2015
Ko ha Houa ke Leʻo mo Ia
Sānuali 2015


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Ko ha Houa ke Leʻo mo Ia

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIka, Pelū.

ʻĪmisi
Priest kneeling in prayer at the sacrament table.

Naʻá ku teuteu ʻi ha ʻaho ke fai ha malanga ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻá ku ako ʻa e fakamatala “Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” ʻa ia naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Liahona ʻo Māʻasi 2008. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Hōlani ʻi heʻene leá ki ha misi ʻa ʻEletā ʻOasoni F. Uitenei (1855–1931) ʻa ia naʻe mamata ai ki he Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Uitenei ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia naʻá ne sio naʻe fuesia ʻe he Fakamoʻuí. Pea naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Naʻá Ne tuʻu hake leva ʻo ʻalu atu ki he feituʻu ne lolotonga tūʻulutui ai ʻEne kau ʻAposetoló—kuo nau māʻumohe! Naʻá ne fafangu fakalelei ʻa kinautolu, ʻaki ʻa e leʻo valoki angavaivai, ka ʻi he loto ʻofa, ʻo ʻikai hā mei ai ha ʻita pe tafulu, ʻo Ne fehuʻi ange pe ko e meʻa ní ʻoku ʻikai ke nau lava ke leʻo mo Ia ʻi ha houa pē ʻe taha. …

“Naʻá Ne toe foki ki he feituʻu naʻá Ne ʻi aí, ʻo Ne toe lotu pea foki atu ʻo ʻilo ʻoku nau toe māʻumohe pē. Naʻá Ne toe fafangu kinautolu, naʻinaʻi ange, pea foki ʻo lotu hangē ko ia naʻá Ne ʻuluaki faí. Naʻe tuʻo tolu.”1

Naʻe hū ʻa e laumālie ʻo e fakahaá ki heʻeku fakakaukaú ʻi he taimi naʻá ku lau ai ʻení. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he taimi pē ko iá ko e founga te u lava ʻo “leʻo ai mo Ia ʻi he houa ʻe tahá” ko e founga ʻoku ou fai ʻi he houalotu sākalamēnití he Sāpaté. Kuó u ako, talu mei ai, ko ha houa ʻeni te tau lava ai ʻo lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha founga mahuʻinga ange. ʻOku mahuʻinga ʻa e lotú ʻi he taimi kotoa pē, ka ko e Laumālie ʻoku ʻi he houa ko ia ʻo e sākalamēnití ko ha faingamālie ia ke hiki hake ai kitautolu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e taimi ʻoku tukutaha ai ʻetau fakakaukaú ki he ʻEikí, ʻoku tatau ia mo haʻatau kaungā fononga mo Ia he momeniti ʻo e mamahi naʻá Ne kātekiná ʻi Heʻene toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá. Ko e taimi ia ke fakamoʻoniʻi ai ʻa e mamahi naʻá Ne fuesia maʻatautolú.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e houalotu sākalamēnití kiate au. Ko ha houa ia ʻo e fakamoʻui taʻe-fakangatangata kiate au. Kuo hoko ia ko ha taimi toputapu ʻa ia ʻoku ou manatuʻi ai mo tukupā ʻi he lotu pea mo e laumālie ke tauhi ʻeku ngaahi fuakavá mo muimui ʻi he sīpinga haohaoa ʻa hoku Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui mo ʻofa ʻiate au. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe toki lava pē ʻo fakahaofi kotoa kitautolu tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú mo Hono taʻataʻa mahuʻinga naʻe lilingi kae lava ʻo fakahaofi kotoa kitautolú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni koeʻuhí he kuo fakamāmaʻi ʻeku mahinó, kuo tāpuekina ʻeku moʻuí, pea kuo fakaloloto ʻeku vīsone ki he moʻui taʻengata ʻi Hono ʻaó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Orson F. Whitney, fakaʻaongaʻi ʻi he Jeffrey R. Holland, “Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Māʻasi 2008, 33.

  2. Vakai, Don R. Clarke, “Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Sākalamēnití, Liahona, Nōvema 2012, 104–06.