ʻEne fānaú, ʻo fakatahaʻi ai kitautolu kiate Iá. Makatuʻunga ʻi he fono taʻengata taʻefeliliuakí, naʻá Ne fakamahinoʻi mai ʻa e ngaahi makatuʻunga tuʻupau ʻa ia ʻe liliu, fakahaofi mo hakeakiʻi ai kitautolú. ʻOku tau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi he moʻuí ni, ʻaki ʻetau kau ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo palōmesi ke fai ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá ke tau faí, pea ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki pau.6

Ko e fuakavá ko ha tukupā ia ʻoku totonu ke tau mateuteu ki ai, maʻu ha mahino lelei ki ai, mo fakaʻapaʻapaʻi moʻoni.7 Ko hono fakahoko ko ia ha fuakava mo e ʻOtuá ʻoku kehe ia mei hano fai pē ha palōmesi angamaheni. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Uá, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he palōmesi ʻoku vaivaí ʻa e mālohi ke fakafehokotaki kitautolu kiate Ia ke tau lava ai ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi ivi tākiekina fakamāmaní. ʻOku tau toki fai pē ha fuakava ʻi he taimi ʻoku tau tukupā ai ke tau fakahoko moʻoni iá.8 ʻOku tau hoko ko ha fānau fuakava ʻa e ʻOtuá mo e kau ʻea-hoko ki Hono puleʻangá, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau faifeinga ai ke fokotuʻu ʻetau ngaahi fuakavá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e hala ʻo e fuakavá ki ha ngaahi fuakava hokohoko ʻa ia ʻoku tau omi ai kia Kalaisi ʻo fehokotaki mo Ia. ʻOku fakafou ʻi he haʻi fakafuakava ko ʻení ʻa ʻetau malava ke maʻu ʻa Hono mālohi taʻengatá. ʻOku kamata ʻa e halá mei he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá, pea hoko mai ai ʻa e papitaisó mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.9 Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e founga ke hū ai ki he halá ʻi he taimi naʻá Ne papitaiso aí.10 Fakatatau mo e ngaahi talanoa ʻi he Kosipeli ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi he tohi ʻa Maʻake mo Luké, naʻe folofola hangatonu ʻa e Tamai Hēvaní kia Sīsū ʻi Hono papitaisó, ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá koe; ʻoku ou fiemālie lahi ʻiate koe.” ʻI he taimi ʻoku tau kamata fononga ai ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó, ʻoku ou lava ʻo fakakaukauloto atu ki hano folofola ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu takitaha: “Ko ʻeku fānau ʻofeiná koe ʻa ia ʻoku ou vīkiviki aí. Hokohoko atu pē.”11

ʻI he papitaisó pea mo e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití,12 ʻoku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.13 ʻI he puipuituʻa ko ʻení, tau tokanga muʻa ki he fekau ʻi he Fuakava Motuʻá ke, “ʻOua naʻá ke tākuanoa ʻa e huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua.”14 ʻI he kuonga ní, ʻoku hangē ʻeni ia hano tapui ʻa hono ngāue ʻaki taʻe-fakaʻapaʻapa ʻa e huafa ʻo e ʻEikí. ʻOku kau ia ʻi he fekaú, ka ʻoku loloto ange hono tuʻutuʻuní. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “toʻó” ʻoku ʻuhinga ia ke “hiki hake” pe “toʻotoʻo” ʻo hangē ko hano toʻo ʻe ha taha ha fuka ʻokú ne fakahaaʻi ia fakafoʻituitui pe ha kulupu.15 Ko e foʻi lea ʻoku liliu ko e “tākuanoá” ʻoku ʻuhinga ia ki he “ngeʻesi” pe “takihalaʻi.”16 ʻOku lava leva ke ʻuhinga ʻa e fekau ke ʻoua naʻa tākuanoa ʻa e huafa ʻo e ʻEikí ke, “ʻOua naʻá ke tala ko ha ākonga koe ʻo Sīsū Kalaisi kae ʻoua kuó ke fakataumuʻa ke fakafofongaʻi lelei Ia.”

