2015
Matu
Sānuali 2015


Ngaahi Fakakaukaú

Matu

ʻOku nofo e tokotaha ʻoku ʻaʻana e talanoá ʻi Folōlita, USA.

ʻOku tau tokanga taha pē nai ki he ngaahi pale taʻengatá—pe ki ha meʻa kehe?

ʻĪmisi
Illustration of a fireflies in the night sky

Tā fakatātaaʻi ʻe Supansa Wongwiraphab

Naʻá ku ngāue ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻi ha feituʻu fakatotolo fakaʻakiolosia naʻe ui ko ʻAkuateka, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa mo mamaʻo ʻo Kuatemalá pea ʻoku toki aʻu pē ki ai ʻi ha heka vaka lōloa he vaitafe pikopiko ko Petekisipatuní.

Naʻá ku lolotonga foki mai ʻi ha efiafi ʻe taha ki ʻAkuateka mo ha kau ʻakiolosia tokosiʻi, hili ʻemau ngāue he ʻahó kakato ʻi ha feituʻu ʻe taha. Naʻá ku falala ki he kaokao ʻo e vaká he lolotonga ʻemau fononga mai ʻi he vaitafé, ʻo fakaʻofoʻofaʻia he lele lelei ʻa e vaká mo e pō tafitonga makehé ni mo e ʻikai ha māhiná—ko e ʻuʻulu leʻosiʻi pē ʻo e mīsiní mo e tangi ʻa e fanga ʻinisēkité naʻe ongoná. Naʻá ku feinga ʻi he fou atu ʻa e vaká he konga pikopiko ʻo e vaitafé, ke u ʻilo ʻa e feituʻú ʻaki haʻaku muimuiʻi ʻa e Fetuʻu ʻo e Polé. Naʻe pulia ʻa e Fetuʻu ʻo e Polé he taimi ʻe niʻihi ʻi he malumalu fakapoʻuli ʻo e ʻuluʻakau naʻa nau tuʻu he ongo kauvai ʻo e vaitafé, ka naʻe taimi nounou pē kuo ʻasi.

ʻI ha pikoʻanga ʻe taha he vaitafé, ne toe pulia ai meiate au ʻa e Fetuʻu ʻo e Noaté ʻi he tumutumu ʻo e ʻuluʻakaú. Ka ʻi he afe fakatonga pē ʻa e vaká, naʻá ku toe fakatokangaʻi atu ia, mo ongoʻi hangē ha kaivai taukeí, mo pōlepole heʻeku lava ke kei ʻiloʻí. Neongo ia, naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he hili haʻaku siofi nounou ia, ne hala ʻeku maʻú: naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e Fetuʻu ʻo e Noaté pe ko ha toe foʻi fetuʻu. Naʻá ku siofi ʻe au ha kiʻi ʻinisēkite ko ha kiʻi kisikisi naʻe ulo.

Ko e toki taimi ia naʻá ku fakatokangaʻi ai ko e lahi ʻo e “ngaahi fetuʻu” ʻi ʻolunga ʻiate aú ko ha matu (fireflies) ne nau fepunaʻaki fakalongolongo pē ʻi he ʻea māfana ʻo e poó. Ko e meʻa fakaofó, he ko e ulo ʻa e matú ʻi ʻolunga, naʻe meimei tatau pē ia mo e ulo ʻa e ngaahi fetuʻu mo e ngaahi pupunga fetuʻu mamaʻó, pea naʻe hanga ʻe he ʻuli mo tafoe ʻa e vaká he vaitafé ʻo ʻai ke faingofua hono fetoʻoaki ʻo e ongo meʻá ni.

Naʻá ku fifili ai, “ʻE lava fēfē ke u maʻuhala ha kiʻi matu ʻo pehē ko ha foʻi fetuʻu ʻoku meimei ulo kakaha?” Naʻe mahino ʻa e talí: ko e anga pē ʻo e fakakaukaú. Naʻe feʻauhi ʻa e kihiʻi ulo poipoila mo fuonounou ʻo e matú, pea mo e ulo ʻo e ngaahi fetuʻú koeʻuhí pē he naʻe lau fute pē ki ʻolunga meiate au e matú ka naʻe mamaʻo ʻa e ngaahi fetuʻú. Mei he anga ʻo ʻeku vakaí, naʻe meimei tatau pē ʻa e ongo meʻá ni.

ʻOku ʻata lahi ʻa e ngaahi fakatauelé mo e ngaahi ʻahiʻahí ko ʻenau ofi maí, ʻo hangē tofu pē ko e matú. Neongo ia, ʻe lava ke ʻasi mamaʻo ʻaupito ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻú.

ʻE lava ke lahi e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau kui fakalaumālié. Ko e mamaʻo ange e ʻasi ʻa e palé, ko e lahi ange ia hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fakakaukau te tau lava ʻo fakatoloi ʻa e ʻaho ʻo ʻetau fakatomalá ka tau kei foki pē ki he Tamai Hēvaní ʻo maʻu hotau tofiʻa taʻengatá (vakai, ʻAlamā 34:33–34). Mahalo te tau kamata ke fakataʻetaʻetui ki he pale taʻengatá pe pehē ʻoku fakafiefia ange ke fakatōliʻa e holi e tangata fakakakanó he taimí ni kae ʻikai ke tau tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻe fuofuoloa pea toki hokó. Mahalo te tau manavasiʻi ki he fefaʻuhi taʻetukua mo e angahalá pe ʻikai toe tui ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau matuʻuaki e ngaahi fakatanga ʻa Sētané.

ʻOku faʻa mole meiate kitautolu kotoa ʻetau fakakaukau taʻengatá; ka ko e polé, ke toe maʻu ia ʻi he vave taha ʻe lavá. Neongo ʻe ʻomai ʻe māmani ha ngaahi pale matamatalelei mo loi, ka te tau lava ʻo tafoki kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau folaua ʻa e ngaahi pikopiko mo e ngaahi ngaofe ʻo e moʻuí mo falala ko Ia moʻoni pē ʻa e [taha] “ʻokú ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá” (Hepelū 11:6).

Kuo taʻu lahi ʻeni mei heʻeku heka vaka ʻi he vaitafé, kae naʻa mo e ʻahó ni ʻoku ou kiʻi tuʻu ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí, ʻo fakamanatu kiate au, “Ko ha kiʻi kisikisi ulo pē ia.”