Konifelenisi Lahi
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mālohinga ʻo e Mātuʻá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mālohinga ʻo e Mātuʻá

Tokoniʻi hoʻo fānaú ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻofa ʻi Heʻene ongoongoleleí mo Hono Siasí, pea mateuteu ki ha moʻui ʻo e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní.

Pehē tokua naʻe ʻi ai ha tamai naʻe ʻamanaki ke ne ʻalu ki ha fakataha efiafi ʻa e kau pīsopelikí. Naʻe tuʻu hake hono ʻofefine taʻu faá ʻi muʻa ʻiate ia, ʻokú ne tui vala mohe mo pukepuke ha tatau ʻo e Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻokú ke ʻalu ai ʻo fakatahá?”

Naʻe tali ange [ʻe he tamaí], “Koeʻuhí ko au ʻoku tokoni ʻi he kau pīsopelikí.”

Naʻe fakafepaki ange hono ʻofefiné, “Ka ko ʻeku tamaí koe!”

Naʻe tūʻulutui hifo ʻa e tamaí ʻi muʻa ʻi hono ʻofefiné. Naʻá ne pehē ange, “ʻOfaʻanga, ʻoku ou ʻilo ʻokú ke loto ke u laukonga atu kiate koe mo fakamohemohe koe, ka ko e pōní ʻoku fiemaʻu ke u tokoni ki he pīsopé.”

Naʻe tali ange hono ʻofefiné, “Meʻa ní ʻoku ʻikai ha tamai ia ʻa e pīsopé ke fakamohemohe ia?”

ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻi he kāingalotu taʻefaʻalaua ʻoku nau ngāue faivelenga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku toputapu moʻoni hoʻomou feilaulaú.

Ka ʻoku hangē ko e meʻa naʻe ngali mahino ki he kiʻi taʻahine ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku toputapu tatau tofu pē—ko ha meʻa ʻoku ʻikai lava ʻo fetongi—ʻa ia ko hono lehilehiʻi ʻe ha mātuʻa ha fānaú. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ʻa e sīpinga ʻi hēvaní.1 ʻOku fiefia moʻoni ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ʻa ʻetau Mātuʻa Fakalangí, ʻi he taimi ʻoku akonakiʻi mo lehilehiʻi ai ʻa ʻEne fānaú ʻe heʻenau ngaahi mātuʻa ʻi māmaní.2

Ngaahi mātuʻa, fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke ohi hake ai hoʻomou fānaú. Pea ki he fānaú, fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ke ohi hake hoʻo mātuʻá, he ʻoku hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he mātuʻá, ʻoku tau faʻa ako ha meʻa lahi mei heʻetau fānaú fekauʻaki mo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá ʻo hangē pē ko ʻenau ako meiate kitautolú!3

ʻOku Maʻu ʻe he Mātuʻá ha Fatongia Toputapu

Kuó ke fakakaukau nai ki he lahi ʻo e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻoku fuesia ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi he taimi kotoa pē ʻokú Ne fekauʻi mai ai ha fānau ki he māmaní? Ko ʻEne ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālié ʻeni. ʻOku taʻe-fakangatangata honau ivi malavá. ʻOku fakataumuʻa ke nau hoko ko e kakai nāunauʻia ʻo e leleí, ʻaloʻofá mo e moʻoní. Ka ‘oku nau omi ki he māmaní ʻoku nau mātuʻaki feifeiavale, ʻo ʻikai malava ke fai ha meʻa ka ko e tangi pē ki ha tokoni. ʻOku fakangaloki mei heʻenau manatú ʻa honau taimi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, fakataha mo e ʻilo ko ia pe ko hai kinautolú pea mo e tuʻunga te nau lava ʻo aʻusiá. ʻOku nau faʻu ʻenau mahino ki he moʻuí, ʻofá, ʻOtuá pea mo ʻEne palaní ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku nau mamata ki ai mei he kakai ʻi honau ʻātakaí—tautautefito ki heʻenau mātuʻá, ʻa ia ʻoku nau kei feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ke nau faí.

