Konifelenisi Lahi
ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke Ngāue Fakaetauhi
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke Ngāue Fakaetauhi

ʻI he tokoni ʻa hotau Fakamoʻuí, te tau lava ʻo ʻofa ʻi Heʻene fanga sipi mahuʻingá mo tauhi kiate kinautolu hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó.

Naʻe folofola ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí:

“Ko au ko e tauhi lelei: ʻoku foaki ʻe he tauhi leleí ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí. …

Hangē ʻoku ʻilo au ʻe he Tamaí, peá u ʻilo foki ʻa e Tamaí: ʻoku ou tuku hifo ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí.”1

ʻI he tatau faka-Kalisi ʻo e potu folofola ko ʻení, ko e foʻi lea ki he leleí ʻoku toe ʻuhinga ia ki he “fakaʻofoʻofa, fisifisimuʻa.” Ko ia, ʻi he ʻaho ní, ʻoku ou fie lea kau ki he Tauhi Leleí, ko e Tauhi Fakaʻofoʻofá, ko e Tauhi Fisifisimuʻá, ʻio ko Sīsū Kalaisi.

ʻI he Fuakava Foʻoú, ʻoku ui Ia ko e “tauhi [maʻongoʻonga],”2 ko e “tauhi lahi,”3 pea “ko e Tauhi mo e Leʻohi ʻo [hotau] laumālié.”4

ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe tohi ai ʻe ʻĪsaia “te ne fafanga ʻene fanga sipí ʻo hangē ko e tauhí.”5

ʻOku ui Ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “tauhi-sipi lelei”6 mo e “tauhi-sipi lahi mo moʻoní.”7

ʻOkú Ne fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Ko ia, ʻoku ou ʻi homou lotolotongá, pea ko e tauhi-sipi leleí au.”8

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi hotau kuongá: “ʻOku tokangaʻi ʻi he ʻofa ʻe he Tauhi Leleí ʻa e sipi kotoa ʻo ʻEne tākangá, pea ko ʻEne kau tokoni tauhi-sipi moʻoni kotoa kitautolu. Ko hotau faingamālie ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá pea tānaki atu mo ʻetau ʻofá ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí—ʻo fafangaʻi, tauhi, mo lehilehiʻi kinautolu—hangē ko ia naʻe mei fiemaʻu ʻe he Fakamoʻuí ke tau faí.”8

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni kimuí ni mai: “Ko ha fakaʻilonga maʻu pē ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí, ʻa e ngāue kuo fokotuʻutuʻu maau mo tataki ke faitokonia e fānau fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá mo honau ngaahi fāmilí. Ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Te tau ngāue fakaetauhi ʻi Hono huafá, ʻaki Hono mālohí mo e mafaí pea ʻi Heʻene ʻaloʻofa angaleleí.”10

ʻI he taimi naʻe lāunga ai ʻa e kau Fālesí mo e kau tangata tohí koeʻuhí ko e ʻEikí, ʻo “pehē, ʻOku maʻu ʻe he tangatá ni ʻa e kau angahala, ʻo kai mo kinautolu,”11 naʻá Ne tali ʻaki ia ha foʻi talanoa fakaʻofoʻofa ʻe tolu kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi ko e talafakatātā ʻo e sipi heé, ko e talafakatātā ʻo e paʻanga molé, pea mo e talafakatātā ʻo e foha maumau koloá.

ʻOku mālie ke fakatokangaʻi ko e taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Luke, ko e tokotaha naʻá ne hiki ʻa e Kosipelí, ʻa e ngaahi talanoa ʻe tolú, ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e fakatātaá ʻi he toko tahá, kae ʻikai ʻi he tokolahí.12 ʻOku hangē ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí ha lēsoni pau ʻe taha ʻaki ha ngaahi lēsoni ʻe tolu—ko ha ngaahi talanoa ʻoku nau ʻomai ha ngaahi fika kehekehe: fanga sipi ʻe 100, foʻi paʻanga ʻe 10, mo e ongo foha ʻe toko 2.