ʻOku tau hoko ko ʻEne kau ākonga mo fakafofongaʻi lelei Ia ʻi he taimi ʻoku tau fakataumuʻa ai ke fakautuutu ʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi fuakavá ʻa e malōhi ke tau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá koeʻuhí ʻoku liliu hotau vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau fehokotaki mo Kinaua ʻi ha haʻi fakafuakava.

ʻOku fakatau ʻa e hala ʻo e fuakavá ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé, hangē ko e ʻenitaumeni ʻi he temipalé.17 Ko e ʻenitaumení ko e meʻaʻofa ia ʻo e ngaahi fuakava toputapu mei he ʻOtuá ʻokú ne fakafehokotaki fakaʻaufuli kitautolu kiate Ia. ʻI he ʻenitaumení, ʻoku tau fuakava, ʻuluakí, ke feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá; uá, ke fakatomala ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala; tolú, ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki ʻetau tui kiate Ia, fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá ʻi heʻetau moʻuí, pea feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongo fekau lalahi ʻe ua ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. ʻOku tau fuakava ko hono faá, ke tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá, pea nimá, ke fakatapui kitautolu mo e meʻa kotoa ʻoku tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí ke langa ʻaki Hono Siasí.18

ʻI hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku tau ako lahi ange ai fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí pea maʻu hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.19 ʻOku tau maʻu ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí. ʻOku tau hoko ko ha kau ākonga moʻui mateaki ange koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau hoko ko ha kakai ʻoku hokohoko atu ʻi he taʻeʻilo.20 Ka ʻoku tau moʻui ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá pea ʻoku fakalotoa ange ai kitautolu ke tau tokoni ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. ʻOku tau maʻu ha ivi malava lahi ange ke fakakakato ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku maluʻi kitautolu mei he koví,21 pea ʻoku tau maʻu ha mālohi lahi ange ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea mo fakatomala ʻi he taimi te tau fakahoko ai ha fehalaākí.22 ʻI he taimi te tau tō aí, ʻoku tokoni ʻa e manatu ki heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ke tau toe foki ai ki he halá. ʻI heʻetau fehokotaki ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ko ha pororoca ʻiate kitautolu pē, ʻo malava ke fakafepakiʻi ʻa e taʻau ʻo e māmaní, ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí pea aʻu ki he nofo taʻengatá. ʻE iku pē ʻo liliu hotau ngaahi ikuʻangá koeʻuhí he ʻoku fakatau ʻa e hala ʻo e fuakavá ki he hakeakiʻí mo e moʻui taʻengatá.23

ʻOku hoko foki ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi he faiʻanga papitaisó pea mo e temipalé ke tau maʻu ai ha ivi ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e loto-mamahi ʻo e moʻui fakamatelié.24 Ko e tokāteline ʻoku kau fakataha mo e ngaahi fuakava ko ʻení ʻoku fakafaingofuaʻi ai ʻetau fonongá mo ʻomi ha ʻamanaki lelei, fiemālie mo e nonga.

Naʻe maʻu ʻe heʻeku ongo kui ko Lena Sōfia mo Meti Leanitā Lenilaní ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi heʻena fuakava ʻi he papitaisó ʻi he taimi naʻá na kau ai ki he Siasí ʻi he 1912 ʻi Finilaní. Naʻá na fiefia ke na kau ʻi he ʻuluaki kolo ʻo e Siasí ʻi Finilaní.