ʻĪmisi
Pēpē toki fāʻeleʻi

Kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi mātuʻá ʻa e “fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo e fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau … tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”4

ʻOku ongoʻi ʻe he mātuʻá, naʻa mo e mātuʻa lelei tahá, ʻa e lahi honau fatongia maʻá e fānaú pea ʻoku ʻikai ai ke nau lava ʻo mohe ʻi he poʻulí.

Ko ʻeku pōpoaki ʻeni ki he ngaahi mātuʻa kotoa pē:

ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolu.

ʻOkú Ne ʻiate kimoutolu.

ʻOkú Ne poupoua kimoutolu.

ʻOkú Ne hoko ko homou mālohinga ʻi hono tataki hoʻomou fānaú ke nau fai ha ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní.

Tali ʻa e faingamālié mo e fatongiá ʻi he loto-toʻa mo e loto-fiefia. ʻOua naʻá ke vahe ʻa e faʻahinga maʻuʻanga ʻo e tāpuaki fakalangi ko ʻení ki ha taha kehe. ʻI he puipuituʻa ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ko koe ʻoku totonu ke ke tataki hoʻo fānaú ʻi he ngaahi fakaikiiki ʻo e fili ʻi he moʻui fakaʻahó. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí; ʻofa ʻi Heʻene ongoongoleleí mo Hono Siasí, pea mateuteu ki ha moʻui ʻo e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, ko e palani ia ʻa e ʻOtuá maʻá e ngaahi mātuʻá.

ʻE fakafepakiʻi koe ʻe Sētane, takihalaʻi koe mo feinga ke ke loto-foʻi.

Ka kuo maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Maama ʻo Kalaisí ʻiate ia ke ne ongoʻi ʻa e ivi tākiekina fakalangí. Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí, tataki koe, mo fakalotolahiʻi koe. Fekumi ki Heʻene tokoní. Fehuʻi ki he ʻEikí!

ʻĪmisi
Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

Hangē pē ko e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e mālohinga ʻo e toʻu tupú, ʻoku toe hoko foki ʻa Sīsū Kalaisi ko e mālohinga ʻo e mātuʻá.

ʻOkú Ne Fakalahi ʻa e ʻOfá

Mahalo te tau fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ‘i ai nai ha taha ʻoku feʻunga ange ke tataki mo hinoiʻi ʻetau fānaú. Ka ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi hoʻo ongoʻi taʻefeʻungá, ʻokú ke maʻu ha meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi makehe koe: ko hoʻo ʻofa ki hoʻo fānaú.

Ko e ʻofa ʻa e mātuʻá ki he fānaú ko e taha ia ʻo e ngaahi ivi mālohi taha ʻi he ʻunivēsí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa siʻi ʻi he māmaní ʻe lava ke taʻengata moʻoní.

Mahalo ʻokú ke ongoʻi ko hoʻo vā fetuʻutaki mo hoʻo fānaú ʻoku ʻikai ko e lelei tahá. Ko e taimi ia ‘oku hū mai ai ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú ne fakamoʻui ʻa e mahakí, pea te Ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. ʻOkú ne fakalahi ʻa e maá mo e mataʻi iká, pea te Ne lava ʻo fakalahi ʻa e ʻofá mo e fiefiá ʻi homou ʻapí.

