2015
Fakalakalaka Māmālie
Sānuali 2015


Fakalakalaka Māmālie

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku fakamatala ʻe he toʻu tupu ʻi ʻĪtalí ʻa e anga ʻo ʻenau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa honau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí.

ʻĪmisi
illustration of young man climbing a cliff

Ngaahi tā fakatātā ʻa Clayton Thompson

ʻI hoʻomou ʻilo ko ʻeni e kaveinga ʻo e Mutualé he taʻu ní ʻoku fekauʻaki mo e ngāue tokoní, ko e hā hoʻomou meʻa ʻe faí? Kuo kole atu ʻa e ʻEikí ke mou ngāue Maʻana ʻaki e kotoa homou lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí (vakai, T&F 4:2). Ko ha meʻa lahi ia, pea ʻe lava ke ongo fakamafasia. Ka ʻoku ʻikai totonu ke pehē.

ʻOku pehē ʻe Mako D., ʻo Talanitō, ʻĪtalí, “ʻOku hangē ha kaka ha moʻungá. ʻOku faingataʻa ʻa e fakakaukau ke kaka kakato he moʻungá fakaʻanga-tahá, ka ʻo kapau te ke ʻai māmālie, ʻe faingofua ange. Fokotuʻu ho vaʻe ʻe tahá ʻi muʻa he vaʻe ʻe tahá, pea ko e lava pē hoʻo foʻi laká, fakakaukau, ʻKuó u lava!’ peá ke ʻai leva e foʻi sitepu hono hokó.”

Kuo maʻu ʻe he toʻu tupu he fakatonga ʻo ʻĪtalí ha ngaahi founga ʻaonga ke nau tokanga ki ai ʻi heʻenau feinga ke ngāue ʻaki e kotoa honau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí, neongo ʻa e pisá, pasitaá, mo e maka ʻo e halá.

Fekumi ki ha Tataki Fakalaumālie

ʻOku ʻilo ʻe Tāvite C., taʻu 15, ko ha sitepu mahuʻinga ʻa e maʻu ʻo e fakahinohino fakalaumālié ʻi he ngāue maʻá e ʻEikí, pea he ʻikai ke lava ʻo hoko ia taʻe ngāue ʻi heʻene tafaʻakí. ʻOkú ne pehē, “Kuo pau ke u mateuteu ke tali mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku fie maʻu ke u fakafemoʻuekinaʻi maʻu pē au ʻaki e ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí, ke fakahoko ia.”

Ko Tāvite mo hono fāmilí ko e kau papi ului ki he Siasí. Naʻe ʻilo ʻe Tāvite kimuʻa pea papitaisó, hono mahuʻinga ʻo e ako folofolá. Ko hono tokouá naʻe ʻuluaki papitaisó, pea muimui vave atu ai ʻene ongomātuʻá. Naʻe ʻilo ʻe Tāvite naʻá ne fie maʻu haʻane fakamoʻoni. Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻene ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi ongoʻi lelei naʻá ne maʻú heʻene fai e fili ke kau ki he Siasí.

ʻOsi ha taʻu ʻe fā, ʻoku kei fakafalala pē ʻa Tāvite ki he fakahinohino mei he Laumālié. ʻOkú ne pehē, “Kuo pau ke tau tuʻu maʻu. ʻOku ʻikai totonu ke fakavaivaiʻi ʻetau ako folofolá mo e lotú.”

Maʻa Maʻu ai Pē

ʻOku fakamahinoʻi ʻe Mākou D., taʻu 17, ʻa hono mahuʻinga ʻo e talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻo tautautefito ki he fono ʻo e angamaʻá. ʻOku pehē ʻe Mākou, “ʻOku fakataueleʻi kimautolu ʻe he filí ʻi he founga kotoa pē, ʻo feinga ke mau fehalaaki. ʻE lava foki mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻo hoko ko ha ivi takiekina kovi.” Naʻe pau ke fetonig ʻe Mākou ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí hono ngaahi kaungāmeʻa naʻe feohi mo iá koeʻuhí he naʻá ne fakatokangaʻi e ngaahi ivi takiekina kovi ne nau fakahoko ʻi heʻene ngaahi filí. “Naʻe pau ke u kumi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau tali au ʻi hoku tuʻunga totonú kae ʻikai ko e tuʻunga ʻoku fie maʻu au ki ai ʻe he māmaní.”

ʻOku tau humu he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau kaka hake he moʻungá. ʻOku pehē ʻe Mākou, ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, “ʻalu ʻo sio ki he pīsopé pea talanoa tauʻatāina mo ia. “Ko e pīsopé ko hotau tokoua. Te tau lava ʻo falala ki ai.”

ʻOku ʻoange ʻe Mākou, ha ngaahi faingamālie ke ngāue maʻá e ʻOtuá he taimí ni ʻi heʻene ngaahi feinga ke talangofua mo haohaoá, pea ʻoku nau toe teuteuʻi foki ia ke taau ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ha ʻaho.

ʻĪmisi
photo of four young men

Tuku ha Taimi

ʻOku fakatokangaʻi ʻe Manueli M., taʻu 17, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke ngāue maʻá e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe Manueli, “ʻOku tau loto he taimi ʻe niʻihi ke fai ha ngaahi meʻa kehe. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou loto au ke u mohe, ʻalu ki ha vaʻinga soka, pe ʻeva mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ka naʻe akoʻi maʻu pē au ʻe heʻeku faʻeé ke u fili ke ngāue maʻá e ʻEikí. ʻOku sai pē foki ke fai mo ha ngaahi meʻa kehe, ka ʻoku totonu ke muʻomuʻa taha kiate kitautolu ʻa e ngāue maʻá e ʻEikí.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe Meliame D., taʻu 14, ko e founga pē taha ke fakapapauʻi ai ʻoku hoko ʻa e ako folofolá ʻi he ʻaho kotoa peé ko e tuku ha taimi pau ke fai ai ia. Naʻe pehē ʻe Meliame, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou lavaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi he taimi ʻoku ou tuku ai ha taimi ki aí. ʻIkai ngata aí, ko e taimi ʻoku tau tuku pau ai ha taimi ki he ʻEikí, he ʻikai ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi lahi kitautolu—ʻokú ne ʻai ke tau mālohi ange.”

