Konifelenisi Lahi
Ko e Ngāue Fakaetauhí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Ko e Ngāue Fakaetauhí

Tuku ke tau ala atu ʻo tokoni mo ʻofa ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí, tautefito kiate kinautolu ʻoku tau faingamālie ke ʻofa mo ngāue fakaetauhi ki aí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou talitali lelei kimoutolu ki he konifelenisi lahí!

Hili ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá, naʻá ma lue atu mo Sisitā Kongo ʻi he Senitā Konifelenisí ke fakalea atu mo fanongoa hoʻomou ngaahi aʻusia ʻi he ongoongoleleí.

Naʻe pehē mai hotau kāingalotu mei Mekisikoú, “Hoy es el tiempo de México (Ko e taimi eni ke tāpuekina ai ʻa Mekisikou).”

ʻĪmisi
Ko Keli mo Mele mo ʻEletā mo Sisitā Kongo

Naʻa mau ʻiloʻi ko Keli mo Melé ko ha ongo kaungāmeʻa mei ʻIngilani. ʻI he taimi naʻe kau ai ʻa Mele ki he Siasí, naʻe mole hono ʻapí. Naʻe fakaafeʻi leva ʻe Keli ʻa Mele ke haʻu ke na nofo. ʻOku pehē ʻe Keli ʻi he tui lahi, “ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku ʻiate au ʻa e ʻEikí.” Naʻe toe fiefia ʻa Keli ʻi he konifelenisí ke fetaulaki ai mo e faifekau fefine naʻá ne akoʻi ia ʻi he taʻu ʻe 47 kuohilí.

ʻĪmisi
Sefi mo Melisa mo ʻEletā mo Sisitā Kongo

Naʻe haʻu ʻa Sefi mo hono uaifi ko Melisá ki he konifelenisi lahí pea ko e fuofua taimi ia kia Sefi ke kau mai. Naʻe vaʻinga peisipolo fakapalofesinale ʻa Sefi (ko ha tokotaha tali pulu) ka ʻokú ne hoko ʻi he taimí ni ko ha physician anesthesiologist (toketā tafa fakamohe). Naʻá ne talamai kiate au, “ʻOku ou fuʻu ʻohovale, he ʻoku ou teuteu atu eni ke papitaiso koeʻuhí ʻoku ou ongoʻi ko e founga totonu mo lelei taha ia ki he moʻuí.”

Kimuʻa aí, naʻe kole fakamolemole ʻa Melisa ki he tangata naʻe vahe ke ngāue fakaetauhi kia Sefí, “ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sefi ia ke sio ki ha taha ʻsote hina’ ʻi homau ʻapí.” Naʻe pehē ʻe he tangata ngāue fakaetauhí, “Te u kumi ha founga.” ʻOkú na hoko ʻi he taimí ni mo Sefi ko ha ongo kaungāmeʻa lelei. Naʻá ku feʻiloaki mo ha kāingalotu tokolahi ʻi he papitaiso ʻo Sefí, ʻa ia ʻoku ʻofeina kinautolu ʻe Sefi, Melisa, mo hona ʻofefine ko Sāloté.

ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ako ke ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá koeʻuhí he ʻoku tatali mai ha ngaahi moʻui ke liliu.

ʻI hono talamai ʻe Peki ʻe papitaiso hono husepāniti ko Sioné, hili ha taʻu ʻe 31 ʻo e nofo malí, naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ai ʻa e liliú.

Naʻe pehē ʻe Peki, “Naʻá ma ako mo Sione ʻa e Fuakava Foʻoú ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, pea fehuʻi ʻa Sione ʻo kau ki he tokāteline ʻa e Siasí.”

Naʻe talaange ʻe Peki, “Ta fakaafeʻi mai ʻa e kau faifekaú.”

