2015
Ko e hā ʻOku Mahuʻinga ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻeku Moʻuí?
Sānuali 2015


Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻeku Moʻuí?

Ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú, ʻokú Ne hoko leva ko e tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
Photograph of actor portraying Jesus Christ in the Bible Videos.

Naʻá ku lau kimuí ni ha fakamatala he ʻinitanetí naʻe fakamatala ai ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ki he anga ʻo e mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí ki heʻene moʻui fakaʻahó. Naʻá ku fiefia ʻi heʻene fie vahevahe ʻene ngaahi ongó, ka naʻe fakamamahi kiate au e tali ʻa ha taha lau ʻo e fakamatalá: “ʻOku ʻikai Hano mahuʻinga ʻe taha ʻi heʻeku moʻuí—kuo teʻeki ai pea he ʻikai ai pē.”

ʻOku mātuʻaki hala ʻa e taha laukonga ko iá. ʻE ʻi ai ʻa e taimi, te tau fie maʻu kotoa ai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku tau fai kotoa ha ngaahi fehalaaki ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakaleleiʻi, ngaahi aʻusia kuo mole ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo toe maʻu, mo e mata mamahi, fakatanga, meʻa fakamamahi, kavenga, mo e loto taʻefiemālie ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mafuesia toko taha.

Ko e ongoongo fakafiefiá he ʻoku ʻikai ko ha meʻa ke tau ngāueʻi toko taha pē.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita S. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Mahalo te tau kaila ʻi he momeniti ʻo e vaivaí, ʻʻOku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai mahino ia ki ha taha.’ Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi pea fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakafoʻituituí. Pea koeʻuhí ko ʻEne feilaulau taʻe fakangatangata mo taʻengatá (vakai, ʻAlamā 34:14) ʻoku mahino lelei kiate Ia pea lava ke mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu.”1

ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa Sīsū he ʻoku tokoni mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ngaahi akonakí, ʻamanaki leleí, melinó, mo e sīpingá, ke liliu ʻetau moʻuí, lavaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, pea laka atu ki muʻa ʻi he tui ʻi heʻetau fononga foki kiate Ia mo ʻEne Tamaí.

ʻOku ʻAi ʻe Sīsū ke Malava ʻa e Fakatomalá

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻoku feinga fakamātoato ke muimui kiate Iá, koeʻuhí he ʻoku tau tōnounou kātoa mo fie maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá ne foaki ʻo fakafou he Fakaleleí.

ʻOku fie maʻu ʻe Sētane ʻi he taimi ʻoku tau tūkia ai mo hingá, ke tau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau lelei feʻunga ke toe tuʻu ʻo foki ki he hala totonú. ʻOkú ne fie maʻu foki ke ngalo ʻiate kitautolu ko e ongoongoleleí “ko e ongoongolelei ʻo e fakatomala” (T&F 13:1; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ka ʻoku tau ʻiloʻi “ʻoku moʻoni e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, ʻo lava ai ʻo maʻu e fakamolemolé pea fakamaʻa ai e taha faiangahala ʻoku fakatomalá”2

ʻOku ʻatā ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kiate kitautolu takitaha, ka kuo pau ke tau fili ke tuku ia ke ngāue ʻi heʻetau moʻuí. Fakakaukau ki haʻo foaki ha meʻaʻofa ki hao kaungāmeʻa—ha faʻahinga meʻa ʻoku fuʻu fie maʻu ho kaungāmeʻá pea mo ha meʻa naʻá ke teuteuʻi ʻaki haʻo feilaulau fakatāutaha. Peá ke fakakaukau ki he tali ho kaungāmeʻá, “Mālō, ka ʻoku ʻikai ke u fuʻu fie maʻu hoʻo meʻaʻofá.” Te ke ongoʻi fēfē?

Ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau fakaafeʻi ai ʻa Sīsū ke tokoni ke tau maʻa ʻo fou he fakatomalá, ʻoku tatau pē ia mo haʻatau fakasītuʻaʻi ʻEne meʻaʻofá.