Ngāue Loto Fiemālie

Kia Sapulina D. taʻu 15, ko e ngāue ʻaki e kotoa hono lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí, ʻoku ʻuhinga ia ke ngāue ʻaki e buona volontà. ʻOku ʻuhinga ia ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he loto lelei mo e loto fiefia.

ʻOku tui pehē ʻa ʻAlesio I,. taʻu 12: “ʻOku ʻikai ʻuhingamālie ke fai ia koeʻuhí pē he ʻoku talaatu ʻe hoʻo pīsopé pe ko hoʻo mātuʻá. ʻOku ʻikai totonu ke ke ongoʻi haʻisia. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ngāue koeʻuhí ko e ʻuhinga totonu.”

Te tau maʻu fēfē ha buona volontà lahi ange ʻi heʻetau ngāué? ʻOku pehē ʻe Sapulina, “ʻOku tokoni kiate au ʻa e lau folofolá koeʻuhí he ʻoku nau akoʻi au ko e ngāue tokoní ko e meʻa totonu ia ke faí.”

ʻE lava foki hono ako pea mahino lelei ange ʻa e Fakaleleí ʻo tokoni ke tau ngāue loto fiemālie mo fiefia. ʻOku pehē ʻe ʻElivisa D., taʻu 17, “ʻOku fie maʻu ke tau fakatapui fiemālie ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke ngāue maʻá e ʻEikí, ʻo hangē ko e fekauʻi ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló, ʻa ē naʻá Ne feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa maʻatautolú.”

Tokanga ki he Niʻihi Kehé

ʻOku ʻilo ʻe he taʻahine ko Sisitā Kūliá, taʻu 16, mo Velonika D,. taʻu 14, ʻoku mahuʻinga ke tokanga ki he niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe Kūlia, “ʻOku tokoni ʻa e ngāue tokoní ke kehe ʻa e anga ʻo ʻetau vakai ki he kakaí. ʻOku fakatou tāpuakiʻi kimoua ʻi he taimi ʻokú ke tokoni ai ki ha tahá.”

ʻOku pehē ʻe Velonika, “Naʻá ku mātuʻaki fie vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi ha meʻa ʻe taha, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi mateuteu. Naʻá ku manavasiʻi. Ka ʻi he taimi naʻá ku tokanga taha ai ki he kakai naʻá ku tokoniʻí, naʻá ku ongoʻi loto lahi ange koeʻuhí he naʻá ku ʻilo ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí.”

Naʻe lava ʻa Kūlia mo Velonika ke tokoni ki hona kaungāmeʻa ko Veisiniá ʻi ha founga liliu moʻui. Naʻá na kamata fakaafeʻi ia ke haʻu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí mo kinaua. Naʻá na toe fakaafeʻi foki mo e fāmili ʻo Veisiniá ke nau fakahoko ha ngaahi meʻa mo honau fāmilí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata talanoa ʻa e fāmili ʻo Veisiniá mo e ongo faifekaú. ʻOsi ha taʻu ʻe taha mei ai, kuo papitaiso ʻa Veisinia mo hono kiʻi tehiná.

ʻI he hoko ko ʻeni ʻa Veisinia ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻokú ne kumi ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he kakai ʻoku nau feohí. ʻOkú ne fuʻu fie maʻu moʻoni ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehe. ʻOku faʻa fakakata ʻaki ia he taimi ʻe niʻihi ʻe hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó pea mo ʻene tui foʻoú, pea ʻokú ne lotua ke ne ʻilo pe ko hai ʻe talanoa mo iá. Naʻe ueʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻe he Laumālié ke lea ki ha kiʻi taʻahine naʻá ne ʻiloʻi. “Naʻá ku foaki ange ki ai ha Tohi ʻa Molomona mo fakaafeʻi ia ke ma ō ki he lotú. Naʻá ne haʻu! Pea ʻokú ne lau ʻeni e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻOku kumi ʻe Samuela D., taʻu 14, ha ngaahi faingamālie ke fakamālohia ai e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú: “ʻOku ou feinga ke tokoni ki he tamaiki tangata kehe ʻi heʻeku kōlomú ʻaki hono poupouʻi kinautolu ʻi he kalasí. ʻOku nau mā he taimi ʻe niʻihi pe manavasiʻi ke kau.” ʻOku pehē ʻe Samuela ko e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi lotomaʻú ko ha founga ia ʻe taha ʻe lava ai ʻo ngāue maʻá e ʻOtuá mo teuteu ki he ngaahi fatongia he kahaʻú.

Kamata he Taimí Ni

Ko e hā leva ʻa e meʻa te ke faí? ʻOku pehē ʻe ʻAlesio I., “ʻOku ʻikai fie maʻu ke u tatali kae ʻoua kuó u fuʻu lahi ka u fai ha tokoni. ʻOku fie maʻu ke u fai ia he taimí ni.”

ʻE tokoni foki ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení kiate koe ke ke ʻilo ko ha konga mahuʻinga koe ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻAi taha taha. Te ke fakahoko ha konga mahuʻinga ʻi hoʻo feinga ke foaki ho kotoá ki he ngāue maʻá e ʻEikí.

ʻĪmisi
photo of youth