Naʻe talaange ʻe Sione, “Kapau he ʻikai ke haʻu hoku kaungāmeʻá—pea he ʻikai ke ʻomai ʻa e ongo faifekaú.” Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe 10 ʻa e hoko ʻa e tangata ngāue fakaetauhi ʻa Sioné ko hono kaungāmeʻa falalaʻanga. (Naʻá ku fakakaukau, Fēfē kapau naʻe ʻikai ke toe haʻu ʻa e tangata ngāue fakaetauhi ʻa Sioné ʻo ʻaʻahi mai hili pē ha taʻu ʻe taha, ua, pe hiva?)

Naʻe fanongo ʻa Sione. Naʻá ne lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hono fakaafeʻi ʻe he kau faifekaú ʻa Sione ke papitaisó, naʻá ne tali lelei ia. Naʻe pehē ʻe Peki, “naʻá ku tō mei hoku seá pea kamata ke u tangi.”

Naʻe pehē ʻe Sione, “Naʻá ku liliu ʻi heʻeku ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻEikí.” Naʻe sila ʻa Sione mo Peki kimui ange ʻi he temipale toputapú. Naʻe mālōlō ʻa Sione ʻi Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻi hono taʻu 92. ʻOku pehē ʻe Peki, “Ko ha tangata angalelei maʻu pē ʻa Sione, ka naʻá ne toe makehe ange ʻi ha founga fakaʻofoʻofa hili ʻene papitaisó.”

ʻĪmisi
Seni mo Mepi

Naʻá ku feʻiloaki mo Sisitā Kongo mo Mepi mo Seni ʻi he vitioó lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha COVID. (Naʻá ma feʻiloaki mo ha ngaahi hoa mali mo ha niʻihi tokolahi mo angalelei ʻi he vitioó lolotonga ʻa e COVID, ko kinautolu takitaha naʻe lotua mo fakafeʻiloaki mai ʻe heʻenau palesiteni fakasiteikí.)

Naʻe pehē ʻe Mepi mo Seni ʻi he loto fakatōkilalo, ko e ngaahi hohaʻa ʻi heʻena moʻuí naʻá ne ʻai ke na fifili pe ʻe lava ke tolonga ʻena mali temipalé, pea kapau ko ia, ko e hā ʻa e foungá. Naʻá na tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻe lava heʻena ngaahi tukupaá mo e fuakavá ʻo tokoniʻi kinaua.

Naʻá ku fiefia moʻoni ʻi hono toe maʻu ʻe Mepi mo Seni haʻana lekomeni temipale foʻou ke na foki fakataha ki he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe meimei mate ʻa Mepi kimui ai. Ko ha tāpuaki ia kia Mepi mo Seni hono toe fakafoʻou ʻena fuakava ke fetauhiʻaki mo e ʻEikí mo kinauá, peá na ongoʻi ʻa e ʻofa fakaetauhi ʻa e niʻihi tokolahi ʻoku nau feohí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku ou ʻalu ki aí, ke ako meiate kinautolu ʻoku ngāue fakaetauhi mo tokanga ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Salavatoa mo ʻEletā mo Sisitā Kongo

Naʻá ku feʻiloaki mo Sisitā Kongo mo Salavatoa mo hono ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ʻi Pelū.1 Ko Salavatoa mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ko ha kau paea. Naʻe hokosia ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo Salavatoá. Naʻá ku ako lahi mei he kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotu naʻa nau ngāue fakaetauhi faivelenga ki he fāmili ko ʻení. “Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano melé … ko eni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó,”2 “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, … fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”3

Naʻe vahevahe fakaʻofoʻofa ʻe he palesiteni kōlomu kaumātuʻa ʻi Hongo Kongo ʻa e anga hono fakahoko maʻu pē heʻenau kōlomú ʻa e ʻinitaviú ke peseti ʻe 100. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau lotua hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi hoá ke lava ʻa e taha kotoa ʻo fetauhiʻaki mo tokangaʻi kinautolu.” “ʻOku mau ʻeke maʻu pē ki he ngaahi hoá ʻo kau ki he niʻihi ʻoku nau ngāue fakaetauhi ki aí. ʻOku ʻikai ke mau fakatonuki pē ha ngaahi puha, ka ʻoku mau ngāue ki he kau ngāue fakaetauhi ʻoku nau tokangaʻi homau kakaí.”