ʻOku hoko hoʻo ʻofa ʻi hoʻo fānaú ke fakatupu ai ha ʻātakai ʻoku lelei mo feʻunga ʻaupito ki hono akonakiʻi ʻo e moʻoní mo hono langaki ʻo e tuí. Ngaohi hoʻo ʻapí ke hoko ko ha fale ʻo e lotu, ako mo e tui; ko ha fale ʻo e ngaahi aʻusia fakafiefia; ko ha feituʻu ʻo e kau fakataha; ko ha fale ʻo e ʻOtuá.5 Pea “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu [koe] ʻaki ʻa [ʻEne] ʻofá … ʻa ia kuó ne foaki … [ki he kau] muimui … ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”6

ʻOkú Ne Fakalahi ʻa e Fanga Kiʻi Ngāue Iiki mo Faingofuá

Ko ha mālohinga ʻe taha ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko e mātuʻá, ko e faingamālie ki ha ivi tākiekina fakaʻaho maʻu peé. Ko e ngaahi kaungāmeʻá, kau faiakó mo e kakai ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku nau fakataimi pē. Ka te ke lava ʻo hoko ko e ivi tākiekina ʻoku ʻi ai maʻu pē mo tuʻupau ʻi he moʻui ʻa hoʻo fānaú.

Mahalo ʻe ngali ʻikai mahuʻinga hoʻo ngaahi ngāué ʻi hono fakafehoanaki ki he ngaahi leʻo ʻiloa ʻoku fanongo ki ai hoʻo fānaú ʻi he māmaní. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo te ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke fuʻu lavameʻa fēfē. Ka ke manatuʻi “ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.”7 Mahalo he ʻikai hoko ʻa e efiafi fakafāmili ʻe tahá, ko e talanoa tuʻo taha ki he ongoongoleleí pe tā sīpinga lelei ʻe tahá ke liliu vave ai ʻa e moʻui ʻa hoʻo fānaú, ʻo tatau pē mo e ʻikai lava ʻe he tulutā vai ʻe tahá ʻo fakatupu ha fuʻu ʻakau ʻi he taimi pē ko iá. Ka ʻoku hoko ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻoku toutou fakahoko ʻi he ʻaho ki he ʻahó, ke ne fafanga fakalaumālie ai hoʻo fānaú ʻo lelei ange ia ʻi hono ʻoange ha tākiekina fakalaumālie ʻoku lahí kae tātaaitaha peé.8

Ko e founga ia ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne folofola kiate koe mo hoʻo fānaú ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi, kae ʻikai ko ha ʻuʻulu ʻo ha mana.9 Naʻe ʻikai ke Ne fakamoʻui ʻa Neamani ʻo fakafou ʻi “ha meʻa lahi” ka ʻi he ngāue faingofua hono toutou fakahoko pē ʻo e fufulú.10 Naʻe fiefia ʻa e fānau ʻIsilelí ʻi he maʻu meʻatokoni mei he kueilí ʻi he toafá, ka ko e meʻa naʻá ne tauhi kinautolu ke nau moʻuí ko e fanga kiʻi mana iiki mo faingofua ʻo e maná—ʻa ʻenau mā fakaʻahó.11

ʻE kāinga, ʻoku lelei taha ange ke teuteuʻi mo tufaki ʻa e meʻakai fakaʻahó ʻi ʻapi. ʻOku tanumaki lelei taha ʻa e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he ngaahi founga angamaheni mo fakanatulá, ʻo fakatupulaki ʻaki ʻi he sitepu ʻe taha ʻi he taimi pē ʻe taha, ʻi he ngaahi momeniti ʻoku iiki mo faingofuá ʻi he hokohoko atu ʻa e moʻui fakaʻahó.12

Ko e momeniti kotoa pē ko ha momeniti akoʻi. Ko e ngaahi lea mo e tōʻonga kotoa pē ko ha fakahinohino ki hono fai hoʻo filí.13

Mahalo he ʻikai te ke sio ki he ngaahi ola hoʻo ngāué ʻi he taimi pē ko iá. Kae ʻoua naʻá ke loto-foʻi ai. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimí. Ko ia, ʻoua [naʻa mou] fiu ʻi he faileleí, he [ʻoku mou] ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi.”14 Ko e hā ha ngāue ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono tokoniʻi ʻa e fānau pelepelengesi ʻa e ʻOtuá ke nau ʻilo ko hai kinautolu mo langaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ko ʻEne ongoongoleleí, pea mo Hono Siasí? ʻE faitāpuekina mo fakalahi ʻe Sīsū Kalaisi hoʻo ngaahi ngāué maʻu pē.

