2016
ʻEletā Dale G. Renlund: Ko Ha Tamaioʻeiki Talangofua
July 2016


ʻEletā Dale G. Renlund: Ko Ha Tamaioʻeiki Talangofua

ʻĪmisi
elder-renlund-meets-with-members-in-africa

Toʻohemá: taá ʻi he ʻōfisí, fai ʻe Tom Smart, Deseret News; tā mo ha fefine fai ʻe Joy Basso

Naʻe femoʻuekina maʻu pē e moʻui ʻa Teili mo Lute Lenilaní. Naʻá na ʻi hona taʻu uofulu tupú peá na nofo ʻi Pātimoa, Melileni, USA. Naʻe fakakakato ʻe Teili ʻene ako ʻi he akoʻanga fakafaitoʻo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻá ne hiki mo Lute ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fonuá koeʻuhí ke ne lava ʻo fai ha ako faingataʻa mo lāngilangiʻia lolotonga ʻene ngāue ʻi he falemahaki Johns Hopkins School of Medicine. Naʻe ʻi ai hona ʻofefine fakaʻofoʻofa kei siʻi ko ʻEsilī. Naʻe lolotonga fakahoko ki hono uaifi ʻofeina ko Luté ha ngaahi faitoʻo kanisā, pea naʻe talangofua ʻa Teili ʻo ne tali ha uiuiʻi ke hoko ko ha pīsopé.

ʻĪmisi
dale-ruth-and-ashley-renlund

Fakaʻaongaʻi e taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Lenilaní, tuku kehe pē ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi atú; portrait © Busath.com; ʻata mei muí mei he iStock/Thinkstock

ʻI he faʻa ʻaʻahi ʻa Teili ki he kāingalotu ʻo e uōtí, naʻá ne faʻa ʻalu ai mo ʻEsilī. Naʻá na ʻaʻahi ʻi ha ʻaho ʻe taha ki ha mēmipa māmālohi. Ko e manatu ʻeni ʻa ʻEletā Lenilaní, “Ne u ʻilo he ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo fakasītuʻaʻi ʻa e kiʻi taʻahine ʻofeina ko ʻeni ʻi hoku tafaʻakí. Naʻe tukituki ʻa Pīsope Lenilani he matapā ʻo ha tangata naʻá ne fakaʻita ʻo tuli hono tokoní ʻi ha taimi kimuʻa ange.

ʻI he taimi naʻe fakaava ai ʻe he tangatá ʻa e matapaá, naʻá ne fuʻu kaukaua ʻo ne feʻunga tonu pē mo e māʻolunga ʻo e kaumatapaá. Naʻá ne sio fakamamaʻu kia Pīsope Lenilani. Ne fakafokifā e lea hake ʻa e kiʻi taʻu fā ko ʻEsilií, “Sai, ʻe lava ke ma hū atu pe ʻe hā?”

Naʻe fakaʻohovale ʻa e lea mai ʻa e tangatá, “ʻOku ou tui ki ai. Hū mai.”

ʻI he taimi ne nau tangutu ai ʻi lotó, naʻe fakahā ange ʻe he tangatá kia Pīsope Lenilani naʻe ʻikai ke ne tui naʻe moʻoni e Siasí, pe ʻoku ʻikai ke ne tui kia Sīsū Kalaisi. Naʻe hokohoko atu ʻene talanoa fakaʻitá kae vaʻinga pē ʻa ʻEsilī ʻaki ha meʻavaʻinga. Faifai peá ne hifo mei hono seá ʻo ʻai hono nimá ki he telinga ʻo ʻene tamaí mo ne fafana leʻolahi ange, “Tangataʻeiki, tala ki ai ʻa e moʻoní.”

Pea naʻá ne fai ia. Naʻe fai ʻe Pīsope Lenilani ʻene fakamoʻoní ki he tangatá. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Naʻe fakamolū ʻa e tōʻonga fakakaukau ʻa e tangatá pea naʻe nofoʻia ʻe he Laumālié hono ʻapí.”

