Konifelenisi Lahi
Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui

ʻE nāunauʻia ʻa e kahaʻú maʻanautolu ʻoku mateuteu mo hokohoko atu ʻa e teuteu ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Kuo hoko ʻeni ko ha efiafi fakangalongataʻa. Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou lāngilangiʻia ke ʻi heni mo kimoutolu. Kuó u faʻa fakakaukau maʻu pē kiate kimoutolu ʻi he ngaahi māhina siʻi ko ʻeni kuo maliu atú. Ko ha kau fafine loto-toʻa kimoutolu ʻe toko valu miliona tupu. ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hoʻomou tokolahí ka ʻoku mou maʻu mo e mālohi fakalaumālie ke liliu ʻa e māmaní. Kuó u mamata ki hoʻomou fakahoko ia lolotonga e mahaki fakaʻauha ko ʻení.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ne fekumi fakatuʻupakē ki ha ngaahi naunau ne siʻisiʻi pe ko ha ngāue foʻou. Ne akoʻi ʻe he tokolahi ʻa e fānaú mo tokoniʻi e kaungāʻapí. Naʻe talitali lelei ʻe ha niʻihi ʻa e kau faifekau ne foki ki ʻapi kimuʻa ʻi honau taimi tukuangé, kae liliu ʻe ha niʻihi homou ngaahi ʻapí ko ha ngaahi Senitā Akoʻanga Fakafaifekau. Kuo mou fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke fakafehokotaki pea mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá, ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku ongoʻi liʻekiná, mo ako ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo ha niʻihi kehe. Kuo mou ʻilo ha ngaahi founga foʻou ke hoko ai e Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia. Kuo mou ngaohi ha ngaahi meʻa maluʻi—ʻe lauimiliona!

ʻOku ongo moʻoni kiate au pea tuku ke fakaaʻu atu ʻa ʻeku ʻofa ki he houʻeiki fafine tokolahi ʻi he māmaní kuo mole homou ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku mau tengihia fakataha mo kimoutolu. Pea ʻoku mau lotua kimoutolu. ʻOku mau fakamālō mo lotua ʻa kinautolu kuo ngāue fai tōnunga ke maluʻi e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Kuo mou fakaofo foki mo kimoutolu kau finemui. Neongo kuo lahi fau ʻa e fakakikihí ʻi he mītia fakasōsialé, ka kuo ʻilo ʻe he tokolahi ʻo kimoutolu ha ngaahi founga ke poupouʻi ai ʻa e niʻihi kehé mo vahevahe atu e maama ʻa hotau Fakamoʻuí.

Houʻeiki fafine, kuo mou hoko kotoa ʻo tuʻukimuʻa! ʻOku ou tanganeʻia ʻi homou mālohí mo e tuí. Kuo mou fakahaaʻi ʻa homou loto-toʻa ke hokohoko atu ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu, pea ʻoku ou fakapapau atu ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolu mo ʻafio mai ki he ngāue maʻongoʻonga ʻoku mou fakahokó. Mālō ʻaupito! Kuo mou toe fakamoʻoniʻi mai ko e ʻamanaki lelei ʻanga kimoutolu ʻo ʻIsilelí!

ʻOku mou fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi ʻamanaki lelei ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kiate kimoutolú ʻi heʻene fakafeʻiloaki mai ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” he taʻu ʻe 25 kuohilí ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema 1995. 1 ʻOku mahuʻinga ʻa ʻene fili ko ia ke fakafeʻiloaki e fanongonongo mahuʻingá ni ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene fakahoko iá ʻa e ʻikai lava ke tongia e ivi tākiekina ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he palani ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fie ʻilo he taimí ni ki he meʻa ne mou ako he taʻu ní. Kuo mou tupulaki ofi ange nai ki he ʻEikí, pe ʻoku mou toe mamaʻo ange kimoutolu meiate Ia? Pea ʻoku fēfē hoʻomou ongoʻi ki he kahaʻú tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó?

