2015
Muimui ki he Kau Palōfitá
Sānuali 2015


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Muimui ki he Kau Palōfitá

Naʻá ku ngāue ʻi he Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi he fakaofiofi atu ki he fakaʻosinga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Ne u hoko ko ha kauvaka, mahalo ko e tuʻunga māʻulalo taha ia ʻi he tautahí. Peá u hoko leva ko ha Kauvaka Kalasi ʻUluaki, peá u toki hoko ko ha Iōmeni Kalasi Tolu (Yeoman).

Ne ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, pea naʻe toki tukuange au kimui ange ai. Ka naʻá ku fai ha fili kapau te u toe foki ki he ngāue fakakautaú, ne u loto ke u hoko ko ha ʻōfisa taki fakakautau. Naʻá ku pehē, “Kapau te u lava, he ʻikai ke u toe ngāue ʻi ha peito felekeu pea he ʻikai ke u toe olo e funga vaká.”

Naʻá ku kau ki he Talifaki ʻa e Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití he hili hono tukuange aú. Ne u ʻalu ʻo ako ngāue he pō Mōnite kotoa pē. Ne u ako mālohi koeʻuhí ke u taau fakaʻatamai. Ne u fai ha faʻahinga sivi pē naʻe lava ke u fakakaukau atu ki aí: fakaʻatamaí, fakaesinó mo e fakaelotó. Faifai pea aʻutaki mai e ongoongo fakaʻofoʻofa ko ʻení: “Kuo tali koe ke ke maʻu ʻa e tuʻunga ko ha ensign ʻi he tafaʻaki Talifaki ʻa e Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití.”

Naʻá ku fakahā fiefia ia ki hoku uaifi ko Falanisesí, mo pehē ange, “Kuó u lavaʻi! Kuó u lavaʻi ia!” Naʻá ne fāʻofua kiate au mo pehē mai, “Naʻá ke ngāue mālohi ke lavaʻi ia.”

Ka ne hoko ha meʻa. Naʻe ui au ko ha tokoni ʻi he kau pīsopeliki hoku uōtí. Naʻe fai e fakataha alēlea ʻa e pīsopé ʻi he efiafi tatau mo ʻeku fakataha ako he tautahí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fepakipaki e taimí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u maʻu ha taimi ke hoko atu hoku ngaahi fatongia he Talifaki Tautahí pea mo e kau pīsopelikí. Ko e hā e meʻa te u faí? Kuo pau ke fai ha fili.

Naʻá ku lotua ia. Peá u ʻalu leva ke talanoa mo e tangata naʻe hoko ko ʻeku palesiteni fakasiteiki ʻi heʻeku kei siʻí, ʻa ia ko ʻEletā Hāloti B. Lī (1899–1973), naʻe kau he taimi ko iá ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ku tangutu ʻo ma fehāngaaki he tēpilé. Naʻá ku fakamatala ki ai ʻeku mahuʻingaʻia ʻi he ngāue fakakautau ko iá. Ko hono moʻoní, naʻá ku fakaʻaliʻali ange ki ai ʻa e tohi ʻo hoku fokotuʻú ʻa ia naʻá ku maʻú.

ʻĪmisi
illustration of Thomas Monson with President Harold B. Lee

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

Hili haʻane kiʻi fakakaukau ki ai, naʻá ne pehē mai leva, “Ko e meʻa ʻeni ʻoku totonu ke ke faí Misa Monisoni. Fai ha tohi ki he Potungāue ʻo e Tautahí ʻo fakahā ange koeʻuhí ko ho uiuiʻi ko e taha ʻo e kau pīsopelikí, he ʻikai ke ke lava ʻo tali ho fatongia ʻi he Talifaki Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití.”

Ne tō hifo hoku lotó. Naʻá ne toe pehē mai, “Hili ia peá ke faitohi ki he Takitau ʻo e Vaʻa Hongofulu Mā Ua ʻo e Tautahí ʻi Seni Felenisisikoú ʻo talaange kiate kinautolu ʻokú ke loto ke tukuange koe mei hoʻo ngāue talifakí.”

