2015
Ko e Hā ʻa e Faʻahinga Faiako ʻOku Taau mo Kitautolú?
Sānuali 2015


Ko e Hā ʻa e Faʻahinga Faiako ʻOku Taau mo Kitautolú?

Kapau ʻoku tau loto moʻoni ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau feinga ke faiako ʻi he founga naʻá Ne faiako ʻakí.

ʻĪmisi
Official portrait of the Sunday School general presidency including Tad R. Callister, John S. Tanner, and Devin G. Durrant, 2014.

Tad R. Callister, palesiteni (lotomālie); John S. Tanner, tokoni ʻuluaki (toʻohemá); mo Devin G. Durrant, tokoni ua (toʻomataʻú)

Naʻe meimei ʻosi ʻa e misiona ʻo e ʻEiki kuo ʻi he Ongo ʻAmelika. Ne ʻikai fuoloa kimuʻa ai, ʻa ʻEne hāʻele hifo mei langí ʻo ʻomai ʻa e māmá ke tekeʻi ʻa e fakapoʻuli naʻá ne kāpui ʻa e ngaahi fonua ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná he hili ʻo ʻEne pekiá. Naʻá Ne ʻosi akonaki mo fakamoʻoni pea mo lotu. Naʻá Ne ʻosi tāpuakiʻi, tali e ngaahi fehuʻí, mo fokotuʻu Hono Siasí. Ka ʻi Heʻene teuteu ke mavahe mei Heʻene kau ākongá, naʻá Ne fai kiate kinautolu ha fekau, mahalo naʻá Ne fakafonu kinautolu ʻaki ha lotolahi:

“ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fai ʻi hoku siasí; he ko e ngaahi ngāue kuo mou mamata kuó u faí, ke mou fai foki ia …

“… Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:21, 27).

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá, pea ko e taha ʻo Hono ngaahi ʻulungaanga maʻongoʻongá ko ʻEne malava ke faiakó. Ko Ia ʻa e Faiako Tuʻukimuʻá. ʻE fie maʻu ke tau hoko ko ha kau faiako ʻofa mo liliu moʻui lahi ange, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he siasí ka ʻi hotau ngaahi ʻapí foki, ka tau hoko ʻo hangē ko Iá. Kuo pau ke tau maʻu ha holi vilitaki ʻi hotau lotó ke faiako ʻo hangē ko ʻEne faiakó ka tau hoko ʻo hangē ko Iá.

Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Fakaafé

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ with the twelve Nephite disciples. Christ is portrayed wearing a white robe. Christ is selecting the three disciples who would become the "Three Nephites." There is a pyramid shaped building in the background.

Ko e Toluʻi Nīfaí, tā ʻe Gary L. Kapp

Naʻe faʻa akonaki ʻa Sīsū ʻo fakafou ʻi he ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakaafe. Fakakaukau ki ha sīpinga mei he taimi naʻe nofo ai mo ʻEne kau ākongá ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká. Naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻi he lolotonga ʻo haʻanau lotu ʻe taha, mo fai ange ha fehuʻi fakaafe: “Ko e hā ha meʻa ʻoku mou loto ke u foaki kiate kimoutolú?” 3 Nīfai 27:2. Ko e hā haʻo tali kapau ʻe fai atu ʻe he Fakamoʻuí kiate koe ʻa e fehuʻi ko ʻení?

Naʻe tali ʻe he kau ākongá: “ʻEiki, ʻoku mau loto ke ke fakahā kiate kimautolu ʻa e huafa ke mau ui ʻaki ʻa e siasí ni; he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻi he kakaí ʻo kau ki he meʻá ni” (3 Nīfai 27:3).

Naʻe tali ʻe Kalaisi ʻenau fehuʻí ʻaki Haʻane fehuʻi ʻAʻana: “Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku pehē mai ai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hoku hingoá?” (3 Nīfai 27:5). Naʻe fakamanatu ʻe he fehuʻí ni ki Heʻene kau akó ʻoku totonu ke nau ngāueʻi hono tali ʻenau ngaahi fehuʻí pea ʻe lava ke maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi lahi ʻi he folofolá.

Naʻá Ne toki fakaʻosi ʻaki hono fakamanatu ki he kau ākongá ʻa e mahuʻinga ʻo Hono huafá. Naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe Heʻene ngaahi leá ke nau ngāue pea mo talaʻofa ange ha tāpuaki: “Pea ko ia ia ʻokú ne toʻo kiate ia ʻa hoku hingoá, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:6).