ʻOku Akoʻi ʻe Sīsū ʻa e Moʻoní

Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ʻi ha meʻa ʻe taha ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, hili ha fakafisi ʻa ha kakai tokolahi ke toe fononga fakataha mo Ia, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” Pea tali ʻe Pita, “ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻOku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:67–68).

Te ke lava ke maʻu e “ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengata” ʻa e Fakamoʻuí ʻi he folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, pea mo e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau hoko ko e makatuʻunga ki he “fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí,”3 pea ʻoku nau tataki fakafoki fakalelei atu kitautolu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí.

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí? Naʻe hiki ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha meʻa ʻe fā ʻi haʻane lea kimuí ni he konifelenisi lahí:

  • “Kuo ʻosi foaki heʻetau Tamaí ki Heʻene fānaú ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá.”

  • “Te tau lava ʻo moʻui ʻo taʻengata mo hotau ngaahi ʻofaʻangá tuʻunga he Fakaleleí … .”

  • “Te tau maʻu ha sino nāunauʻia, haohaoa mo taʻe-faʻa-mate, ʻoku ʻikai toe haʻisia ki he puké pe tōnounoú.”

  • “Pea ʻe fetongi hotau loʻimata ʻo e mamahí mo e molé ʻaki ha fiefia mo e nēkeneka lahi fau.”4

ʻOku ʻOmi ʻe Sīsū e ʻAmanaki Lelei

ʻOku tau faʻa faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi ke falala ki he ʻEikí, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻa lalahi. Ka ʻoku ʻomai ʻe he falala kiate Iá ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku tau fie maʻú ke fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

Ko e meʻa ia naʻe hoko ki he kau mēmipa ʻo e fāmili Katilelí (Gatrell), ʻoku nau nofo ʻi he uooti ʻo Sisitā Siini A. Sitīvení (Jean A. Stevens). Naʻe pehē ʻe Sisitā Sitīveni, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí, naʻe pīkitai ʻa e fāmilí ki he ongoongoleleí pea mo ʻenau ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻi he hili hono ʻilo kuo maʻu ʻa Misa Katieli ʻe he kanisaá. Naʻe ʻoange ʻe heʻenau fai iá ha ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá te nau toe fakataha ʻi he hili ʻo e moʻui ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Katileli ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa kimuʻa pea hiki atu hono husepānití, “Naʻá ku ʻilo naʻe tokangaʻi kimautolu ʻe he ʻEikí. Kapau te ke falala ki he ʻEikí, ko e moʻoni te ke lava ʻo ikunaʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻo e moʻuí.”5

ʻOku ʻomi ʻe he meʻaʻofa ʻo e Fakaleleí kiate kitautolu ha ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá—ko ha faʻahinga meʻa ʻoku tau fie maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tofanga ai he ngaahi faingataʻá pe mate ha taha ʻoku tau ʻofa aí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Naʻe foaki mai heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa e meʻaʻofa kiate kitautolu ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí. ʻOku ʻomai ʻe he meʻaʻofa maʻongoʻonga ko iá pea mo e tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsu Kalaisí ha tukufakaholo fakalūkufua ʻo e talaʻofa ʻo e Toetuʻú mo e malava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻe kinautolu kotoa kuo fāʻeleʻí.”6

ʻOku ʻOmi ʻe Sīsū ʻa e Melinó

ʻĪmisi

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻokú ke fie maʻu e melino ʻa e ʻEikí, kapau kuó ke fehangahangai mo ha fakatamaki fakaenatula, pe lauʻi koviʻi koe, foua ha palopalema liliu moʻui, vā-kovi mo hao kaungāmeʻa, pe taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku lolomi ʻe he melino ʻa e Fakamoʻuí ʻa e ngaahi langalanga matangi fakatuʻutāmaki ʻo e māmaní.”7

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻEnitasoni he lolotonga ʻo ha konifelenisi lahi kimuí ni, ha talanoa kau ki he Loumaile naʻe manukiʻi mo ui ʻaki ha ngaahi hingoa koeʻuhí ko ʻene taukaveʻi ʻa e founga mali tukufakaholó. Naʻá ne ʻilo, ko e manukiʻí he taimi ʻe niʻihi, ko e tufakanga ia ʻo e “mateakiʻi ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi akonaki ʻa ʻEne kau palōfita moʻuí.”8

Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e taukaveʻí ia ʻokú te tuʻu toko taha pē. Te tau lava maʻu pē ke tafoki ki he Pilinisi ʻo e Melinó ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi tuēnoa pe mafasia, mamahi pe loto hohaʻa, ilifia pe taʻe mahuʻinga aí. ʻOku tau fai ia ʻaki ʻetau:

  • Lotu ki he Tamai Hēvaní ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālié.