ʻOkú Ne ʻOmi ʻa e Fakahā

Ko ha founga mālohi ʻe taha ʻoku poupouʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi mātuʻá ʻoku fakafou ia ʻi he meʻaʻofa ʻo e fakahā fakafoʻituituí. ʻOku vēkeveke ʻa e ʻOtuá ke lilingi hifo Hono Laumālié ke tataki ʻa e ngaahi mātuʻá.

ʻI hoʻomou lotua mo ongoʻingofua ʻa e Laumālié, te Ne fakatokanga atu ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku pulipuliá.15 Te Ne fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa-foaki, ʻenau mālohinga, mo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai hoʻo fānaú ʻoku ʻikai ke nau lea ʻakí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke vakai ki hoʻo fānaú ʻi he founga ʻokú Ne ʻafio ai kiate kinautolú—ʻo ope atu ʻi honau fōtunga ki tuʻá pea aʻu ki honau lotó.17

Te ke lava ʻo ako ke ʻiloʻi hoʻo fānaú ʻi ha founga ʻoku haohaoa mo fakalangi ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tali ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke tataki hoʻo fāmilí ʻaki ʻa e fakahā fakafoʻituituí. Lotua ʻo fekumi ʻEne tatakí.18

Ko Ha Fuʻu Liliu Lahi

Mahalo ko e tokoni mahuʻinga taha ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ki he ngaahi mātuʻá ko ha “fuʻu liliu lahi” ʻo e lotó.19 Ko ha mana ia ʻoku tau fiemaʻu kotoa pē.

Kiʻi fakakaukauloto angé ki he tūkunga ko ʻení: ʻOkú ke ʻi he lotú, ʻo fanongo ki ha lea fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tokotaha leá ha ʻapi haohaoa pea mo ha fāmili haohaoa ange. Ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻoku ʻikai pē ke na teitei kē. ʻOku toki tuku pē ʻa e lau folofola ʻa e fānaú ʻi he taimi ke fai ai ʻa e ngāue fakaako mei ʻapí. Pea ʻoku lolotonga tā ʻa e foʻi hiva “Ke Mou Feʻofaʻaki”20 ʻi he taimi ko iá. Kimuʻa pea hoko atu ʻa e tokotaha leá ki he konga fekauʻaki mo e kau fiefia mai ʻa e taha kotoa ke nau fufulu ʻa e falekaukaú, ʻokú ke ʻosi fakakaukau koe, “ʻOku ʻikai ha ʻamanaki lelei ki hoku fāmilí.”

Siʻi kāinga, mou fiemālie! ʻOku fakakaukau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he haʻofangá ki he meʻa tatau! Ko hono moʻoní, ʻoku hohaʻa ʻa e mātuʻa kotoa pē ki he ʻikai ke lelei feʻungá.

Ko e meʻamālié, ʻoku ʻi ai ha maʻuʻanga tokoni fakalangi maʻá e ngaahi mātuʻá: Ko Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻoku maʻu mei ai ʻa e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó.

ʻI hoʻo fakaava ho lotó ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí, te Ne fakahaaʻi atu ho ngaahi vaivaí. Kapau te ke falala kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻa e loto-fakatōkilalo, te ne ʻai ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko ha mālohinga.21 Ko e ʻOtua Ia ʻo e ngaahi maná.