ʻI heʻene hoko he taimí ni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻokú ne maʻu ʻe ʻEletā Lenilani ʻa e faingamālie ke fakahā ki māmani ʻa e moʻoní (vakai, T&F107:23). ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “Ko e fiefia lahi taha ʻoku maʻú, ko e tokoni ki hono ʻomi ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí ki he moʻui ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku ou tui ʻoku ʻomi ʻe he uiuiʻi ko ʻení ʻa e faingamālie ke fai ia ʻo lahi ange, ʻi he ngaahi feituʻu lahi ange, ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi ki he māmaní kotoa.”

Tupu Hake ʻi he Tukufakaholo ʻo Sikenitinēviá

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Teili Kunā Lenilani ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 3 Nōvema 1952. Naʻá ne tupu hake mo hono taʻoketé mo hono ongo tuofāfiné ʻo lea faka-Suēteni. Ko ʻenau faʻeé ko Maliana ʻEnitasoni mei Suēteni, pea ko ʻenau tamaí ko Matisi Ake Lenilani mei he kolo lea faka-Suēteni ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Finilaní. Naʻa nau hiki mei Suēteni ki ʻIutā ʻi he 1950.

Naʻe feʻiloaki ʻa e ongomātuʻa ʻa Teilí ʻi he lotú ʻi Sitokahoma (Stockholm). Hili ʻena fakakaukau ke na malí, naʻá na fakapapauʻi te na fakahoko pē ia ʻi ha temipale. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻi ʻIulope he taimi ko iá (naʻe fakatapui e Temipale Peeni Suisalaní ʻi he 1955), naʻe omi e ongomeʻá ni ki ʻIutā ke lava ʻo silaʻi kinaua ʻi he Temipale Sōlekí.

ʻOku pehē ʻe he tuofefine ʻo ʻEletā Lenilani ko Linitā C. Mōlaá, ʻa ia ʻokú ne siʻi ʻaki e taʻu ʻe fitu ʻia ʻEletā Lenilani, ʻi he fakaʻau ke matuʻotuʻa ange ʻa e kotoa e fānau ʻe toko faá, “ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e fakaofo mo e faivelenga ʻenau ongomātuʻá ke nau hiki ki ha fonua kehe taʻe ʻi ai ha taukei ʻi he lea faka-Pilitāniá mo ʻikai ha tokoni feʻunga koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí mo mali ʻi he temipalé.”

ʻĪmisi
renlund-family

ʻI he taimi naʻe taʻu 11 ai ʻa Teilí, naʻe uiuiʻi ʻene tamaí ʻa ia ko ha tangata taukei ʻi he tufungá mo e langá, ke ne ngāue fakafaifekau ko ha tokotaha langa ʻi Suēteni ʻi he taʻu ʻe tolu. Naʻe ʻi Helesingikī, Finilani mo Kōtenipeeki, Suēteni ʻa e fāmilí ʻi ha ngaahi taimi. Naʻa nau ʻalu ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e Siasí, pea naʻe ʻalu ʻa e fānaú ki ha ʻapiako lea faka-Suēteni. ʻOku manatu ʻa e tuofefine ʻo Teilí ko ʻAnita M. Lenilaní, ʻa ia ʻokú ne siʻi ʻaki e taʻu ʻe taha ʻi hono tuongaʻané, ki he taha ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi he liliu ko ʻení: “Naʻe fakaʻohovale ʻeni kiate kimautolu ʻi he kamataʻangá koeʻuhí neongo naʻa mau lea faka-Suēteni ʻi ʻapi, ka naʻe ʻikai ke mau ʻilo ʻa e kalamá pe ko e sipela ʻo e leá.”

Naʻe aʻusia ʻe Teili ʻi heʻene kei siʻí ha fakamālohia ʻene fakamoʻoní hili ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaafeʻi ʻe he palesiteni fakamisiona ʻi Suētení ʻa e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻe he taʻokete ʻo Teilí ko Kali, ʻa ia naʻe taʻu 12 he taimi ko iá. Naʻe tali foki ʻe Teili ne taʻu hongofulu mā tahá ʻa e polé. Hili hono lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne lotua ʻo fehuʻi pe naʻe moʻoni. ʻOku manatu ʻa ʻEletā Lenilani ʻo pehē, “Naʻá ku maʻu ha ongo makehe: ‘Kuó u fakahā atu he taimi kotoa pē ʻoku moʻoni ia.’ Pea ko ha aʻusia fakaofo ia.”