Ko ha Sīpinga ʻo e Akoʻí

Naʻe ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi veesi nounou ko ʻení ha sīpinga ʻo e akoʻi fakalangí kiate kitautolu. Naʻá Ne kamata ʻaki ha foʻi fehuʻi fakatupu fakakaukau naʻe fokotuʻutuʻu ke ʻilo ai e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne kau akó. Hili ia peá Ne tatali mo fakafanongo ki heʻenau talí.

Naʻá Ne tokoniʻi kinautolu ʻi he hili e tali mai ʻEne kau akó, ke nau ʻilo ʻa e meʻa ne nau fekumi ki aí ʻaki hano fakahinohino kinautolu ki he folofolá.

Fakaʻosí, naʻá Ne fakahoko ha fakaafe ʻe ua pea mo talaʻofa ha tāpuaki fakaʻofoʻofa kiate kinautolu ʻoku loto fiemālie ke ngāueʻi ʻEne ongo fakaafé. ʻE lava ke fakamatalaʻi fakanounou ʻi he meʻá ni ʻa ʻEne founga faiakó ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima:

1. Fai ha ngaahi fehuʻi ʻaonga.

Naʻe ʻeke ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e hā ha meʻa ʻoku mou loto ke u foaki kiate kimoutolú?” ʻOku fakaafeʻi ʻe he fehuʻi ko ʻení ha ngaahi tali kehekehe. Ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e faʻahinga fehuʻi peheé, ʻoku tau tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fakahaaʻi mahino ʻa e meʻa ʻoku nau fie akó, pea ʻoku tau tokoniʻi ke nau tokanga taha ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá; ʻoku tau fakakau moʻoni kinautolu ʻi he akó.

2. Fakafanongo ki hoʻo kau akó.

Naʻe fakafanongo ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau pehē, “ʻEiki, ʻoku mau loto ke ke fakahā kiate kimautolu ʻa e huafa ke mau ui ʻaki ʻa e siasí ni.” ʻOku tau mateuteu lelei ange ʻi heʻetau fakafanongo tokangá ke tokanga taha ki he ngaahi fie maʻu ʻa ʻetau kau akó.

3. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofolá.

Naʻe fakamanatu ʻe Kalaisi ki Heʻene kau ākongá, “Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku pehē mai ai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hoku hingoá?” ʻOku totonu ke fakatou tuku ʻe he faiakó mo e taha akó ha taimi ki he folofolá ke teuteu ki he ngaahi lēsoní. Ko e ako folofolá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e teuteu fakalaumālie ki he kau faiakó mo e kau akó fakatouʻosi.

4. Fakaafeʻi hoʻo kau akó ke nau ngāue.

Naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau ākongá ke nau (1) ʻai Hono huafá kiate kinautolu pea mo (2) kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku pehē ʻe he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, “ʻOku totonu ke tātātaha pē haʻo talanoa mo ha kakai pe ko haʻo akoʻi kinautolu, taʻe te ke fakahoko ange ai ha fakaafe ke nau fai ha meʻa ʻe fakamālohia ai ʻenau tui kia Kalaisí.”1 ʻOku ʻikai ko ha faleʻi lelei ʻataʻatā pē ʻeni ki he kau faifekaú ka ki he kau faiako kotoa ʻo e ongoongoleleí.

5. Fakamanatu ki hoʻo kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ki he talangofuá.

Fakaʻosí, naʻe talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau akó ko kinautolu ʻoku ngāueʻi ʻEne ngaahi fakaafé “ʻe fakamoʻui … ʻi he ʻaho fakaʻosí.” ʻOku faʻa talaʻofa mai ʻe Kalaisi kiate kitautolu ʻa ʻEne ngaahi tāpuaki funganí koeʻuhí ko ʻetau talangofuá (vakai, T&F 14:7). Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau, ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako ʻo ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he sīpinga ʻi ʻolungá ha ngaahi founga akoʻi mahuʻinga ʻe niʻihi naʻe ngāue ʻaki ʻe he Fakamoʻuí. ʻIkai ngata aí, naʻá Ne akoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻaki e talafakatātaá pe fakataipé. Naʻá Ne faʻa fakafepakiʻi pea aʻu ʻo valokiʻi he taimi ʻe niʻihi Hono kau fakaangá. Ka naʻá Ne akoʻi maʻu pē ʻi he ʻofa, ʻo aʻu kiate kinautolu naʻe valokiʻí (vakai, Fakahā 3:19).