Ka ko e fika mahuʻinga ʻi he ngaahi talanoa kotoa ko ʻení, ko e tahá. Pea ko ha lēsoni te tau lava ʻo toʻo mei he fika ko iá te ke ala hoko ko ha tokoni tauhi-sipi ki ha kaumātuʻa ʻe 100 mo ha kau teuteu kaumātuʻa ʻi hoʻomou kōlomu ʻo e kaumātuʻá, pe ʻetivaisa ki ha kau finemui ʻe toko 10, pe faiako Palaimeli ki ha fānau ʻe toko 2, ka te ke ngāue fakaetauhi maʻu pē, maʻu pē kiate kinautolu, tokanga mo ʻofa kiate kinautolu takitaha, mo fakataautaha. He ʻikai ke ke teitei pehē, “He toki sipi vale ʻeni” pe “Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u fuʻu fiemaʻu moʻoni ʻa e foʻi paʻanga ko iá” pe “He toki foha fakafetau moʻoni.” Kapau te tau maʻu ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,”13 te tau hangē ko e tangata ʻi he talanoa ʻo e sipi heé, ʻo “tuku ʻa e hivangofulu mā hivá … kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua, [… kae ʻoua … kae ʻoua kuo tau] ʻilo ia.”14 Pe ko e fefine ʻi he talanoa ʻo e foʻi paʻanga molé, te tau “tutu ʻa e māmá, mo tafi ʻa e falé, ʻo kumi [faivelenga], [… faivelenga] kae ʻoua [… kae ʻoua … kae ʻoua ke tau] ʻilo ia.”15 Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,” te tau muimui ʻi he sīpinga ʻa e tamai ʻi he talanoa ʻo e foha maumau koloá, ʻi heʻene “kei mamaʻo ʻaupito [ʻa e fohá], … naʻá [ne] mamata kiate ia, pea manavaʻofa, mo lele, pea fāʻofua ia, ʻo ʻuma kiate ia”16

Te tau lava ʻapē ke ongoʻi ʻa e fiemaʻu vivili ʻi he loto ʻo e tangata naʻe mole ʻene sipi pē ʻe tahá? Pe ko e fiemaʻu vivili ʻi he loto ʻo e fefine naʻe mole ʻene foʻi paʻanga pē ʻe tahá? Pe ko e ʻofa taʻemafakamatalaʻi mo e manavaʻofa ʻi he loto ʻo e tamai ʻa e foha maumau koloá?

Naʻá ku ngāue mo hoku uaifi ko Maliá ʻi ʻAmelika Lotoloto, ʻo ma nofo ʻi he Kolo ko Kuatemalá. Naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo Sūlia, ko ha mēmipa faitōnunga ʻo e Siasí. Naʻá ku maʻu ha ongo ke u fehuʻi ange kau ki hono fāmilí. Naʻe mālōlō siʻene fineʻeikí ʻi he kanisaá ʻi he 2011. Naʻe hoko ʻene tangataʻeikí ko ha taki faitōnunga ʻi hono siteikí, ʻi haʻane hoko ko ha pīsope mo ha tokoni ki heʻene palesiteni fakasiteikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne hoko ko ha tokoni tauhi-sipi moʻoni ʻa e ʻEikí. Naʻe fakamatala mai ʻe Sūlia ʻene feinga taʻe-tuku ke ʻaʻahi, ngāue fakaetauhi, mo tokoní. Naʻá ne fiefia moʻoni ʻi hono fafanga mo tauhi ʻa e fanga sipi mahuʻinga ʻa e ʻEikí. Naʻá ne toe mali peá ne kei mālohi ai pē ʻi he Siasí.

ʻI he ʻosi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ne vete mo hono malí pea naʻe pau ai ke ne toe maʻulotu toko taha pē. Naʻá ne ongoʻi taʻelata pea naʻá ne toe ongoʻi foki naʻe fakaangaʻi ia ʻe ha kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻene vete malí. Naʻe ʻikai leva ke ne toe maʻulotu he naʻe fakafonu hono lotó ʻe ha laumālie hala.