ʻĪmisi
fāmilii Pokoló

Naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Pokolo mei Kinihasa, ʻi he Temokalati Līpapiliki ʻo Kongokoú ʻa e founga naʻá ne kau ai mo hono fāmilí ki he Siasí ʻi Falaniseé. ʻI heʻene lau hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe ueʻi ʻe he Laumālié ʻa Misa Pokolo ke foki mo hono fāmilí ki Kongokou. Naʻe ʻiloʻi ʻe Misa Pokolo te nau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa lahi kapau te nau foki. Naʻe teʻeki ai ke fokotuʻu honau siasí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi Kinihasa.

Ka ʻi he tuí, ʻo hangē ko e niʻihi tokolahi kehe, naʻe muimui ʻa e fāmili Pokoló ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻa nau ngāue fakaetauhi mo tāpuekina kinautolu naʻa nau feohi ʻi Kinihasá, ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá, pea maʻu ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo fakalaumālie. ʻOku nau fiefia ʻi he ʻahó ni, ʻi he ʻi ai ha fale ʻo e ʻEikí ʻi honau fonuá.4

Naʻe fai ha tokoni ki ha tokotaha papi ului ʻaki ha tā sīpinga fakafoʻituitui. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne pehē naʻe manako ke nofo pē ʻi he matātahí. Naʻá ne pehē naʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha, “Naʻá ku sio ki ha kiʻi fefine fakaʻofoʻofa ʻoku teunga kaukautahi molumalu pē ia.” Naʻá ne ʻohovale, pea ʻalu ke ʻeke pe ko e hā ʻoku teunga kaukautahi molumalu ai ha kiʻi fefine fakaʻofoʻofa pehē. Ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻá ne malimali pē mo ʻeke ange, “Te ke loto ke ke haʻu ki he lotú ʻi he Sāpaté?” Naʻá ne talaange, ʻio.

Lolotonga ʻema kau fakataha ki ha ngāue naʻe vahe mai, naʻe vahevahe ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ʻa e anga ʻene toutou ʻaʻahi mo hono hoá ki ha fefine naʻe nofo tokotaha ʻi ha feituʻu masivesiva ʻi Positoni. Ko ʻene aʻu atu pē ʻa ʻEletā Peuli mo hono hoá, naʻe lea mai ʻa e fefiné, “Fakahū mai hoʻomo lekomeni temipalé ʻi he lalo matapaá.” Ko ʻene sio pē ki he lekomeni temipalé pea te ne toʻo leva ʻa e ngaahi polota ʻi he matapaá pea fakaava ʻa e matapaá.5 ʻOku ʻikai ke u ʻuhinga au ʻoku fiemaʻu ha lekomeni temipale kae toki fakahoko ʻa e ngāue fakaetauhí. Ka ʻoku ou saiʻia ʻi he fakakaukau, ko kinautolu ʻoku ngāue fakaetauhi mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi ʻapí pea tali lelei ʻa e kau ngāue fakaetauhí.

Naʻe toe fai mai foki ʻe ʻEletā Peuli ha faleʻi lelei. Naʻá ne pehē, “Fakakaukauʻi lelei ha ngaahi ngāue feʻunga maʻá e ongo hoá, kuo fili ʻi he faʻa lotu, fakatatau ki he anga ʻa e nofó kae lava ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimi fefonongaʻakí.” Naʻá ne enginaki, “Kamata ʻaki ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu taha ʻa e ʻaʻahí. Fakahoko ia maʻanautolu te nau ngalingali tali lelei mo fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi ʻaʻahí.” Naʻá ne fakaʻosiʻaki, “ʻOku hoko ʻa e maná ʻi he hokohoko atu ʻa e ngāue faivelengá.”