Ko hono moʻoní, ne ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki hotau kuongá ʻi ha ngaahi lea ne mafatukituki. Naʻá Ne fakatokanga mai ʻi hotau kuongá , “ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e tangatá” 2 pea naʻa mo e kakai kuo filí ʻe malava ke kākaaʻi kinautolu. 3 Naʻá Ne fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻe toʻo atu … ʻa e melinó mei he māmaní” 4 pea ʻe tō mai e ngaahi faingataʻá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. 5

Ka naʻe toe ʻomi foki ʻe he ʻEikí mo ha fakakaukau ki he fakaofo ʻo e kuonga fakakosipelí ni. Naʻá Ne ueʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakahaaʻi “ko e ngāue … ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue kāfakafa. … Ko hono ngaahi nāunaú ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi, pea ko hono ngeiá ʻoku ʻikai lava hano lakasi.” 6

Mahalo pē he ʻikai ke ke fili e foʻi lea ko e ngeia ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi māhina ko ʻeni ne toki ʻosí! ʻE fēfē haʻatau fakafeangai ki he ngaahi kikite ngali fakamamahi mo e fanongonongo nāunauʻia fakatouʻosi kau ki hotau kuongá? Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e foungá ʻi he lea faingofua, kae fakaofo, mo fakapapau: “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.” 7

Ko ha talaʻofa maʻongoʻonga ia! Ko ha talaʻofa ia te ne liliu moʻoni e anga ʻetau vakai ki hotau kahaʻú. Naʻá ku toki fanongo ki ha fakamoʻoni mālohi ʻa ha fefine ki he tokoni ʻa e mahaki fakaʻauhá mo e mofuike ʻi he Teleʻa Sōlekí ke ne fakatokangaʻi ai ne teʻeki ai ke ne fuʻu mateuteu ʻo hangē ko ʻene fakakaukaú. ʻI heʻeku ʻeke ki ai pe naʻá ne ʻuhinga ki heʻene tānakiʻanga meʻakaí pe ko ʻene fakamoʻoní, naʻá ne malimali mo pehē mai, “ʻIo!”

Kapau ko e mateuteú ʻa e kī ki heʻetau tali lelei ʻa e kuonga fakakosipelí ni mo hotau kahaʻú ʻi he tuí, ko e hā nai e founga lelei taha ke tau teuteu aí?

Ne toutou tapou mai e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke tau tokonaki ha meʻakai, vai, mo ha paʻanga talifaki ki ha taimi ʻe fie maʻu ai. Kuo fakamālohia ʻe he mahaki fakaʻauha lolotongá ʻa e faleʻi fakapotopoto ko iá. ʻOku ou tapou atu ke mou feinga ke mou mateuteu fakatuʻasino. Ka ʻoku ou tokanga lahi ange ki hoʻomou teuteu fakalaumālié mo fakaelotó.

Te tau lava ʻo ako lahi ki he tuʻunga ko iá mei he ʻEikitau ko Molonaí. ʻI heʻene hoko ko e pule ki he kau tau ʻa e kau Nīfaí, naʻá ne fehangahangai mo ha fili naʻe mālohi, tokolahi, mo fītaʻa ange. Ko ia naʻe teuteuʻi ai ʻe Molonai ʻa hono kakaí ʻi ha founga mahuʻinga ʻe tolu.

ʻUluakí, naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau fokotuʻu ha feituʻu te nau malu ai—naʻá ne ui ia ko ha “ngaahi potu hūfanga.” 8 Ko e uá, naʻá ne teuteuʻi e “fakakaukau ʻa e kakaí ke tui faivelenga ki he ʻEikí.” 9 Pea ko hono tolú, naʻe ʻikai pē ke teitei tuku ʻene teuteuʻi ʻa hono kakaí—fakatuʻasino pe fakalaumālie. 10 Tau fakakaukau muʻa ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ko ʻení.

Tefitoʻi Moʻoni ʻUluakí: Fokotuʻu ha ngaahi Feituʻu ʻOku Malu

Naʻe maluʻi ʻe Molonai e kolo kotoa ʻo e kau Nīfaí ʻaki ha ngaahi ʻā kelekele, fanga kiʻi kolotau iiki, mo e ngaahi ʻā maka. 11 ʻI he taimi ne toe ʻoho mai ai e kau Leimaná kiate kinautolú “naʻa nau fuʻu ofo lahi ʻaupito, koeʻuhi ko e poto ʻa e kau Nīfaí ʻi he teuteuʻi honau ngaahi potu hūfangá. 12

ʻI he founga tatau, ʻi hono ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he moveuveú, ʻoku fie maʻu ke tau fokotuʻu ha feituʻu te tau malu fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi ai. ʻI he taimi ʻoku hoko ai homou ʻapí ko ha maluʻanga fakataautaha ʻo e tuí—ʻoku nofoʻia ai e Laumālié—ʻe hoko leva homou ʻapí ko e ʻuluaki maluʻangá.