  • Lau e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he folofolá pea mo ia naʻe fakahā mai ʻi he kau palōfita moʻuí.

  • ʻAlu ki he temipalé.

  • Ako e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotú pea ʻi he seminelí.

  • Fakaʻaongaʻi ʻEne Fakaleleí ʻaki e fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá.

  • Vahevahe ʻetau ngaahi fakamoʻoni kiate Iá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke mamahi pe faingataʻaʻia hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai e melino ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Sione 14:26–27).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Ko e ʻEikí pē taha ʻokú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻetau mamahí, mo ʻetau kafó. Ko Ia toko taha pē ʻokú Ne foaki ʻa e nongá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Ko Ia toko taha pē ʻokú Ne tokoniʻi hotau laumālié ʻaki ʻEne ngaahi folofola fakafiemālié.”9

ʻOku Tā ʻe Sīsū ʻa e Sīpingá

ʻĪmisi

ʻOku ʻikai fakahinohino ʻataʻatā pē ʻe Sīsū ʻa e hala ki he fiefiá ʻi Heʻene ngāué kotoa—ʻokú Ne taki ʻa e halá. ʻOkú Ne taki kitautolu ke tau ʻofa ʻo fou Heʻene Fakaleleí. ʻOkú Ne taki kitautolu ki he ngaahi moʻoni taʻengatá ʻi Heʻene ngaahi akonakí. ʻOkú Ne taki kitautolu ki he hala ʻo e talangofuá ʻo fou ʻi Heʻene moʻui haohaoá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha kuó ne fonongaʻia e māmaní, ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakafonu ʻEne ngāue ʻi he matelié ʻaki e faiakó, tokoní, mo e ʻofa ki he niʻihi kehé.” Naʻá ne toe pehē ʻoku “fakaafeʻi kitautolu [ʻe he Fakamoʻuí] ke tau muimui ʻi Heʻene sīpinga haohaoá.”10

Ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu naʻe ʻai ʻe he Fakamoʻuí ke lava ʻo hoko ʻa e fakatomalá mo e toetuʻú, akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻingá, foaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e melinó, pea mo tā ʻa e sīpinga haohaoá, ʻokú Ne hoko leva ko e uho ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tau maʻu ha lototoʻa ʻi Heʻene hoko ko hotau kaungāmeʻá ke tekeʻi ʻa e ilifiá kae laka atu ki muʻa ʻi he tui.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 87.

  2. D. Todd Christofferson, “Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí”, Liahona, Mē 2014, 111.

  3. “The Living Christ: The Testimony of the Apostles,” Liahona, Apr. 2000, 3.

  4. Dieter F. Uchtdorf, “Loto Fakafetaʻi ʻi ha Faʻahinga Tūkunga Pē,” Liahona, Mē 2014, 70.

  5. Jean A. Stevens, “ʻOua ʻe Manavahē he ʻOku Ou ʻIate Koe”, Liahona, Mē 2014, 81.

  6. Henry B. Eyring, “Ko Ha Tukufakaholo Mahuʻinga ʻo e ʻAmanaki Leleí”, Liahona, Mē 2014, 22.

  7. Neil L. Andersen, “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié”, Liahona, Mē 2014, 18.

  8. Vakai, Neil L. Andersen, “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié”, 19–20.

  9. Thomas S. Monson, “ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe,” Liahona, Nōvema 2013, 85.

  10. Richard G. Scott, “Kuó u Tuku Kiate Kimoutolu ʻa e Fakatātā”, Liahona, Mē 2014, 32.