ʻOfa ʻi Hoʻo Kau Akó

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ with His arms around the shoulder of the apostle Peter. Christ points to a large number of fish lying on the beach as He speaks to Peter. Two other men and a ship sit on the beach in thebackground.

ʻʻOkú Ke ʻOfa ʻIate Au ʻo Laka Ange ʻi he Ngaahi Meʻá Ni? tā ʻe David Lindsley

Kuo pau ke tau akoʻi maʻu pē ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa kapau ʻoku tau fie faiako ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakaava ʻe he ʻofá ʻa e loto ʻo e faiakó pea mo e taha akó fakatouʻosi, ko ia “ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50: 22).

ʻE lava ke maʻu ha sīpinga fakangalongataʻa ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau akó ʻi he 3 Nīfaí ʻa ia ʻokú ne lotua ai, tangi fakataha mo kinautolu, pea mo tāpuakiʻi ʻa e kakaí. Naʻe ongoʻi ʻe he kau Nīfaí ʻa ʻEne ʻofá ʻi Heʻene lotua kinautolu ki Heʻene Tamaí: “Pea koloto ke faʻa ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e fiefia ʻa ia naʻe fakafonu ʻaki homau laumālié ʻi he taimi naʻa mau fanongo ai ki heʻene hūfekina ʻa kimautolu ki he Tamaí” (3 Nīfai 17:17).

Naʻe lahi pehē ʻa ʻEne ʻofá, naʻá Ne tutulu ʻi he fiefia koeʻuhí ko kinautolu mo tāpuakiʻi kinautolu ʻi heʻenau tuí:

“ʻOku mou monūʻia koeʻuhí ko hoʻomou tuí. Pea ko ʻeni vakai, ʻoku kakato ʻeku fiefiá.

“Pea ʻi he ʻosi ʻene folofola ʻaki ʻa e ngaahi folofola ní, naʻá ne tangi.” (3 Nīfai 17:20–21).

ʻOku malava ʻa e ako lahí mei he ʻofa ʻoku lahí. ʻOku lekooti ʻe he folofolá “naʻe malimali hono fofongá kiate kinautolu” pea “… [naʻe] fakaava honau lotó pea naʻa nau ʻiloʻi ʻi honau lotó” (3 Nīfai 19:25, 33).

Poupouʻi Hoʻo Kau Akó ke nau Fakamoʻoni

Naʻe toe foaki foki ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau akó ha faingamālie ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoní. Hangē ko ʻení, “Pea ʻi he hoko ʻa Sisū ki he potu ʻo Sesalia ʻi Filipaí, naʻe fehuʻi ia ki heʻene kau ākongá ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe he kakaí pe ko hai au ko e Foha ʻo e tangatá?

“Pea nau pehē, ʻoku lea ʻa e niʻihi ko Sione ko e Papitaisó: ko e niʻihi, ko ʻIlaisiā, mo e niʻihi, ko Selemaia, pe ha taha ʻo e kau palōfitá.

“Pea pehē ange ʻe ia kiate kinautolu, Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?

“Pea lea ʻa Saimone Pita ʻo pehē ange, Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. (Mātiu 16:13–16).

Naʻe foaki ʻe Kalaisi ha ngaahi tāpuaki fakaofo kia Pita ʻi he hili ʻene vahevahe ʻene fakamoʻoní:

“Saimone Pāsona, ʻokú ke monūʻia, he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.

“Pea ʻoku ou tala atu foki kiate koe, Ko Pita koe, pea te u langa hoku siasí ʻi he maká ni; pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesí .

“Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí” (Mātiu 16:17–19).

Te tau lava mo kitautolu ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ha kau faiako tuʻukimuʻá ʻo toutou fai ʻa e ngaahi fehuʻi te nau ueʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní, ʻi he leá pea ʻi honau lotó. Te tau fakaafeʻi ʻetau kau akó ke nau feinga ki ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui ʻoku nau langaki ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Pea, kapau ʻoku taau ʻa e ʻātakai ʻi he loki akó pe ʻapí mo e Laumālié, ʻe ongoʻi fiemālie ʻetau kau akó ke fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi aʻusia fakalaumālié mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

Moʻui ʻAki e Meʻa ʻOkú Ke Akoʻí

Naʻe naʻinaʻi ʻa Sīsū ki ha niʻihi ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá Ne faí (vakai, 3 Nīfai 27:21)—ke muimui kiate Ia (vakai, Mātiu 4:19). Naʻá Ne moʻui ʻaki e meʻa naʻá Ne akoʻí, peá Ne faiako ʻaki ʻEne hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá.