ʻI he founga tatau, ʻoku hoko e ngaahi siteiki ʻo Saioné ko “ha ungaʻanga mei he afaá” 13 he ʻoku tataki ia ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo fakaʻaongaʻi e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he hokohoko atu homou muimui ki he faleʻi ʻa kinautolu kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ke tataki kimoutolú, te mou ongoʻi malu ange.

Ko e temipalé—ʻa e fale ʻo e ʻEikí—ko ha potu hūfanga ia ʻoku ʻikai hano tatau. ʻOku fakakoloaʻi ai kimoutolu houʻeiki fafine ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku mou fakahokó. 14 ʻOku silaʻi ai homou fāmilí ki he nofo taʻengatá. Neongo kuo fakangatangata lahi he taʻú ni hoʻomou ō ki he temipalé, ka kuo mou malava maʻu pē ʻi homou ʻenitaumení ʻo maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻomou tauhi homou ngaahi fuakava mo Iá.

Ko hono fakalea mahinongofuá, ko e potu hūfangá ko ha faʻahinga feituʻu pē ia te mou lava ʻo ongoʻi ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo Ne tataki kimoutolú. 15 Ko e taimi ʻoku nofoʻia ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ʻo akoʻi e moʻoní, ʻo aʻu ki he taimi ʻe fepaki ai mo e ngaahi fakakaukau tuʻuloá. Pea te ke lava ʻo fakalaulauloto ki ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga kau ki he ongoongoleleí ʻi ha ʻātakai ʻo e fakahaá.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina ke mou fokotuʻu ha ʻapi ʻoku hoko ko ha potu hūfanga. ʻOku ou toe ʻoatu ʻeku fakaafe ke fakatupulaki homou mahino ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻE tokoni hono maʻu ha ngaahi potu hūfanga te mou lava ʻo hola ki aí ke mou tali lelei ai ʻa e kahaʻú ʻi he tuí.

Tefitoʻi Moʻoni hono Uá: Teuteuʻi Hoʻomou Fakakaukaú ke Faivelenga ki he ʻOtuá

Kuo mau fakahoko ha ngāue lahi ke fakalōloa e ngāue mo e meʻa ʻoku malava ʻe he Temipale Sōlekí.

ʻĪmisi
Langa ʻo e Temipale Salt Lake

Naʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻa hono fakahoko ha fuʻu ngāue lahi peheé. Ka ʻi he taimi ne tō mai ai e fuʻu mofuike he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní ʻi he Teleʻa Sōlekí ko hono mālohí ko e 5.7, ne ngalulu lahi ʻaupito e temipale toputapú ni ʻo homo ai e talupite mei he tā tongitongi ʻo e ʻāngelo ko Molonaí! 16

ʻĪmisi
ʻĀngelo ko Molonaí mo e talupite kuo toó

Hangē pē ko e pau ke mālohi e fakavaʻe fakatuʻasino ʻo e Temipale Sōlekí ke matuʻuaki e ngaahi fakatamaki fakanatulá, kuo pau ke fefeka mo hotau ngaahi fakavaʻe fakalaumālié. Pea ʻi he taimi ʻe tō mai ai ha ngaahi mofuike lalahi ki heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngāue” koeʻuhí ko ʻetau tuí. 17

Kuo akonekina kitautolu ʻe he ʻEikí ki he founga ke fakatupulaki ai ʻetau tuí ʻaki e fekumi ki he “ ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.” 18 ʻOku fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo “manatu maʻu ai pē kiate iá.” 19 ʻIkai ngata aí, ʻoku tupulaki ʻetau tuí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tui kiate Iá. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e ako ʻi he tuí.

Hangē ko ʻení, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai e tui ke talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá—neongo hono tukuhifo kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau manakoá—pe taimi kotoa pē ʻoku tau fakafepakiʻi ai ha fakafiefia pe ngaahi fakakaukau ʻoku poupouʻi ai e maumauʻi e fuakavá, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tuí, ʻa ia ʻoku tupulaki leva ai ʻetau tuí.

Makehe mei aí, ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatupulaki lahi ange ai ʻa e tuí ka ko hono toutou lau fakamātoato e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ha toe tohi ʻe fakamoʻoni mālohi mo mahino pehē kia Sīsū Kalaisi. Ko e kau palōfita ne tataki ʻe he ʻEikí, naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá mo filifili e tokāteline mo e ngaahi moʻoni ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi fakahinohino ia ke tau hao ai ʻi he ʻaho kimui ní.