ʻOku hoko ʻa e ngāue fakaetauhi māʻolunga mo toputapu angé6 ʻi heʻetau lotu ke maʻu “e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”7 pea muimui ʻi he Laumālié. ʻOku lava ke hoko ia ʻi he tokanga ʻa e kau palesitenisī ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, ʻi he fakahinohino ʻa e pīsopé, tokangaʻi ʻa e ngāue fakaetauhí, ʻo kau ai hono vahe ʻa e ngaahi hoa ngāue fakaetauhí. Kātaki ʻo ʻoange ki heʻetau kau talavoú mo e kau finemuí ʻa e faingamālie ʻoku fiemaʻú ke nau kau atu pea mo fakahinohinoʻi ʻe he kau tangata mo fafine kuo nau taukei ʻi he ngāue fakaetauhí. Pea tuku ke tokoni hotau toʻu tangata kei tupu haké ke nau tataki fakalaumālie ʻa e ngaahi hoa ngāue fakaetauhi tangata mo fafiné.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻi he Siasí, ʻoku ʻikai ke fakahoko lelei ai ʻa e ngāue fakaetauhí. ʻOku tokolahi ange ʻa e niʻihi ʻoku nau pehē ʻoku nau ngāue fakaetauhi ka ʻoku ʻikai ke fai ange ha ngāue fakaetauhi kiate kinautolu. ʻOku ʻikai ke tau fakahaaʻi pē ʻetau tokanga ki he kakaí koeʻuhí ko ha fatongia kuo vahe mai ke fai. Ka ʻoku ope atu ia ʻi ha fakalea atu pē ʻi he holó pe ko ha ʻeke angamaheni atu pē ʻi he tauʻanga meʻalelé, “ʻE lava ke u tokoni atu?” ʻOku lahi ʻa e ngaahi feituʻu, te tau lava ke fai ai ha tokoni, ʻiloʻi lelei ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi kehé, mo langa hake ha vā fengāueʻaki ʻi heʻetau toutou ʻaʻahi ki he kāingalotú ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻOku liliu moʻui ʻa e ngaahi fakaafe ʻoku tataki fakalaumālié. ʻI he taimi ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakaafé ke tau fai mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, ʻoku tau ʻunu ai ʻo ofi ange ki he ʻEikí mo e niʻihi kehé.

ʻOku mahino ko kinautolu ʻoku nau mahinoʻi ʻa e laumālie ʻo e ngāue fakaetauhí, ʻoku nau fai ha meʻa lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke mahino ki aí, ʻoku siʻi ange ʻenau fakahoko ʻa e ngāue fakaetauhi. Tau fai ha meʻa lahi ange, ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. Pea hangē pē ko e lea ʻo ʻetau himí, ʻoku hoko “ko ha tāpuaki ʻo e ngāué mo e ʻofá.”8

Kātaki ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí, kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, fakafanongo ki he Tauhi Sipi Leleí pea tokoni kiate Ia “kumi kiate ia naʻe molé, … toe ʻomi ʻa ia naʻe fakaheeʻi atú, … nonoʻo ʻa ia naʻe mafesí, … fakamālohi ʻa ia naʻe vaivaí.”9 Mahalo te tau talitali ha “kau ʻāngelo ʻi he taʻeʻilo”10 ʻi heʻetau fai ha ngāue lahi ange ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá,11

ʻOku tāpuekina ʻe he ngāue fakaetauhi ʻoku tataki fakalaumālié ʻa e ngaahi fāmilí mo e niʻihi fakafoʻituituí; peá ne toe fakamālohia ʻa e ngaahi uōtí mo e koló. Fakakaukau ki ho uōtí pe koló ko ha maʻuʻanga tokoni fakalaumālie. ʻI he laumālie ʻo e talanoa fakatātā ki he fuʻu ʻōlivé ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí mo ʻene kau tamaioʻeikí ha fua lelei mo fakamālohia ʻa e fuʻu ʻakau takitaha ʻaki hono fakatahatahaʻi ʻa e mālohi mo e vaivaiʻanga ʻo e ngaahi ʻulu ʻakaú kotoa pē.12 Naʻe toutou ʻeke ʻe he ʻEiki ʻo e ngoue vainé mo ʻene kau tamaioʻeikí, “Ko e hā mo ha toe meʻa naʻá ku mei lava nai ʻo fai?”13 Naʻa nau tāpuekina fakataha ʻa e ngaahi lotó mo e ngaahi ʻapí, ngaahi uōtí mo e koló, ʻi he hokohoko atu ʻa e ngāue fakaetauhi naʻe tataki fakalaumālié.14