Naʻe fakahīkihikiʻi lahi ʻe Sūlia ʻa e tokoni tauhi-sipi leleí ni, ʻa ia naʻe hoko ko ha tangata ngāue mālohi mo manavaʻofa. ʻOku ou manatuʻi lelei naʻe haʻu ha ongoʻi fiemaʻu vivili kiate au ʻi heʻene fakamatalaʻi iá. Naʻá ku fiemaʻu pē ke u fai ha meʻa maʻá e tangata ko iá, ko ha tangata kuó ne fai ha meʻa lahi maʻa ha tokolahi fau ʻi he ngaahi taʻu ko iá.

Naʻá ne ʻomi kiate au ʻene fika telefoní peá u kamata tā ki ai, ʻo ʻamanaki ke u maʻu ha faingamālie ke feʻiloaki hangatonu mo ia. Hili ha ngaahi uike lahi mo ha ngaahi telefoni lahi naʻe ʻikai ola lelei, naʻe faifai peá ne tali ʻa e telefoní ʻi ha ʻaho ʻe taha.

Naʻá ku talaange kuó u feʻiloaki mo hono ʻofefine ko Sūliá, pea naʻá ku fakatumutumu ʻi he anga ʻo ʻene tokoni, ngāue fakaetauhi, mo e ʻofa ʻi he fanga sipi mahuʻinga ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi taʻu lahí. Naʻe ʻikai ʻamanaki ia ki ha lea pehē. Naʻá ku talaange naʻá ku fuʻu fiemaʻu ke feʻiloaki tonu mo ia, mata ki he mata. Naʻá ne ʻeke mai ʻeku taumuʻa ʻi hono fokotuʻu ange ha fakataha peheé. Naʻá ku tali ange, “ʻOku ou fuʻu fiemaʻu ke feʻiloaki mo e tamai ʻa ha faʻahinga fefine lelei pehē.” Naʻe fakalongolongo ʻa e telefoní ʻi ha kiʻi taimi siʻi—ko ha taimi siʻi ka naʻe hangē kiate au ʻe taʻengatá. Naʻá ne pehē mai pē, “Ko e hā e taimí mo e feituʻú?”

Ko e ʻaho naʻá ku feʻiloaki ai mo iá, naʻá ku fakaafeʻi ia ke ne vahevahe mai ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi aʻusia ʻi heʻene ʻaʻahi, ngāue fakaetauhi, mo e tokoni ki he fanga sipi mahuʻinga ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene fakalau mai ha ngaahi talanoa ongó, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe liliu ʻa e ongo hono leʻó pea naʻe foki mai ʻa e laumālie tatau naʻá ne ongoʻi tā-tuʻolahi ʻi heʻene hoko ko e tokoni tauhi-sipí. Kuo loʻimataʻia ʻeni hono fofongá. Naʻá ku ʻilo ko e taimi totonu ʻeni kiate aú, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke u lea ʻakí. Naʻá ku lotu loto pē, “Tamai, tokoni mai.”

Fakafokifā pē kuó u ongoʻi ʻeku pehē ange, “Brother Folōlieni, ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke mau ʻi ai ke tokoni atú. Kātaki, ʻo fakamolemoleʻi kimautolu. Tuku mai muʻa haʻamau toe faingamālie ke fakahaaʻi atu ʻoku mau ʻofa ʻiate koe. ʻOku mau fiemaʻu koe. ʻOkú ke mahuʻinga kiate kimautolu.”

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ne foki mai [ki he lotú]. Naʻá ne talanoa fuloa mo ʻene pīsopé peá ne mālohi ai pē [ʻi he Siasí]. ʻI he hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai naʻá ne mālōlō—ka kuó ne foki mai. Kuó ne foki mai. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he tokoni ʻa hotau Fakamoʻuí, te tau lava ʻo ʻofa ʻi Heʻene fanga sipi mahuʻingá mo tauhi kiate kinautolu hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó. Pea naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Kuatemala Siti ha sipi mahuʻinga ki Heʻene tākanga sipí. Pea naʻá Ne akoʻi mai ha lēsoni kau ki he ngāue fakaetauhí he ʻikai ke toe ngalo ia. ʻI he huafa ʻo e Tauhi Leleí, ko e Tauhi Fakaʻofoʻofá, ko e Tauhi Fisifisimuʻá, ʻio ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.