Naʻe mālōlō ʻa Leanitā mei he TB hili ha taʻu ʻe nima mei he lolotonga hono feitamaʻi ʻe Lena ʻa ʻena tama fika hongofulú. Ko e kiʻi tamasiʻi ko iá, ʻa ʻeku tangataʻeikí, naʻe fāʻeleʻi ia hili ha māhina ʻe 2 mei he pekia ʻa Leanitaá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tanu ʻe Lena ʻa hono husepānití, ka naʻá ne toe tanu foki mo ha toko fitu ʻo ʻene fānau ʻe toko hongofulú. ʻI heʻene hoko ko ha uitou masivá, naʻá ne faingataʻaʻia. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha mālōlō lelei ʻi he poʻulí ʻi ha taʻu ʻe 20. Lolotonga ʻo e ʻahó, naʻá ne fāinga ke tokonaki ha meʻatokoni maʻa hono fāmilí. ʻI he poʻulí, naʻá ne tokangaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe mei maté. ʻOku faingataʻa ke fakakaukauloto atu ki he meʻa naʻá ne matuʻuakí.

Naʻe kātekina ʻe Lena he naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne kei fakataha pē mo hono husepānití mo e fānau kuo mālōloó ʻi he nofo taʻengatá. Naʻe hoko ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi tāpuaki fakatemipalé, kau ai ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá, ke ne maʻu ai ha nonga koeʻuhí naʻá ne falala ki he mālohi ʻo e faisilá. Lolotonga ʻene kei moʻuí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻenitaumeni pe sila kia Leanitā, ka naʻe kei hoko pē ʻa Leanitā ko ha tākiekina mahuʻinga ia ki heʻene moʻuí pea mo ha konga ʻo ʻene fakatuʻamelie atu ki he kahaʻú.

ʻI he 1938, naʻe fakahū ai ʻe Lena ha ʻū lekooti ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻa hono fāmili kuo pekiá, ko e niʻihi ia ʻo e ʻū lekooti naʻe fuofua fakahū mei Finilaní. Hili ʻene mālōloó, naʻe fakahoko ʻe ha niʻihi kehe ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻana, mo Leanitā pea mo ʻene fānau naʻe pekiá. Naʻe fakafofongaʻi ia ke maʻu hono ʻenitaumení, pea naʻe silaʻi ʻa Lena mo Leanitā, pea silaʻi kiate kinaua ʻa ʻena fānau naʻe pekiá mo ʻeku tangataʻeikí. Naʻe hangē ʻa Lena ko kinautolu naʻe “mate … ʻi he tuí, ʻo ʻikai ke nau [maʻu] ʻa e ngaahi talaʻofá, ka naʻa nau mamata mamaʻo atu, mo ʻilo pau ki ai, ʻo fāʻofua ia.”25

Naʻe moʻui ʻa Lena ʻo hangē kuó ne ʻosi fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakafehokotaki ia ʻe heʻene ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e sākalamēnití ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne “[tuku ʻa e holi ongoʻingofua ke ʻi he potu māʻoniʻoni ʻo e Huhuʻí ke ʻomi ha ʻamanaki lelei ki hono loto kuo maumaú].”26 Naʻe fakakaukau ʻa Lena ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻaloʻofa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ke ne ako fekauʻaki mo e ngaahi fāmili taʻengatá kimuʻa peá ne foua ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu ʻo fakafou ʻi he fuakavá, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke kātekina mo ikunaʻi ʻa e tākiekina fakamamahi ʻo ʻene ngaahi polé mo e faingataʻá.

ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá, mei he papitaisó ki he temipalé pea mo e toenga hoʻo moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu ʻa e mālohi ke ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angamaheni ʻo e māmaní—ʻa e mālohi ke ke ako, mālohi ke ke fakatomala pea fakamaʻa koe, mo e mālohi ke maʻu ʻa e ʻamanaki lelei, nonga, mo e fiefia ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu te ke malu mo hoʻo fāmilí mei he ivi tākiekina ʻo e filí, tautautefito ki he taimi ʻokú ke ʻai ai ʻa e temipalé ke fakatefito ai hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo haʻu kia Kalaisi pea fehokotaki kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he fuakavá, ʻe hoko ha meʻa ʻoku ʻikai faʻa angamaheni ke hoko. ʻE liliu koe pea te ke hoko ʻo haohaoa ʻia Sīsū Kalaisi.27 ʻOkú ke hoko ko ha fānau fuakava ʻa e ʻOtuá mo e ʻea-hoko ʻi Hono puleʻangá.28 ʻOku ou lava ʻo fakakaukauloto atu ki Haʻane folofola atu kiate koe: “Ko ʻeku fānau ʻofeiná koe ʻa ia ʻoku ou vīkiviki aí. ʻOku talitali lelei koe ki ʻapi.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakafuofua ki he fute ʻe 20.