Naʻá ku pehē ange leva, “ʻEletā Lī, ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e ngāue fakakautaú. Ko e moʻoni he ʻikai ke nau ʻomi kiate au ʻa e fatongiá kapau te u fakafisi ke tali, ka he ʻikai ke tukuange au ʻe he Vaʻa Hongofulu Mā Ua ʻo e Tautahí. ʻI he tau ko ʻeni ʻoku nānāfaki mai ʻi Kōleá, kuo pau ke ui ʻa e kau ʻōfisa teʻeki hokó. Kapau ʻe fai hano ui, ʻoku ou loto ke u hū ko ha ʻōfisa hoko, ka he ʻikai lava kapau he ʻikai ke u tali ʻa e fatongia ko ʻení. ʻOkú ke fakapapauʻi ko e faleʻi ʻeni ʻokú ke loto ke u talí?”

Naʻe hili ʻe ʻEletā Lī hono nimá ʻi hoku funga umá peá ne pehē mai ʻi ha founga fakaetamai, “Misa Monisoni, ʻai ke ke maʻu ha tui lahi ange. ʻOku ʻikai ko e ngāue fakakautaú ia maʻau.”

Naʻá ku foki ki ʻapi. Naʻá ku faʻo e tohi fokotuʻu fatongia ne viku ʻi hoku loʻimatá ki hono silá, fakataha mo hono tohi fakafisi ke ʻoua te u tali iá. Hili ia ne u faitohi ki he Vaʻa Hongofulu Mā Ua ʻo e Tautahí ʻo kole ke tukuange au mei he Talifaki he Tautahí.

Naʻe kau hoku tukuange mei he Talifaki he Tautahí ʻi he kulupu fakaʻosi ko ia naʻe fakahū kimuʻa pea kamata ʻa e Tau ʻi Kōleá. Ne ui ʻeku kulupu ngāue fakakautaú ke ō. Naʻe ui au ko e pīsope ʻi hoku uōtí ʻi he ʻosi pē ha uike ʻe ono mei hono ui au ko e tokoni ʻi he kau pīsopelikí.

Naʻe ʻikai ke u mei maʻu ʻa e tuʻunga ʻoku maʻu ʻi he Siasí he ʻaho ní ka ne taʻeʻoua ʻeku muimui he faleʻi ʻa ha palōfita, ka ne taʻeʻoua ʻeku lotua e fili ko iá, pea ka ne taʻeʻoua ʻeku fakahoungaʻi ha foʻi moʻoni mahuʻinga: taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa hangē poto ʻo e ʻOtuá ia ko ha meʻa ngali vale ki he tangatá.1 Ka ko e lēsoni maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo ako ʻi he moʻui fakamatelié ko e taimi ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá pea talangofua ʻEne fānaú, te nau tonu maʻu ai pē.

Kuo taku tokua ko e hisitōliá ʻoku faʻa liliu ia ʻe ha fanga kiʻi meʻa iiki, pea ʻoku pehē pē ʻetau moʻuí. ʻOku makatuʻunga hotau ikuʻangá mei he fili ʻoku tau faí. Ka ʻoku ʻikai liʻaki taʻetokonia kitautolu ʻi heʻetau ngaahi filí.

Kapau ʻokú ke fie mamata ki he maama ʻo e langí, kapau ʻokú ke fie ongoʻi ʻa e tataki fakalaumālie ʻa e ʻOtua Māfimafí, kapau ʻokú ke fie ongoʻi ʻi ho lotó ʻoku tataki koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní, muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Te ke ʻi ha tuʻunga malu ʻi he taimi ʻokú ke muimui ai ki he kau palōfitá.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

ʻOku tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí he ʻikai ke nau maʻu ha faleʻi fakatāutaha mei ha ʻAposetolo, hangē ko ia ne hoko kia Palesiteni Monisoní. Ka ʻe lava ke faitāpuekina kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Fakakaukau ke ke lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Monisoni mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá (manatuʻi ʻene lea fakaavá mo e lea tukú foki). Kumi ha ngaahi fakahinohino pau pe ngaahi ui ke ngāue. Te mou lava ʻo aleaʻi mo e niʻihi ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló mo ke fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻa Palesiteni Monisoní.

Vakai ki he peesi 6 ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ki he founga hono akoʻi ʻo e pōpoaki ko ʻení ki he toʻu tupú mo e fānaú.