ʻOku manatu ʻa Teili mo hono taʻoketé mo hono ongo tuofāfiné—Kali, ʻAnita, mo Linitā—ko e taimi naʻe toe foki ai honau fāmilí ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻe hokohoko atu ʻenau lea mo lotu ʻi he lea faka-Suētení. ʻOku nau manatuʻi foki hono fakamamafaʻi fakaofo ʻenau ongomātuʻá ʻa e ʻilo fakafolofolá. Naʻa nau pehē, “Ko hono fakaʻaongaʻi e folofolá, ko e founga lelei taha ia ke fakamatalaʻi ai ki heʻemau mātuʻá ʻemau fakakaukaú.” ʻOku fakahuaʻaki ʻe ʻAnita, “Naʻe hoko hono ʻilo ʻo e folofolá ʻi homau fāmilí ko ha taukei naʻe fie maʻu; ka naʻe ʻikai ko ha meʻa ke fai ki ai ha fili.”

Meʻa fakaofó, naʻe fakatou uiuiʻi ʻa Kali mo Teili ke na ngāue ʻi he Misiona Suētení ʻi he taimi tatau pē. Naʻe teʻeki ai ke na hoa-ngāue, ka naʻe lava ke na fakatou fakaʻaongaʻi ʻena taukei he lea faka-Suētení ke ngāue maʻá e ʻEikí ko ha ongo faifekau ʻo laka hake he taʻu ʻe uá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lenilani ʻene ngāue fakafaifekaú ko ha ngāue lahi ka ko ha aʻusia fakaofo: “Ko ha taimi liliu-moʻui ʻi he tukupā mo fili ke fai ʻa e lelei taha ʻe lava ʻe ha taha ke ne hoko ai ko ha ākonga ʻa Kalaisí.”

Ko e Tāpuaki Fakaofo Tahá

Naʻe hū ʻa Teili ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá hili ʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he 1974. Ko ha tamasiʻi ako lelei pea naʻá ne maʻu ha mataʻitohi ʻi he lēsoni kemí. ʻOku manatu hono taʻoketé, ongo tuofāfiné mo e ngaahi kaungāmeʻa ofí ki hono ivi lavameʻá, tokangá, ngāue mālohí, mo ʻene mateaki he ngaahi ngāue—ko ha ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne hokohoko atu hono fakaʻaliʻalí. ʻOku pehē ʻe Kali, “Ko e tokotaha ngāue mālohi taha ia kuó u sio aí.”

Naʻe fetaulaki ʻa Teili mo ha finemui ko Lute ʻi hono uōtí. Ko e ʻofefine ia ʻo ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí, ko Melini R. Lipeeti, ʻa ia naʻá ne ngāue kimui ange ʻi he Kau Fitungofulú. Naʻe manatu ki ai ʻa Teili naʻá ne maʻu ha loto-toʻa feʻunga ke kole kia Lute ke na teiti, ka naʻe talaange ʻe Lute ʻikai. ʻI heʻene toe feinga he ngaahi māhina siʻi kimui ange aí, naʻá ne talaange ʻio. ʻOku kiʻi kehe ʻa e fakamatala ʻa Luté. ʻOkú ne manatuʻi naʻe ongo kiate ia e lea ʻa Teili ʻi he houalotu sākalamēnití kau ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá na maheni lelei ange, pea naʻe fiefia ʻa Lute ʻi he kole ange ʻe Teili ke na teití, ka naʻe tokangaʻi ʻe Lute ha paati pea naʻe fie maʻu ia ke ne fakasītuʻaʻi ʻene fakaafé. Naʻe fiefia ʻa Lute ke tali ʻi he taimi naʻe toe kole ange ai ʻa Teilí.