ʻOku ʻuhinga nai ia ʻokú ke haohaoa koe mo hoʻo fāmilí? ʻIkai. Ka te ke fakaʻau ʻo lelei ange. ʻE fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻa hoʻo fakatupulaki māmālie ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ʻe he ngaahi mātuʻá: ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú, faʻa kātakí, taʻesiokitá, tui kia Kalaisí, mo e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻOku ʻOmi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tokoní ʻo fakafou ʻi Hono Siasí

Ko e ngāue ko ia ke fakatupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻoku fakatefito ia ʻi ʻapi, ʻo nofotaha ʻi he fakafoʻituituí. Pea ʻoku poupouʻi ia ʻe he Siasí. Makehe mei hono ʻomai ʻa e folofola toputapú mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ke tokoniʻi ʻa e ngaahi mātu‘á mo e fānaú ke nau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú:

ʻĪmisi
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí
  • ʻOku ʻikai ʻoatu ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí ha lisi ʻo e meʻa ke faí pe ʻikai fakahokó. ʻOkú ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ke tokoni ki hono fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakatefito ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Lau ia mo hoʻo fānaú. Tuku ke nau tatatalanoa ki ai. Tokoniʻi kinautolu ke hanga ʻe he ngaahi moʻoni taʻengata mo fakalangi ko ʻení ʻo tataki ʻenau ngaahi filí.22

  • Ko e ngaahi konifelenisi ʻa e KFT ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa mo ia ʻe taha. ʻOku ou fakatauange ʻe kau ki ai ʻa e toʻu tupu kotoa pē. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e kau taautaha lalahi kei talavoú ke nau kau ki he ngaahi konifelenisi ko ʻení ko ha kau faifakahinohino mo e kau tokoni. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau fakatupulaki ʻa e ivi fakalaumālie ʻoku ʻomi heʻenau toʻu tupú mei he ngaahi konifelenisi KFT.

  • ʻOku maʻu ʻe he fānau mo e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha kau faiako, kau ʻetivaisa, mo e kau faifakahinohino. ʻOku faʻa fakafeʻiloaki kimoutolu ki he moʻui ʻa ha tokotaha kei talavou ʻi ha taimi mahuʻinga ke langaki mo poupouʻi ʻa e tuí mo e fakamoʻoní. Ko ha niʻihi ʻiate kimoutolu ko ha kau taautaha lalahi. Ko ha niʻihi kuo teʻeki pē ke ʻi ai haʻamou fānau. Ko hoʻomou tokoni fiefia ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku toputapu ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.23

ʻOua Naʻa Teitei Siva ʻa e ʻAmanaki ʻe Hoko ha Maná

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, mo hoku kāinga, ko hono fakatupulaki ko ia ʻa e tuí ʻi ha kiʻi tamasiʻí ʻoku meimei tatau ia mo hono tokoniʻi ha matalaʻiʻakau ke tupú. He ʻikai te ke lava ʻo fusi ʻa e tefitó ke kiʻi lōloa hake. He ʻikai te ke lava ʻo kiʻi fakaava ʻa e motó ke vave ange ai ʻene matalá. Pea he ʻikai te ke lava ʻo liʻaki ʻa e matalaʻiʻakaú pea ʻamanaki ʻe tupu ia ʻo matala ʻafaʻafa.

Ko e meʻa te ke lava pea kuo pau ke ke fai ki he toʻu tangata kei tupu haké ko e fakafaingamālieʻi ha ʻātakai ʻofa, fakalaumālie, ʻa ia ʻoku lava ke tafe ki ai ha tokoni fakalangi. Toʻo ʻa e ngaahi tākiekina koví mo ha meʻa pē ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e ivi tākiekina fakalangi ʻo e Laumālié. Faʻu ʻa e ngaahi tūkunga lelei ke tupulaki aí. Fakaʻatā ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi he faʻa kātaki ke nau fai ha ngaahi fili naʻe tataki fakalaumālie pea tuku ke fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne maná. Ko hono olá ʻe fakaʻofoʻofa mo fakaholomamata ange ia pea ʻe fakafiefia ange ia ʻi ha toe meʻa te ke ikunaʻi ʻe koe pē.

ʻI he palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi vā fakafāmilí ke taʻengata. Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻikai te ke teitei foʻi ai ʻi hoʻo hoko ko e mātuʻá, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke laukau ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he kuohilí.

ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻEiki Faifakamoʻuí, ʻoku malava maʻu pē ke ʻi ai ha kamataʻanga foʻou; ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ʻamanakiʻanga.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e mālohinga ʻo e ngaahi fāmilí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e mālohinga ʻo e toʻu tupú.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e mālohinga ʻo e ngaahi mātuʻá.

Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻOku maʻu ʻe he mātuʻa kotoa pē ʻa e holi ke akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi ʻulungaanga maʻá. Ko e konga ʻeni ʻo e mana ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke omi ʻEne fānaú ki he māmaní, ʻo muimui ki he sīpinga taʻengata ʻo e ngaahi fāmili naʻe ʻi he langí. Ko e fāmilí ko e tefitoʻi ʻiuniti ia ʻo e maama taʻengatá, pea ko ʻEne taumuʻá ke nau toe hoko foki ko e tefitoʻi ʻiuniti ʻi he māmaní. Neongo ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e ngaahi fāmili fakaemāmaní, ka ʻoku maʻu ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e faingamālie lelei taha ke talitali kinautolu ki he māmaní ʻi he ʻofa pē ko ia ʻoku ofi taha ki he meʻa naʻa tau ongoʻi ʻi hēvaní—ʻa e ʻofa fakaemātuʻá. Ko e ngaahi fāmilí foki ʻa e founga lelei taha ke paotoloaki mo tukuʻau hifo ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga maʻá mo e tefitoʻi moʻoni leleí, ʻa ia te ne ala tataki kitautolu ke tau toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Henry B. Eyring, “Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2017, 20)

  2. ʻIo, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke fakahoko maʻu pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá “ʻi māmani ʻo hangē [ko ia] ʻi he langi” (Mātiu 6:10). Ko e fatongia fakaemātuʻa ʻi he moʻui matelié ʻoku ʻikai teitei tatau ia mo e founga ʻa e ʻOtuá ki he fatongia fakaemātuʻá. ʻOkú Ne ʻafioʻi pau ia. ʻOku pau pē ʻokú Ne tangi koeʻuhí ko e ngaahi mamahi mo e loto-mamahi kotoa pē ʻi he ngaahi vā fakafāmilí. Ka kuo teʻeki ai ke Ne foʻi ʻi he fāmilí. Pea he ʻikai ke Ne fai ia, koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha palani fakaofo ʻa e ʻOtuá ki he ikuʻanga taʻengata ʻEne fānaú. Pea ʻoku ʻi he uho ʻo e palani ko iá ʻa e fāmilí.

  3. Vakai, Mātiu 18:1–5; Mōsaia 3:19.

  4. Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28.

  5. Vakai, “ʻOku Makatuʻunga ʻa e Ako ʻi ʻApí ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: Maʻa Kinautolu Kotoa ʻOku Faiako ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí (2022), 30–31; vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 109:8.

  6. Molonai 7:48.

  7. 1 Nīfai 16:29; vakai foki, ʻAlamā 37:6–7.