Naʻá Ne akoʻi ʻa e tokoní ʻaki ʻEne fai e tokoní. He toki lēsoni pau moʻoni ia ki Heʻene kau ākongá ʻa ʻEne fufulu honau vaʻé! “Pea kapau ko au, ko e ʻEiki mo e Takimuʻá, kuó u fufulu homou vaʻé; ʻoku totonu hoʻomou fetoutou fefufuluʻaki homou vaʻé.

“He kuó u tuku kiate kimoutolu ʻa e fakatātā, koeʻuhí ke mou fai ʻo tatau mo ia kuó u fai kiate kimoutolú” (Sione 13:14–15).

Naʻá Ne akoʻi ʻa e ʻofá ʻaki ʻEne ʻofá. “ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu. (Sione 13:34).

Naʻá Ne akoʻi ʻa e lotú ʻaki ʻEne lotú. Naʻá Ne pehē ʻi he hili ʻEne fai ha ngaahi lotu mātuʻaki fakafoʻituitui mo mātuʻaki fakalangi ʻo ʻikai ke lava ai ʻo lekōtí, “Pea hangē ko ʻeku lotu ʻiate kimoutolú, ke pehē foki hoʻomou lotu ʻi hoku siasí. … Vakai ko au ko e māmá; kuó u fokotuʻu ha sīpinga kiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:16).

Kuo ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ha sīpinga ki he kau faiako kotoa ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau holi ke faiako ʻi Heʻene foungá. Neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa hangē ko Iá, ka te tau lava ʻo feinga faivelenga ke moʻui ʻaki e meʻa ʻoku tau akoʻí. Fakatatau mo e fakalea ʻo ha hiva ʻa e fānaú, ʻoku totonu ke lava ʻa e kau faiakó ʻo pehē, “[Fai ʻa ia ʻoku ou faí; Muimui ʻiate au!]”2

Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí

ʻOku fakaafeʻi ʻa e kau faiako kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe ono ko ʻení, ʻa ia ʻoku nau fakafōtunga ʻa e founga naʻe faiako ai ʻa e Fakamoʻuí:

1. ʻOfa ʻi he niʻhi ʻokú ke akoʻí.

  • Fekumi ki he tahá.

  • Tokanga ki he ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó.

2. Teuteuʻi fakalaumālie koe.

  • Moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akoʻí.

  • ʻIloʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ala maʻú.

3. Faiako ʻaki ʻa e Laumālié.

  • Tokoniʻi hoʻo kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e Laumālié.

  • Hoko ko ha faiako akoʻingofua.

  • Fakatupu ha ʻātakai ʻo e akó.

4. Fakatotolo fakataha ʻa e ongoongolelei.

  • Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa māʻolunga ke aʻusia.

  • Poupouʻi hoʻo kau akó ke nau fakamoʻoni.

  • Fai e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻaongá.

  • Fakafanongo ki hoʻo kau akó.

5. Akoʻi ʻa e tokāteliné.

  • Fakaʻaongaʻi e folofolá.

  • Fakaʻaongaʻi ha ngaahi talanoa mo ha ngaahi sīpinga.

  • Palōmesi ha ngaahi tāpuaki pea fakamoʻoni.

6. Fakaafeʻi hoʻo kau akó ke nau ngāue.

  • Tokoniʻi hoʻo kau akó ke nau akoako fakahoko.

  • Vakaiʻi hoʻo ngaahi fakaafé.

Te tau hoko ko ha kau faiako lelei ange, kau ako lelei ange, mātuʻa lelei ange, mo ha kau ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. He kuó Ne fekauʻi kitautolu ke tau “feakoʻiʻaki” “faivelenga,” ʻi ha founga “ke fakamāmaʻi kotoa pē” (T&F 88: 77, 78, 122). ʻOfa ke fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻoku tau akoʻí, ha faʻahinga meʻa ʻo e Faiako Tuʻukimuʻá ʻiate kitautolu pea tau toʻo mei he aʻusia ko iá ha meʻa ke ʻoua naʻa ngata pē ke tau ako ai, ka ke tau liliu ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 234.

  2. “Do As I’m Doing,” Children’s Songbook, 276.