  2. Fakafuofua ki he maile ʻe 30.

  3. ʻOku ʻi ai ʻetau fili ke fai koeʻuhí kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingamālie ke tau fili mo ngāue maʻatautolu pē. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tauʻatāina ke Filí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; 2 Nīfai 2:27; Mōsese 7:32.

  4. Vakai, Mōsaia 3:19.

  5. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 96, 97.

  6. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakavá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  7. ʻOku fehalaaki ʻa e taha kotoa pē ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku kātakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fehalāakí pea kuó Ne foaki mai ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá ʻo aʻu pē ki he hili ʻetau maumauʻi ha fuakavá. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikotí, “ʻOku kehe e ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ngaahi vaivaí mei Heʻene [ʻafio] ki he angatuʻú … [he koeʻuhí] ʻoku folofola maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaloʻofa ʻo kau ki he ngaahi vaivaí” (“Mālohi Fakataautaha ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2013, 83). Ko ia ai, ʻoku ʻikai totonu ke tau tālaʻa ʻi he malava ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi vaivaí. Ka neongo ia, ko hono maumauʻi ko ia ha fuakava ʻi he ʻiloʻilo paú mo ha palani mata-fefeka ke toki fakatomala ʻamuí—ʻi hono ʻai ʻe tahá, ko e tomuʻa palaniʻi ʻo ha faiangahala mo e fakatomalá—ʻoku koviʻia ai ʻa e ʻEikí (vakai, Hepelū 6:4–6).

  8. Vakai, Robert Bolt, A Man for All Seasons: A Play in Two Acts (1990), xiii–xiv, 140.

  9. Vakai, 2 Nīfai 31:17–18.

  10. Vakai, 2 Nīfai 31:4–15.

  11. ʻOku lekooti ʻi he tohi ʻa Luké ʻo pehē, “Pea maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻo hangē ko e sino ʻo e lupé, pea hoko mai mo e le‘o mei he langí, ʻo pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá koe; ʻoku ou fiemālie lahi ʻiate koe” (Luke 3:22). ʻOku lekooti ʻi he tohi ʻa Maʻaké ʻo pehē, “Pea ongo mai ʻa e leʻo mei he langí, naʻe pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá koe, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (Maʻake 1:11). Ko e liliu ʻa Viliami Tinitale [ki he veesi ko ʻení] ʻoku mahino mo ongo ʻofa ange ia ʻi he [liliu ʻi he] Pulusinga ʻa Kingi Sēmisí. ʻI heʻene liliú, ʻoku folofola ʻe he leʻo ʻo e Tamai Hēvaní, “Ko siʻeku ʻAlo ʻofaʻangá koe ʻa ia ʻoku ou fiefia lahi aí” (ʻi he Brian Moynahan, God’s Bestseller: William Tyndale, Thomas More, and the Writing of the English Bible—A Story of Martyrdom and Betrayal [2002], 58). Ko e tohi pē ʻa Mātiú ʻoku lipooti ai naʻe folofola fakahangatonu ʻa e leʻó ʻo pehē, “Pea ʻiloange, ko e leʻo mei he langí, naʻe pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (Mātiu 3:17). Ko e Kosipeli ʻa Sioné ʻoku lipooti pē ai ʻa e papitaiso naʻe fai ʻe Sione Papitaisó: “Pea naʻá ku mamata, pea fakamoʻoni ko e ʻAlo ʻeni ʻo e ʻOtuá” (Sione 1:34).