ʻĪmisi
relund-wedding-photo

Toʻohemá: ngaahi taá naʻe fai ʻe Kristen Murphy, Deseret News; tā ʻo e malí © Newman Photography

Naʻe mali ʻa Teili mo Lute ʻi he 1977 ʻi he Temipale Sōlekí lolotonga ia e ako ʻa Teili ʻi he akoʻanga fakafaitoʻo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá pea faiako ʻa Lute ʻi he ʻApiako Māʻolunga ʻo e Sauté ʻi Sōleki Sití foki. ʻOku fakamatala fakapapau ʻe ʻEletā Lenilani, “Makehe mei he fili ke mālohi ʻi he Siasí, kuo hoko e mali mo Luté ko ha meʻa fakaofo taha ia ʻi heʻeku moʻuí.” Naʻe fāʻeleʻi hona ʻofefine ko ʻEsilií, hili ha uike ʻe taha mei he fakaʻosi ako ʻa ʻEletā Lenilani mei he akoʻanga fakafaitoʻó ʻi he 1980.

Hili iá naʻe fiefia ʻa ʻEletā Lenilani ʻi hono tali ia ʻe he Johns Hopkins Hospital, ko ʻene fili ʻuluakí ia ke hoko atu ki ai ʻene ako fakafaitoʻó. Naʻe hiki ʻa e fāmilí ki Palatimoa, Melileni, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko e konga ʻo e kau ngāue fakafaitoʻo ʻo e falemahakí.

Tupulaki ʻi he Ngaahi Faingataʻá

ʻI ʻOkatopa 1981, naʻe ʻiloʻi ai ʻoku kanisā ʻa e taungafanau ʻo Sisitā Lenilaní. Naʻe fai hano tafa ʻe ua pea naʻe māhina ʻe hiva e kimo (chemotherapy) iá. ʻOku manatu ʻa ʻEletā Lenilani ki heʻene fāifeinga ke tokangaʻi ʻa Lute mo hona ʻofefiné, “Ne u mamahi, pea naʻe hangē naʻe ʻikai ke aʻu hake ʻeku ngaahi lotú ki hēvaní.”

ʻI he taimi naʻa ne ʻomi ai ʻa Lute mei he falemahakí, naʻá ne ongoʻi vaivaia, ka naʻa nau fie maʻu ke nau lotu fakataha. Naʻá ne kole kia Sisitā Lenilani pe te ne lava ʻo lotu. “Ko ʻene fuofua leá ʻeni, ‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hēvani, ʻoku mau fakamālō ki Hoʻo ʻAfió koeʻuhí ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe lava pē ke mau fakataha ʻo taʻengata ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.’”

ʻI he momeniti ko iá, naʻá ne ongoʻi ʻene vāofi makehe mo hono uaifí pea mo e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “Ko e meʻa naʻe mahino kiate au kimuʻa kau ki he fāmili taʻengatá ʻi hoku ʻatamaí, ʻoku mahino ʻeni kiate au ʻi hoku lotó.” “Naʻe liliu ʻe he puke ʻa Luté ʻa e ʻalunga ʻo ʻemau moʻuí.”

Naʻe fakakaukau ʻa Sisitā Lenilani ke hū ki he akoʻanga laó ke toʻo mei hono ʻatamaí ʻene puké. ʻOku pehē ʻe Sisitā Lenilani, “Ne u toki fakakaukau, ‘ʻE hoko pē ʻeni ko ha aʻusia kovi kae ʻoua kuo tau fai ha meʻa lelei mei ai.’” “Naʻe ʻikai ke kau ʻi heʻema palaní ke u maʻu ʻa e kanisaá ʻi heʻeku kei finemuí pea maʻu mo ha tama pē ʻe toko taha. Pea naʻe veiveiua ʻeku moʻui. Ka naʻá ma ongoʻi hangē ko e akoʻanga laó ko e meʻa totonú ia.”

Naʻá ne fai mālohi ʻi heʻene akó lolotonga hono faitoʻo ia ʻi heʻene puké pea hokohoko atu ʻa e ako hono husepānití lolotonga ʻene ngāue ʻi he falemahakí.

