Konifelenisi Lahi
Ko Ha Leʻo ʻo e Fiefiá!
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko Ha Leʻo ʻo e Fiefiá!

Kuo hoko ʻa e langa temipalé ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ki he kau palōfita kotoa pē talu mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“Ko ʻeni, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú? Ko ha leʻo ʻo e fiefia! Ko ha leʻo ʻo e ʻaloʻofa mei he langí; pea ko ha leʻo ʻo e moʻoni mei he kelekelé; … ko ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá; ko e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fuʻu fiefia lahi.”1

ʻE kāinga, ʻoku meimei taʻemalava ke tau fanongo ki he ngaahi lea ko ʻeni mei he palōfita ko Siosefa Sāmitá taʻe te tau maʻu ha fiefia lahi!

ʻOku fālute moʻoni ʻe he lea fiefia ʻa Siosefá ʻa hono fakahaaʻi kakato mo fakaʻeiʻeiki ʻo e nēkeneka ʻoku maʻu ʻi he palani lahi ʻo e fiefia ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, he kuó Ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu, “ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”2

Naʻa tau kalanga fiefia kotoa3 ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻi heʻetau fanongo ki he palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku hokohoko atu ʻetau kalanga fiefia ʻi heni ʻi heʻetau moʻui fakatatau mo ʻEne palaní. Ka ko e hā koā ʻa e puipuituʻa moʻoni ʻo e fanongonongo fiefia ko ʻeni mei he Palōfitá? Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi ongo fakaeloto loloto ko ʻení?

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Ko ha fakahā nāunauʻia moʻoni ʻeni naʻe maʻu ʻi he fiefia lahi. ʻI he taimi naʻe fuofua ʻilo ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻe lava ke nau papitaiso maʻa honau ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá, naʻa nau fiefia. Naʻe pehē ʻe Uilifooti Utalafi, “Ko e momeniti naʻá ku fanongo ai ki aí, naʻe ake ʻi hoku laumālié [ha] fiefia lahi!”4

Naʻe ʻikai ko e papitaiso pē maʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻa e moʻoni ʻe fakahā mo fakafoki mai ʻe he ʻEikí. Naʻe lahi mo ha ngaahi meʻaʻofa pe ngaahi fakakakoloa kehe naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki ki Hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné.

Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻaʻofa kehe ko ʻení ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú, tuʻuloa ʻa e ngaahi malí ʻo taʻengatá, ko hono silaʻi ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá, pea ko hono aofangatukú ko e tāpuaki ʻo e foki ki ʻapi ki he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakafaingamālieʻi kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí naʻe lau ʻeni ʻe he ʻOtuá ko e taha ʻo Hono ngaahi tāpuaki māʻolunga mo māʻoniʻoni tahá,5 naʻá Ne fakahinohinoʻi ai ke langa ha ngaahi fale toputapu ʻa ia te Ne lava ai ke foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻení ki Heʻene fānaú.6 ʻE hoko ʻa e ngaahi falé ni ko Hono ʻapi ʻi he māmaní. ʻE hoko ʻa e ngaahi falé ni ko ha ngaahi temipale ʻa ia ko e ngaahi meʻa naʻe silaʻi pe fakamaʻu ʻi he māmaní ʻi Hono huafá, ʻaki ʻEne folofolá, ʻe fakamaʻu ia ʻi Hono mafaí ʻi he langí.7

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho ní, ʻe faingofua ki hatau niʻihi ke fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata nāunauʻia ko ʻení. Kuo hoko ia ko ha konga hotau natulá. ʻOku ʻaonga ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻetau vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa kinautolu ne fuofua ʻilo ki aí. Naʻe mahino ʻeni kiate au ʻi ha meʻa ne toki hoko kimuí ni.

ʻI he taʻu kuo ʻosí, kimuʻa siʻi pē pea fakatapui ʻa e Temipale Tokiō Siapaní, naʻe takimamataʻi ha kau fakaafe tokolahi ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé ʻi he temipale ko iá. Naʻe kau ʻi ha kulupu takimamata ʻe taha ha taki mohu fakakaukau mei ha tui fakalotu kehe. Ne mau akoʻi ki heʻemau kau fakaafé ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní, tufakanga huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ko iá, pea mo e tokāteline ko ia ʻe lava ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e silá.

ʻI he ʻosi ʻo e takimamatá, naʻá ku fakaafeʻi homau kaungāmeʻá ke vahevahe mai ʻene ngaahi ongó. ʻI heʻene ʻuhinga ki he fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmili ʻi he—kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú, naʻe fehuʻi fakamātoato mai ʻe he tangata lelei ko ʻení, “ʻOku mahino moʻoni nai ki he kau mēmipa ʻo homou siasí hono kāfakafa ʻo e tokāteline ko ʻení?” Naʻá ne toe pehē, “Mahalo ko e tokāteline pē ʻeni ʻe taha te ne lava ʻo fakatahaʻi ʻa e māmani mātuʻaki moveteveté ni.”

He toki vakai fakaofo moʻoni ia! Naʻe ʻikai ngata hono ueʻi ʻo e tangatá ni ʻe he ngāue nima meaʻa ʻo e temipalé ka ʻi he tokāteline fakaofo mo kāfakafa, ʻoku fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí mo silaʻi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo taʻengatá.8

ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi hono fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau, ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he temipalé. Ko e meʻa ʻoku ngali angamaheni pe te tau toutou fakahokó, ʻoku faʻa fakatokangaʻi ia ʻi hono fakaʻofoʻofá mo e fakaʻeiʻeikí ʻe kinautolu ko e fuofua taimi ia ke nau fanongo mo ongoʻi ai iá.