  12. Vakai, 2 Nīfai 31:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77.

  13. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa hono mahuʻinga ʻo e foʻi lea ko e “loto-fiemālie” ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ʻaki ʻa e sākalamēnití: “ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa tau fakamoʻoni ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití. ʻOku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke fai ia. [Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77.] ʻOku fokotuʻu mai ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau fakamoʻoni pē ki heʻetau loto-fiemālié, kuo pau ke hoko ha meʻa kehe kimuʻa pea tau toki toʻo moʻoni kiate kitautolu ʻa e huafa toputapu ko iá ʻi he ʻuhinga mahuʻinga tahá” (“Taking upon Us the Name of Jesus Christ,” Ensign, May 1985, 81). ʻOku ʻuhinga ʻa e “meʻa kehe” ko iá ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé mo e hakeakiʻi ʻi he kahaʻú.

  14. ʻEkesōtosi 20:7.

  15. Vakai, James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible (2010), Hebrew dictionary section, page 192, number 5375.

  16. Vakai, Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible, Hebrew dictionary section, page 273, number 7723.

  17. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “ʻOku fakakaukauʻi mahino ʻe he fuakava ʻo e papitaisó ha meʻa pe ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú pea ʻokú ne hanganaki atu ki he temipalé. … ‘Oku hokohoko atu ʻa e founga ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku kamata ʻi he ngaahi vai ʻo e papitaisó pea fakalahi ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻetau tuʻu ʻi he vai ʻo e papitaisó, ʻoku tau taumuʻa ai ki he temipalé. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau taumuʻa ai ki he temipalé. ʻOku tau tukupā ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ko ha teuteu ia ke kau ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki māʻolunga taha ʻe lava ʻo maʻu ʻi he huafa pea mo e mafai ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ia ai, ʻoku tau toʻo kakato ange kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipale māʻoniʻoní” (“Maʻu ha Hingoa mo ha Tuʻunga Ongoongo Lelei,” Liahona, Mē 2009, 98). Mahalo ʻoku ʻikai kakato ʻa e foungá kae ʻoua kuo “tau tatau mo ia” (Molonai 7:48), ʻi he taimi te tau liliu kakato aí.

  18. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 27.2 (ChurchofJesusChrist.org), ko e ngaahi fuakavá ke moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e talangofuá, talangofua ki he fono ʻo e feilaulaú, talangofua ki he fono ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá, pea mo tauhi ʻa e fono ʻo e fakatapuí; vakai foki, David A. Bednar, “Tuku Ke Langa ʻa e Falé Ni Ki Hoku Hingoá,” Liahona, Mē 2020, 84–87.

  19. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:14–15. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ʻo pehē, “Ko e ‘kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ ʻoku kau ai e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ‘ko e talaʻofa ia ʻo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku ou foaki kiate kimoutolú, ʻio ko e nāunau ʻo e puleʻanga fakasilesitialé; ʻa ia ko e nāunau ʻo e siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, ʻio ʻo e ʻOtuá, ko e tokotaha māʻoniʻoni tahá, ʻia Sīsū Kalaisi ko Hono ʻAló’ (T&F 88:4–5)” (“Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Mē 2009, 23, fakamatala 5).

  20. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15.

  21. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22, 25–26.

  22. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:21.

  23. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15, 22; Russell M. Nelson, “Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 98.

  24. Vakai, Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” 96; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20. ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi, naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e taimi kotoa pē te ke feinga ai pea mo muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ko e taimi kotoa pē te ke fai ai ha meʻa lelei—ha ngaahi meʻa he ʻikai fai ʻe he ʻtangata fakakakanó,ʼ—ko hoʻo ikuʻi ia ʻa māmaní” (“Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” 97).

  25. Hepelū 11:13.

  26. Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” Ngaahi Himí, fika 5, veesi 5. Ko e himi manako ʻeni ʻa Lena Sōfia Lenilaní.

  27. Vakai, Molonai 10:30–33.

  28. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–20.