ʻĪmisi
elder-and-sister-renlund

Pīsope ʻo e Kolo-Lahi ʻo Palatimoá

ʻI he liliu ko ia ʻa ʻEletā Lenilani mei he taʻu ʻe tolu ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e kau ngāue fakafaitoʻo ʻo e falemahakí ki ha polokalama ako makehe ki ha palopalema ʻo e mafú, naʻe ʻinitaviu ia ke ne hoko ko ha pīsope ʻo e Uooti Palatimoá. ʻOku manatuʻi ʻa e ʻinitaviu ko iá ʻe Peleni Peti, naʻe tokoni ʻuluaki ʻi he Siteiki Melileni Palatimoá. Naʻá ne ongoʻi mo e palesiteni fakasiteikí, ko Sitīveni P. Sipilei, “ʻa e ivi tākiekina mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi heʻenau ʻinitaviu iá.

ʻOku manatu ʻa Misa Peti ʻo pehē “naʻá ne hoko ko ha pīsope lelei ʻaupito,” neongo ʻa e ngaahi faingataʻa fakapalofesinale mo fakafāmili naʻá ne aʻusiá. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe ʻEletā Lenilani hono uiuiʻi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taʻu kuo ʻosí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Misa Peti ʻa e fiefia ʻa e kāingalotu ʻo e Uooti Palatimoá pea pehē ki he kaungā-ngāue fakafaitoʻo ʻo ʻEletā Lenilaní, ʻa ia ko e tokolahi tahá naʻe ʻikai ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻa nau fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate iá mo ʻenau saiʻia heʻene ngāué mo hono ʻulungaanga lelei makehé.

Ngaahi Ngāue Maʻuʻanga Moʻui Kehekehe

ʻI he 1986, hili e ʻosi ʻa Sisitā Lenilani mei he ʻUnivēsiti Akoʻanga Lao ʻo Melilaní pea fakakakato ʻe ʻEletā Lenilani hono taʻu ʻe tolu ʻo e polokalama ako fakafaitoʻo ʻi he falemahakí mo e taʻu ʻe tolu ʻo e ako ki he palopalema ʻo e mafú, naʻa nau toe foki ki ʻIutā. Naʻe kamata ngāue fakalao (loea) ʻa Sisitā Lenilani ʻi he ʻōfisi ʻo e fakafofonga seniale ʻo ʻIutaá, pea hoko ʻa ʻEletā Lenilani ko ha palōfesa fakafaitoʻo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe taʻu ʻe 18 ʻene hoko ko e talēkita fakafaitoʻo ʻo e Utah Transplantation Affiliated Hospitals Cardiac Transplant Program.

ʻI he taʻu 2000 naʻá ne hoko foki ko e talēkita ʻo e Heart Failure Prevention mo e Treatment Program ʻi he Intermountain Health Center ʻi Sōleki Sití. Naʻe kau ʻi he polokalamá ʻa hono fakahū ha ngaahi pamu ki he mafú pea pehē ki he mafu kakato naʻe ngaohi [ʻe he tangatá]. Ko Tōnolo B. Toti, M.D., ko ha tokotaha fai tafa mafu fakavahaʻapuleʻanga ʻiloa ia, ko e kaungāngāue mo e kaungāmeʻa ʻo Toketā Lenilani ʻi he Falemahaki ʻa e Siasí. ʻOku pehē ʻe Toketā Toti, “Naʻe makehe ʻa e fakaofo ʻo ʻene akó, tokanga fakaʻaulilikí, malava ke ne pulé, mo e manavaʻofá.”