  8. Vakai, “ʻOku Kau ʻi he Ako ʻi ʻApí ha Fanga Kiʻi Ngāue Iiki, Faingofua, Mo Pau,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 31. Naʻe akonaki ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē: “ʻOua muʻa naʻa tau fakakaukau ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí koeʻuhí ko ʻene hā ngali iiki mo ʻikai fuʻu fiemaʻú. Ko hono moʻoní, ko e moʻuí ʻoku faʻu ʻaki ia ha fanga kiʻi meʻa iiki. Ko ʻetau moʻuí, ʻi hotau tuʻunga fakatuʻasinó, ʻoku faʻu ʻaki ia ʻa e fanga kiʻi tā iiki hotau mafú Ka tuku ke tuʻu ʻa e [fanga kiʻi] tā ko ia ʻo e foʻi mafú, ʻe ngata leva ʻa e moʻui ʻi he māmaní. Ko e foʻi laʻaá ko ha mālohi lahi ia ʻi he ʻunivēsí, ka ʻoku tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono ngaahi hueló koeʻuhí he ʻoku nau hoko mai kiate kitautolu ʻi ha fanga kiʻi huelo iiki, pea ʻi hono ʻuuni fakatahá, ʻokú ne fakafonu ʻa e māmani ʻaki ʻa e ulo ʻa e laʻaá. ʻOku ʻai ʻa e pō kaupoʻulí ke fakalata ʻe he fetapaki ʻa e fanga kiʻi fetuʻú; pea ʻoku pehē tofu pē mo e moʻui faka-Kalisitiané ʻi hono faʻu ʻaki ha fanga kiʻi tōʻonga moʻui faka-Kalaisi ʻoku fai ʻi he houá ni, ʻi he miniti ko ʻení—ʻi ʻapi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tēvita O. Makei [2003], 267-68).

  9. Vakai, Hilamani 5:30.

  10. Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:9–14.

  11. Vakai, ʻEkesōtosi 16.

  12. Vakai, “Ko Hono Teuteuʻi Hoʻo Fānaú ki ha Moʻui ʻi he Hala Fuakava ʻo e ʻOtuá,” Haʻu, ʻo Muimi ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023, fakamatala fakalahi (fakakomipiuta pē).

  13. Vakai, “ʻE Lava ke Palani ʻa e Ako ʻi ʻApí ka ʻOku Toe Lava Pē Foki ke Fakatuʻupakē,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 31; 1 Pita 3:15.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:32–33.

  15. Vakai, Mātiu 2:13.

  16. Vakai, ʻAlamā 40:1; 41:1; 42:1.

  17. Vakai, 1 Samuela 16:7.

  18. Vakai, 1 Nīfai 15:8.

  19. ʻAlamā 5:13.

  20. Vakai, “Ke Mou Feʻofaʻakí,” Ngaahi Himí, fika 200.

  21. Vakai, ʻEta 12:27.

  22. “ʻI he tūkunga ʻo e fānaú, ko e fatongia ki hono fakahoko ʻa e fakahinohino ki he moʻui maʻá ʻoku ʻa e mātuʻá pē ia. ʻOkú na ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga, tuʻunga mahino mo e ʻilo ʻa e fānau takitaha. ʻOku feinga tūkuingata ʻa e ongomātuʻá ke fokotuʻu mo tauhi ha vā fetuʻutaki lelei mo e fānau takitaha. ʻOkú na ʻi he tuʻunga lelei taha ke fai ʻa e tuʻutuʻuni aofangatuku ki he moʻui maʻá ʻo fakatatau mo e tuʻunga lelei mo e moʻui lelei ʻo ʻena fānaú” (James E. Faust, “The Weightier Matters of the Law: Judgment, Mercy, and Faith,” Ensign, Nov. 1997, 54).

  23. Ko ha ongo maʻuʻanga tokoni kehe ʻoku ʻaonga ke lave ki aí: Ko e pulusinga fakakomipiuta ʻo e tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ki he taʻu ní, ʻoku kau ai ha konga foʻou ʻoku ui ko e “Ko Hono Teuteuʻi Hoʻo Fānaú ki ha Moʻui ʻi he Hala Fuakava ʻo e ʻOtuá.” ʻOku fokotuʻu mai ai ha ngaahi fakakaukau faingofua ʻoku fakatefito ʻi ʻapi ki hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau teuteu ki he papitaisó mo e ngaahi fuakavá mo e ouau kehé. Pea ko e tohi foʻou Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia kuo toe vakaiʻí ʻoku ʻi ai ha konga ai ʻoku ui ko e “ʻApí mo e Fāmilí” ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e founga fakaʻaongaʻi ʻi ʻapi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e faiako hangē ko Kalaisí (vakai, peesi 30–31).