Neongo ne ʻi ai ha ngaahi temipale ʻi he kuonga muʻá, ka ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kuo hoko ʻa e langa temipalé ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ki he kau palōfita kotoa pē talu mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea ʻoku faingofua ke mahino hono ʻuhingá.

ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá, naʻá ne fakahā ha foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻe taha. Naʻá ne akoʻi: “Tuku ke u fakahā papau kiate kimoutolu, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku kau ki he kau pekiá mo e kakai moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tukuange noaʻia ia, ʻo kau ki hotau fakamoʻuí. He ʻoku ʻaonga pea ʻoku kau lahi ʻa honau fakamoʻuí ki hotau fakamoʻuí, … ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu—pea ʻoku ʻikai lava foki ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá.”9

ʻOku lava ke tau vakai, ʻoku mahino ʻaupito ʻa hono fiemaʻu ʻo e ngaahi temipalé mo e ngāue ʻoku fakahoko maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi.

ʻOku tuʻu tailiili ʻa e filí. ʻOku fakamanamanaʻi hono mālohí ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi he temipalé, pea ʻokú ne fai ha meʻa pē te ne lava ke feinga ke taʻofi ʻa e ngāué. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne ʻilo ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei he ngāue toputapú ni. ʻI hono fakatapui ʻo e temipale foʻou takitaha, ʻoku fakalahi ai ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e filí pea ke huhuʻi kitautolu ʻi heʻetau haʻu kiate Iá. ʻI he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e ngaahi temipalé mo e kau tauhi fuakavá, ʻoku hōloa ai pē ʻa e filí.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí, naʻe hohaʻa ha niʻihi ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ha temipale foʻoú, he ne nau pehē, “Kuo teʻeki ʻi ai ha temipale kuo tau kamata langa mo e kamata ai pē hotau fakaangaʻí.” Ka naʻe tali ia ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he loto-toʻa ʻo pehē, “ʻOku ou loto au ke u toe fehangahangai mo e fakatangá.”10

He ʻikai ke tau teitei hao mei he taú ʻi he moʻui fakamatelie ko ʻení, ka te tau lava ʻo maʻu ha mālohi ki he filí. ʻOku maʻu ʻa e mālohi mo e ivi ko iá meia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e temipalé.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku panaki mai e taimi ʻe fakamāvahevaheʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai talangofua ki he ʻEikí meiate kinautolu ʻoku talangofuá. Ko hotau maluʻanga pau tahá ʻa ʻetau hokohoko atu ke moʻui taau ke hū ki Hono fale māʻoniʻoní.”11

Ko ha toe ngaahi tāpuaki ʻeni kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá.

ʻOkú ke fiemaʻu ha ngaahi mana? Kuo pehē ʻe hotau palōfitá; “ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻokú Ne ʻafioʻi ʻokú ke fiemaʻu, ʻi hoʻo feilaulau ke tokoni mo moihū ʻi Hono temipalé.”12

ʻOkú ke fiemaʻu nai ʻa e mālohi faifakamoʻui mo fakamālohia ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoní: “Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé … ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi faifakamoʻuí mo fakamālohiá. Pea, te tau fiemaʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.”13

ʻI he ʻuluaki Sāpate Pāmé, ʻi he hū ikuna ʻa Sīsū Kalaisi ki Selusalemá, “naʻe fiefia ha kau ākonga tokolahi ʻa Sīsū Kalaisi pea nau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ha leʻo lahi” ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa e Tuʻi ʻoku hāʻele mai ʻi he huafa [ʻo e ʻEikí].”14

Hono ʻikai feʻunga ne fakatapui ʻi he Sāpate Paame ʻo e 1836 ʻa e Temipale Ketilaní. Naʻe fiefia foki mo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he meʻa ko ia ne hokó. ʻI he lotu fakatapui ko iá, naʻe fakahoko ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi lea fakahīkihiki ko ʻení:

“ʻE ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi, ʻafio mai … pea tali ʻa kimautolu mei he langí, … ʻa ia ʻokú ke ʻafio ai kuo fakakalauni ʻaki ʻa e nāunau, langilangi, mālohi, ngeia [mo e] māfimafi. …

“… Tokoniʻi ʻa kimautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo ho Laumālié, ke mau fakatahaʻi homau leʻó mo e leʻo ʻo e kau ʻāngelo ko ia ʻoku ngingila mo fetapaki mo tuʻu takatakai ʻi ho taloní, ʻaki ʻa e ngaahi mavava ʻo e fakafetaʻi, ʻo hiva Hōsana ki he ʻOtuá pea mo e Lamí!

“Pea tuku ke … kalanga leʻo-lahi ʻa hoʻo kau māʻoniʻoní ʻi he fiefia.”15

ʻE kāinga, ʻi he Sāpate Paame ko ʻení, ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, tau fakalangilangiʻi foki hotau ʻOtua māʻoniʻoní pea fieifa ʻi Heʻene angalelei kiate kitautolú. “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú?” “Ko ha leʻo [moʻoni] ʻo e fiefiá!”16

ʻOku ou fakamoʻoni te ke ongoʻi ha fiefia lahi mo mahulu ange ʻi hoʻo hū ki he fale toputapu ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni te ke aʻusia ʻa e fiefia kuó Ne teuteu maʻaú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.