ʻĪmisi
doctor-renlund

ʻOku pehē ʻe Toketā A. G. Kfoury, ko ha Katolika fai mateaki naʻe ngāue vāofi mo Toketā Lenilani ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻe taki ʻa Toketā Lenilani ʻi he tafa fakafetongi mafú ʻi he vahefonuá, “naʻe ʻikai hano tatau ʻi hono ʻulungāangá, angatonú, loto fakatōkilaló, mo e manavaʻofa.” ʻOkú ne pehē naʻe “tokoniʻi [ʻe Toketā Lenilani] ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko ha kakai lelei ange. Naʻá ne fai fakalongolongo pē ia. Naʻá ne fakafanongo lelei mo tokanga, pea naʻá ne mātuʻaki tokanga ki he lavameʻa ʻa kinautolu naʻa nau ngāue fakatahá.” Naʻe taki fakalongolongo pē ʻa Toketā Lenilani ʻaki ʻene tā sīpingá pea naʻá ne tokanga maʻu pē ki he ngaahi fāmili ʻo hono kaungāngāué.

Naʻe mātuʻaki fakatokangaʻi ʻe Toketā Kfoury ʻa e manavaʻofa ʻa Toketā Lenilani ki he kau mahakí. Hangē ko ʻení, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻalele ʻa ha mahaki, naʻe ʻalu meʻalele ʻa Toketā Lenilani ʻi ha fononga mamaʻo ki he ʻapi ʻo e mahakí, fua ia ʻo fakaheka ki heʻene kaá, pea ʻomi e mahakí ki he falemahakí. Naʻe pehē ʻe Toketā Kfoury naʻe makehe atu pē ʻa e meʻá ni.

Ngāue ʻi he Kau Fitungofulú

Hili e hoko ʻa ʻEletā Lenilani ko e palesiteni fakasiteiki ʻi he taʻu ʻe nima ʻi he Siteiki ʻe ʻUnivēsiti Sōleki ʻUluakí, naʻe uiuiʻi ia ʻi he taʻu 2000 ke ne ngāue ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻi he ʻĒlia ʻIutaá. Pea ʻi ʻEpeleli 2009 naʻe uiuiʻi ia ke hoko ko ha Taki Fitungofulu Māʻolunga. Ko hono ʻuluaki fatongiá ke ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻAfilika Tonga-hahaké ko ha feituʻu ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻiuniti ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻe 25.

ʻOku vahevahe ʻe Sisitā Lenilani ʻena tali ki he uiuiʻí: “Ko e moʻoni, naʻe fakaʻohovale. Pea kuo pehē ʻe he kakaí, ‘Kuó ke mavahe mei he tuʻunga māʻolunga taha ʻo hoʻo ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí.’ Pea mahalo ʻoku moʻoni ia. Ka kapau ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo ʻetau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí pea ko ʻeni ʻa e taimi te tau lava ʻo tokoni aí, pea tā ko e taimi totonu ia ke ʻalu aí.”

ʻI heʻene lea kau ki hono uaifí ko ha moʻungaʻi fefine, ʻokú ne pehē, “Naʻá ne fai e feilaulau lahi ange.” Naʻe tukuange ʻe Sisitā Lenilani ʻene ngāué ko e palesiteni ʻo ʻene kautaha laó pea tukuange mo e ngaahi tuʻunga ʻi he ngaahi poate mahuʻinga kae ngāue mo ia. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “Naʻe ʻave kimaua ki ʻAfilika pea akoʻi kimaua ʻe he Kāingalotú kau ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”

ʻI he Sāpate ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻo Kongokoú naʻá ne fehuʻi ki he kāingalotú pe ko e hā e ngaahi faingataʻa naʻa nau fehangahangai mo iá, ka naʻe ʻikai lava ke nau fakakaukau ki ha ngaahi faingataʻa. Naʻá ne toe fehuʻi ange. Faifai, pea tuʻu ha tangataʻeiki toulekeleka ʻi mui ʻi he lokí ʻo pehē ange, “ʻEletā Lenilani, te mau maʻu fēfē ha ngaahi pole? ʻOku mau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.” ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, ʻoku fakamatala ʻa ʻEletā Lenilani ʻo pehē: “ʻOku ou fie hangē ko e Kāingalotu ko ʻeni ʻo Kongokoú, ʻoku nau lotua ha meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku nau houngaʻia ʻi he meʻakaí ʻi he ʻaho kotoa pē , ʻoku nau houngaʻia ʻi honau fāmilí. ʻOku ʻikai maʻu haʻanau meʻa, ka ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē.”