ʻĪmisi
Fio ʻa e ngaahi aká mo e ngaahi vaʻá

ʻOku hanga ʻe he ngāue fakaetauhí—tauhisipí—ʻo ʻai ʻetau ngoue vainé ke “sino pē taha”15—ko ha vaotapu toputapu. Ko e fuʻu ʻakau kotoa ʻi heʻetau vaotapú ko ha fuʻu ʻakau fakafāmili ʻoku moʻui. ʻOku fakafehokotaki ʻe he ongoongoleleí ʻa e ngaahi kuí mo honau hakó. ʻOku tāpuekina ʻe he ngāue fakaetauhí ha ngaahi toʻu tangata. ʻI hono fiemaʻu ha tokoní, ʻoku ʻeke ʻe he kau pīsope mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, “Ko hai ʻa e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí?” ʻOku ʻikai ke ʻeke pē ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí mo e ngaahi ʻinitaviu ngāue fakaetauhí ʻa e ngaahi faingataʻá pe palopalemá, kae toe sio fakahangatonu foki ke ʻiloʻi mo fiefia ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko Iá.

Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá.16 Koeʻuhí ko ʻEne angaleleí, ʻokú Ne lava ai ʻo ʻaʻeva holo ʻo fai lelei.17 Naʻá Ne tāpuekina ʻa e tahá mo e 99. ʻOku mahino mei Heʻene ngāué ʻene finangalo ke ngāue fakaetauhi ki he taha kotoa. ʻOku tau hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau fai “ia … ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo” ʻo hangē ko haʻatau fai ia kiate Iá,18 pea tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú,19 mo ʻetau “feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú,”20 mo e taimi “ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolú, ke hoko ia ko homou tauhi.”21

ʻOku ngāue fakaetauhi ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ngāue fakaetauhi ʻa e kau ʻāngeló.22 Ko e kau muimui ko ia ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku nau “fetauhiʻaki,”23 “fiefia mo kinautolu ʻoku fiefiá, pea tangi mo kinautolu ʻoku tangí,”24 “tokangaʻi [mo] … fafanga [ʻa e kakaí] ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní,”25 “manatuʻi … ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e mahakí mo e tukuhāusiá,”26 tuku ke ʻiloa ʻa Hono huafá mei heʻetau ngāué.27 ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko Iá, te tau mātā tonu leva ʻEne ngaahi maná, mo ʻEne ngaahi tāpuakí.28 ʻOku tau maʻu “ha ngāue ʻoku lelei lahi.”29

Mahalo te tau helaʻia fakaesino. Ka ke “ʻoua naʻa [tau] fiu ʻi he fai lelei” ʻi Heʻene ngāué.30 ʻOku tau kīkīvoi ke fai hotau lelei tahá, ʻoua naʻa lele ʻo vave ange ʻi hotau mālohí,31 kae falala, ʻo hangē ko e akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ʻoku “ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha foaki fiefia.”32 He ko e ʻOtuá ʻokú ne “foaki ʻa e tengaʻi ʻakau ki he tūtūʻí, ʻofa ke ne foaki ʻa e mā ke mou kaí, pea fakatupu hoʻomou tenga kuo tūtūʻí.”33 ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻOku fakakoloaʻiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e “meʻa kotoa pē ki he faʻa foaki lahí.”34 Ko kinautolu “ʻoku tūtūʻi lahí, ʻe utu lahi foki.”35

Tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi fē, tuku ke tau ala atu ʻo tokoni mo ʻofa ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí, tautefito kiate kinautolu ʻoku tau faingamālie ke ʻofa mo ngāue fakaetauhi ki aí. ʻI hono fai iá, ʻofa ke tau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi mo e niʻihi kehé, hoko ʻo hangē ko Iá mo e Kāingalotu ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke tau takitaha aʻusiá. ʻI Hono huafa toputapú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.