2016
Fanga Kalokataile Fakalaumālié
July 2016


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Fanga Kalokataile Fakalaumālié

Ne u pehē ange, “Launoa.” “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fanga kalokataile ai.”

ʻĪmisi
crocodile-eye

Image © iStock/Thinkstock

Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke u ʻalu ki ʻAfilika ʻo sio ki he fanga monumanú, pea naʻe faifai pea maʻu e faingamālie ko iá. …

Naʻa mau tuʻu ‘i ha tokaʻanga vai ke sio ‘i he haʻu ‘a e fanga monumanú ‘o inú. Naʻe ‘ikai ha ‘uha he fa‘ahitaʻu ko iá pea naʻe honge vai ‘aupito, pea ko ha tokaʻanga pelepela pē ‘a e meʻa ia ko ‘ení. ʻI he taimi naʻe tuʻu ai e topuvaʻe ʻo e fanga ʻelefānité ʻi he pelepela moluú, naʻe tafe ʻa e vaí ki he taluó pea naʻe inu leva e fanga monumanú mei he ʻaluʻanga ʻo e ʻelefānité.

Naʻe tailiili ʻa e fanga monumanu kae tautautefito ki he fanga ‘anitilopé. Te nau ha‘u ki he tokaʻanga pelepelá pea nau toe tafoki vave pē ‘o lele ‘i he ilifia lahi. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fanga laione ʻe ʻiloa peá u fehuʻi ki he tokotaha takimamatá pe ko e hā naʻe ʻikai ke nau inu aí. Ko ‘ene talí ‘eni, pea ko e lēsoni ia ke ako mei aí, ko e “fanga Kalokatailé.”

Naʻá ku ʻilo mahalo pē ko ʻene fakakata peá u toe ʻeke fakamātoato ange, “Ko e hā ʻa e palopalemá?” Ne toe tali mai: “Kalokataile.”

Ne u pehē ange, “Laulaunoa.” “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fanga kalokataile ai.” …

Naʻá ne ʻilo ne ʻikai te u tui kiate ia, peá ne fakapapauʻi leva ke ne akoʻi mai ha lēsoni. Naʻa mau toe lele atu ki ha feituʻu ʻe taha ʻo tau e kaá ʻi ha kiʻi tafungofunga ʻo feʻunga tonu hifo mo e luo pelepelá ʻa ia ʻe lava ke mau sio hifo ai ki lalo. Naʻá ne pehē mai, “Ko ena.” “Ko ē, sio ki ai.”

Naʻe ʻikai te u lava sio ki ha meʻa tukukehe ʻa e pelepela, mo ha kiʻi vai, mo ha fanga monumanu ilifia ʻoku nau tuʻu mei he mamaʻó. Ne fakafokifā kuó u sio ki ai!—ko ha fuʻu kalokataile lahi ʻoku tokoto ʻi he pelepelá ʻo tatali ki ha monumanu ʻe fuʻu fieinua ke haʻu ʻo inu. …

Naʻe angaʻofa kiate au ʻa e tokotaha takimamatá ʻi he meʻa naʻe taau mo aú. Naʻe mei hoko ʻeku pole “fiepoto” ki heʻene ʻuluaki tali “ko e fanga kalokatailé,” ko ha fakaafe ke ne pehē mai “ʻAlu atu ʻo sio ke ke aʻu ki ai!”

Naʻá ku sio au ne ʻikai ke ʻi ai ha fanga kalokataile. ʻI heʻeku pehē ne u ʻiloʻi paú, mahalo ne u mei lue atu ke vakai pe ko e hā ne ʻi aí. Naʻe mei fakatuʻutāmaki ʻa e faʻahinga fakakaukau fie tangata ko iá! Ka naʻá ne maʻu ha kātaki feʻunga ke akoʻi au.

ʻE hoku kaungāmeʻa kei talavou, fakatauange te mou fakapotopoto ange ʻi hoʻomou talanoa mo hoʻomou kau fai fakahinohinó, ʻo ʻikai hangē ko au ʻi he taimi ko iá. Naʻe ʻikai taau mo au pea ʻoku ʻikai taau mo kimoutolu ʻa e fakakaukau fiepoto ko ia ne u maʻu ʻo pehē ʻoku ou ʻiloʻi e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ke u laukau ʻaki ia, pea ʻoku ou pehē ʻoku ou fakamāʻia ke fakamatalaʻi atu ia kae mahalo ʻe tokoni hono fakamatalaʻi atu ia kiate kimoutolú.

Kuo aʻusia ʻe kinautolu kuo matuʻotuʻa angé ha ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ni pea ʻoku nau fakatokanga atu ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki te mou fehangahangai mo iá. ʻOku ʻikai ko e fanga kalokataile lalahi mo lanu kuleí pē te ne lava ʻo tāmateʻi koé ka ʻoku toe fakatuʻutāmaki ange ʻa e ngaahi kalokataile fakalaumālié, pea toe olopoto mo ʻikai ke faʻa lava ʻo sio ki ai, ʻo aʻu pē ki he fanga manu totolo kuo fakapuli ʻo ʻAfiliká.

ʻE lava ʻe he fanga kalokataile fakalaumālie ko ʻení ʻo tamateʻi pe fakalaveaʻi homou laumālié. Te nau lava ʻo fakaʻauha hoʻo nongá mo e nonga ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate koé. Ko kinautolu ia ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí, pea ʻoku siʻi ha feituʻu ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau tokolahi ai. …

Meʻamālie ʻoku tokolahi ha kau fai fakahinohino feʻunga ʻi he moʻuí ni ke taʻofi ke ʻoua naʻa hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo kapau ʻoku tau loto fiemālie ke tali maʻu pē ʻenau faleʻí.