ʻĪmisi
renlunds-with-african-saints

ʻI he ngāue ʻa ʻEletā Lenilani ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻi ha taʻu ʻe nimá, naʻá ne fononga ʻi ha maile ʻe lau afe ʻi he fuʻu Feituʻu Tonga-hahake ʻo ʻAfiliká, ʻo ʻaʻahi ki he kāingalotú mo e kau faifekaú. Naʻá ne ako ʻa e lea faka-Falaniseé koeʻuhí ko ia ʻoku lea ʻaki ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he feituʻu ko iá.

ʻOku lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻa ia ko e mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ne vahe ke ngāue mo e kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo Afilika Tonga-hahake he taimi ko iá, ʻo kau kia ʻEletā Lenilani: “Kuo teʻeki ʻi ai ha taha kuó ne foaki hono taimí ʻi he feituʻú mo hono kakaí mo ʻenau ngaahi fie maʻú ʻe lahi ange ʻi he meʻa naʻe fai ʻe ʻEletā Lenilaní. Naʻá ne ngāue maʻu ai pē ke ʻiloʻi ʻa e kakaí, ʻofa ʻi honau anga fakafonuá, pea tokoni ke hiki ʻa e Kāingalotú ki ha feituʻu ʻo e maama huhuʻí.”

Ui ke Hoko ko ha Fakamoʻoni Makehe

ʻI he ʻaho 29 ʻo Sepitema 2015, naʻá ne maʻu ha telefoni taʻe-ʻamanekina mei he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí, “Naʻe talitali māfana au ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoní. Hili ʻemau tangutú, naʻe sio mai ʻa Palesiteni Monisoni kiate au mo ne pehē mai, ʻMisa Lenilani, ʻoku mau fakahoko atu kiate koe ʻa e uiuiʻi ke ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.’”

Naʻe ʻohovale ʻa ʻEletā Lenilani. Naʻá ne tali ʻi he loto fakatōkilalo pea ko ʻene manatú ʻeni, “ʻOku ou tui naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Monisoni ʻeku ongoʻi lōmekiná, pea ko ia naʻá ne sio mai kiate au, mo ne pehē mai, ʻNaʻe uiuiʻi koe ʻe he ʻOtuá; naʻe fakahā mai ia ʻe he ʻEikí kiate au.’”

Naʻe foki ʻa ʻEletā Lenilani ki hono ʻōfisí, tāpuniʻi e matapaá, mo ne tūʻulutui ʻi he lotu. Hili ʻene toe lava ʻo mapuleʻi ʻene ngaahi ongó, naʻá ne telefoni ki hono uaifí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ne ofo, ka naʻe tukupā moʻoni e fefiné ni ki he ʻEikí, Hono Siasí, pea kiate au.”

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻena tama fefine ko ʻEsilií, “Kuo tupulaki ʻeku tangataʻeikí koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo hēvaní pea kuo teuteuʻi ia ʻaki ha ngāue ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ki he uiuiʻi ko ʻení. Ko ha tangata manavaʻofa; pea ʻoku fonu ʻi he ʻofá.”

Tatau pē, mo e taʻokete ʻo ʻEletā Lenilani ko Kalí, ʻokú ne pehē “naʻe teuteuʻi [ʻa ʻEletā Lenilani] ki he uiuiʻi kuo fai kiate iá talu mei fuoloa, ʻaki e ngaahi faingataʻá mo e ngāue tokoní fakatouʻosi. Ko e konga ʻeni ʻo e palani lahi ange kuo fokotuʻú, pea ʻoku faingofua ke u poupouʻi ia.”

ʻĪmisi
elder-renlund-with-painting-of-Christ

Toʻohemá: taá ʻi he ʻōfisí, fai ʻe Tom Smart, Deseret News; tā mo ha fefine fai ʻe Joy Basso

Lolotonga e fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e uiuiʻí, ʻoku pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “ʻOku ʻikai ke u ongoʻi feʻunga, tukukehe pē ʻeku ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoni ko e moʻoni ʻokú Ne moʻui, ko Ia hota Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia.”