ʻOku mahino ko hotau maluʻanga taupotu tahá ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau piki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí! ʻOku mohu tailiili ʻa e moʻui ʻoku ʻikai kau ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku nonga ʻaupito ʻa e moʻui ʻoku kau ai ʻa e ʻOtuá. Ko hono ʻuhingá he ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālié ʻe he kau faivelengá. Ko hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga taha ko iá.

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kapau te tau kole, te tau lava ʻo maʻu ʻa e “fakahā hoko mo e fakahā.” 20 ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou fakatupulaki homou malava ke maʻu e fakahaá, ʻe tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha tataki lahi ange ki homou moʻuí mo e ngaahi meʻafoaki taʻe-faʻa-laua ʻo e Laumālié.

Tefitoʻi Moʻoni hono Tolú: ʻOua Naʻa Tuku ʻa e Teuteú.

Neongo naʻe tokamālie, ʻa e meʻa kotoa, ka naʻe kei hokohoko atu pē hono teuteuʻi ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ʻa hono kakaí. Naʻe ʻikai pē ke ne teitei tuku. Naʻe ʻikai pē ke ne teitei fakafiefiemālie.

ʻOku ʻikai teitei tuku ʻe ʻoho ʻa e filí. Ko ia ai, he ʻikai ke tau teitei lava ʻo taʻofi ʻetau teuteú! Ko e lahi ange ko ia ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu—fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālié—ko ʻetau mateuteu ange ia ke fepaki mo e ngaahi ʻoho taʻetuku ʻa Sētané.

Siʻi ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku mou taukei ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi potu hūfanga maʻamoutolu mo kinautolu ʻoku mou ʻofa aí. Makehe mei aí, ʻoku mou maʻu ha ʻenitaumeni fakalangi ʻoku malava ai ke mou langaki ʻa e tui ʻi he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga fakaofo. 21 Pea ʻoku ʻikai pē te mou teitei tuku ia. Kuo mou toe fakahoko ia he taʻú ni.

Kātaki ʻo hokohoko atu ai pē! Te mou utu ha ngaahi tāpuaki ʻi he ngaahi toʻutangata lahi ka hoko maí ʻi homou faivelenga ʻi hono maluʻi homou ʻapí mo fakatō ʻa e tuí ki he loto ʻo kinautolu ʻoku mou ʻofa aí.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ke tau ʻamanaki atu ki ai! Naʻe ʻomi kimoutolu ki heni ʻe he ʻEikí he taimí ni koeʻuhí naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku mou malava ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e konga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe mahino kiate kimoutolu ʻa e ngeia ʻo ʻEne ngāué pea mou loto vēkeveke ke tokoni ʻi hono fakahoko iá.

ʻOku ʻikai ke u pehē ʻe faingofua ʻa e ngaahi ʻaho ka hoko maí, ka ʻoku ou palōmesi atu ʻe nāunauʻia ʻa e kahaʻú maʻanautolu ʻoku mateuteu mo hokohoko atu ʻa e teuteu ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoua muʻa te tau kātekina pē ʻa e vahaʻataimi lolotonga ko ʻení. Tuku muʻa ke tau tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tui! Ko e ngaahi taimi faingataʻá ko ha ngaahi faingamālie ia ke tau tupulaki fakalaumālie ai. Ko e ngaahi taimi ia ʻe lava ke mālohi ange ai hotau ivi tākiekiná ʻo laka ʻi he ngaahi taimi fiemālié.

ʻOku ou palōmesi atu ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau fokotuʻu ha ngaahi potu hūfangá, teuteuʻi ʻetau fakakaukaú ke faivelenga ki he ʻOtuá, pea ʻoua naʻa teitei tuku ʻa e teuteú. Te Ne “fakahaofi ʻa [kitautolu]; ʻio, [te] ne folofola … ʻaki ʻa e fiemālie ki [hotau] laumālié, [te] ne foaki mai kiate [kitautolu] ʻa e tui lahi, [mo] …fakatupu [ʻetau] ʻamanaki lelei ki [he lava hotau] fakahaofi ʻiate iá.” 22

ʻI hoʻomou teuteu ke tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tuí, ʻe ʻamoutolu ʻa e ngaahi talaʻofá ni! Ko ʻeku fakamoʻoní ia, fakataha mo ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, mo ʻeku falala moʻoni kiatekimoutolú, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.