2015
Founga ke Lavaʻi Ai ʻa e Ngaahi Taumuʻa Taʻengatá
Sānuali 2015


Founga ke AʻUSIA ʻa e Ngaahi Taumuʻa Taʻengatá

Mei ha lea tānaki tuʻunga naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó ʻi he ʻaho 11 ʻo Tīsema 2004.

ʻĪmisi
Teen aged sisters looking at photo albums.

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga taha he moʻuí te ne ʻoatu ʻa e fiefiá ʻi hoʻomou fakahoko homou misiona ʻi māmaní—ko e ngaahi taumuʻa taʻengata ʻe tokoni atu ke mou foki lāngilangiʻia ai ki hoʻomou Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku kau ai ʻa e:

  1. Mali ʻi he temipalé mo tanumaki e ngaahi fetuʻutaki fakafāmili taʻengatá ʻaki hono fakapalanisi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí, hangē ko e fāmilí, ngāue maʻuʻanga moʻuí, hoko atu ʻo e akó, ngaahi manakó, mo e fakafiefiá.

  2. Faivelenga mo talangofua ʻi hono moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú mo fai pau ki hoʻo ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo e temipalé maʻu ai pē mo tokonaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí.

  3. Piki maʻu ki he fakakaukau taʻengatá, manatuʻi ʻoku taʻengata ʻa e ngaahi meʻa ʻo e puleʻangá pea ko e ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻoku fakaetuʻasino pe fakataimi pē.

  4. Manatuʻi ke fai ha tokoni līʻoa ʻi hoʻo moʻuí kotoa pea tokoniʻi e faingataʻaʻiá maʻu ai pē, ʻa ē te ne fie maʻu hoʻo ʻofá mo ha toe tokoni kehe.

Ko ha ngaahi taumuʻa ʻeni he moʻuí ʻoku fie maʻu ai e tokangá mo e taimí kae lavaʻi. ʻOku ʻikai feʻunga hono fakahoko pē ʻo e ngaahi taumuʻa ko ʻení; kuo pau ke tau faʻu ha palani ke fakahoko kinautolu.

Fakalaulauloto ʻapō pe ʻapongipongi, ki he meʻa ʻokú ke fie fakahoko ʻi hoʻo moʻuí pea ko e hā hoʻo ngaahi taumuʻá. Tuku ha taimi ke hiki ai kinautolu mo toe vakaiʻi kinautolu ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí. Hili ia pea fakamoleki ha ngaahi houa siʻi ʻo fehuʻi kiate koe pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakahoko ai ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení ʻi he ʻaho ní, ʻapongipongi, uike ka hokó, mo e ngaahi māhina ka hoko maí.

Te ke fili mo fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi taumuʻa taʻengata mo mahuʻinga ko ʻení? Pea ʻi heʻenau mahuʻinga tataú, ʻokú ke fokotuʻu fēfē ha palani ke aʻusia ai kinautolu? Manatuʻi: ko e taimí ko ha ʻelemēniti mahuʻinga—pea ʻoku mātuʻaki fie maʻu—ʻi hoʻo fokotuʻutuʻú. ʻE hangē ʻokú ke maʻu ha taimi lahi ʻaupito ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa taʻengatá, mei he feituʻu ʻokú ke ʻi ai he taimi ní.

ʻOku moʻoni ʻoku maʻu ʻe he taha kotoa ha taimi. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakalau atu ʻa e taimí ia ʻoku tau fai ai ha fakalakalaka.

“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 34:32).

Ko e fakapulipulí ke fili fakapotopoto ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ē te nau tokoni ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa fakalangi ne fakahaá pea mo tau maʻu ai ʻa e ivi fakaʻulungaanga mo e fakapapau ke siʻaki ʻa ia te ne takihalaʻi pe taʻofi kitautolu mei hotau ikuʻanga taʻengatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe feʻunga pē ho taimi ʻi māmaní ke fakahoko hoʻo teuteú mo fai e ngaahi ngāue ho misiona he moʻuí—kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ho taimí. Pea ʻoku ʻikai ha taimi ʻe toe lelei ange ke fai ia ka ko e taimí ni, ʻi hoʻo kei siʻí (vakai, ʻĀlamā 37:35).