2016
Poupouʻi ʻo e Tauʻatāina Fakalotú
July 2016


Lea ʻa e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló he ʻAhó ni

Poupouʻi ʻo e Tauʻatāina Fakalotú

Vakai ki he news.lds.org ke maʻu ha ongoongo mo ha ngaahi meʻa lahi ange ʻoku hoko he Siasí.

Kuo tuʻo lahi hono lea ʻaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e totonu ke ngāue fakataha e kakai ʻo e fonua kotoa pē ke poupouʻi e tauʻatāina fakalotú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he John A. Widtsoe Religious Symposium ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kalefōnia Sauté ʻi Losi ʻEniselesi, Kalefōnia, USA, ʻi ʻEpeleli 2015, “ʻOku feinga e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakatupu ha felotoleleiʻaki ʻi he kakai ʻo e ngaahi tui fakalotú, tuʻunga fakapolitikalé, pea mo e matakali kotoa pē.”

ʻĪmisi
president-uchtdorf-speaking-with-others

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa, “Ko e feinga ko ia ke liʻaki e ngaahi tukufakaholo ʻo e taʻefalalá mo e feʻitangaki he fanga kiʻi meʻa īkí kae sio ʻaki ha sio ʻoku foʻoú—ʻo ʻikai fesiofaki ko ha fanga ʻelieni mei ha palanite kehe (aliens) pe fili, ka ko e kaungāfononga, kāinga, ko e fānau ʻa e ʻOtuá—ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha ka ʻi he taimi tatau ʻoku hoko ia ko e ngaahi aʻusia fakakoloa mo fakalaumālie taha ʻi he moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.” Ko ʻene kolé ko e taha ia ʻo e ngaahi kole ne toki fai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke fakaʻapaʻapaʻi pea feinga ke maʻu e mahinó.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha Konifelenisi ʻo e Fakamaauʻanga/Kau Taki Lotu ʻi he Fakatahaʻanga Panai ʻIsileli ʻi Sākalamenó, Kalefōnia, USA ʻi ʻOkatopa 2015, “ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ongoʻi tāufehiʻa ʻi he vahaʻa ʻo e tui fakalotú mo e puleʻangá.” Naʻá ne pehē, “ʻOku tau ʻulungia kotoa ʻi he taimi ʻoku ikuna ai e ongo ʻo e ʻitá pe fakafetaú pe fakakikihí.”

ʻĪmisi
elder-oaks-at-religious-conference

Naʻá ne pehē, “ʻE lava ʻe he ngaahi puleʻangá mo ʻenau laó ʻo maluʻi e kakai tuí mo e ngaahi kautaha lotú mo ʻenau ʻū ʻekitivitií,” naʻá ne fakamatala foki ʻe lava ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalotú, ngaahi akonakí mo e ngaahi kautaha lotú “ʻo tokoni ke faʻu e ngaahi tūkunga ʻa ia ʻe lava ke lavameʻa ai e ngaahi laó mo e kautaha fakapuleʻangá mo honau kakaí,” koeʻuhí ke lava e taha kotoa ʻo “nofo fakataha ʻi he fiefia, uouangataha mo e nonga.”

Naʻe toe lea foki ʻa ʻEletā ʻOakesi kau ki he tauʻatāina fakalotú ʻi ha fakatahaʻanga ʻi ʻĀsenitina (vakai, “Ongoongo ʻo e Siasí,” Liahona, Sānuali 2016, 16).

ʻĪmisi
elder-holland-meets-with-parliamentary-group-in-london

Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha Fakataha Faka-Falealea ki he Ngaahi Ngāue ki Mulí ʻi he Fale ʻo e Houʻeikí ʻi Lonitoni, ʻIngilani, ʻi Sune 2015. Naʻá ne pehē, “ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tui fakalotú mo e kautaha lotú ʻi heʻenau feinga ki he meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai e fakafoʻituituí, pea ʻi he taimi tatau, fakatupulaki e ngaahi tōʻonga fakakaukau ʻo e faʻa fakamolemolé, fakaleleí, mo e loto fiemālie ke toe feinga ki he lelei taha ʻi heʻenau moʻui fakatāutahá pea ʻi he sōsaietí.”

ʻĪmisi
elder-christofferson-meets-with-people-of-faith-in-brazil

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki ha kulupu ʻo ha kau tui fakalotu kehekehe ʻi he Falelotu faka-ʻIsilami ʻi Sao Paulo, Palāsila, ʻi ʻEpeleli 2015, “Ko e tauʻatāina fakalotú ʻa e makatuliki ʻo e melinó ʻi ha māmani ʻoku lahi ai e feʻauʻauhi ʻa e ngaahi fakakaukau fakapotó.” ʻI ha polokalama naʻe fakamanatua ai hono poupouʻi mālohi ʻe he fonuá ʻa e tauʻatāina fakalotú, naʻá ne lea faka-Potukali ai ki ha fakatahaʻanga ko ha kau Mosilemi, Katolika, ʻAho Fitu, Siu, ʻEvangeliō, kāingalotu ʻo e Siasí, niʻihi ʻoku ʻikai kau ki ha faʻahinga siasi tukupau, pea mo ha niʻihi kehe pē. Naʻá ne pehē, “Fakatauange te tau tulifua ki he melinó, ʻaki ʻetau ngāue fakataha ke paotoloaki mo maluʻi e tauʻatāina ʻa e kakai kotoa pē ke fakataha mo fakahaaʻi ha tui fakalotu pe ha tui ʻoku nau fili ki ai, ʻo tatau ai pē ko e fakafoʻituitui pe kau fakataha mo ha niʻihi kehe, ʻi ʻapi pe ʻi tuʻapuleʻanga, ʻi he kakaí pe fakatāutaha, ʻi he lotu, ʻi hono tauhí, fakahokó mo hono akoʻí.”

ʻI heʻene fakahoko e Lea Fakataʻu ki he Tauʻatāina Fakalotú ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Nouta Teimí ʻi Senē, ʻAositelēlia, ʻi Mē 2015, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo pau ke takimuʻa e kakai tuí ʻi hono maluʻi ʻo e tauʻatāina fakalotú—ko ha tauʻatāina ʻe lahi fau e ngaahi tauʻatāina mahuʻinga ʻe mapuna mei aí.” Naʻá ne pehē, “He ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maluʻi ʻetau malava ko ia ke fakahaaʻi ʻetau tui fakalotú kae toe maluʻi foki mo e totonu ʻa e tui fakalotu takitaha ke puleʻi ʻene ngaahi tokāteliné mo e laó.”

ʻĪmisi
elder-rasband-address-byu-students

Naʻe ngāue ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e Palesiteni Pule ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he kau ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻi Polovo, ʻIutā, USA, ʻi Sepitema 2015.

Naʻá ne pehē, “ʻOku fifili e niʻihi ʻi hoʻomou toʻú pe ko e hā ʻoku kau ai e ngaahi kulupu tui fakalotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, pea ʻoku nau faʻa taʻetui ki he ngaahi taumuʻa ʻa e kakai tui fakalotú ʻi heʻenau fai iá.” ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, kuo fakaʻau ke leʻolahi ange e fakahāhā loto ʻa e ngaahi kulupu ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai totonu ke kau e tui fakalotú ʻi hono aleaʻi e ngaahi meʻa fakapolitikalé, ʻo hiki hake ai e “fakatuʻutāmaki ʻo hano toe faʻu ha kulupu ʻe taha ʻo ha kakai kuo ngaohikovia: ʻa e kakai tuí, ʻo hangē ko koe mo aú.”

Naʻe talaange ʻe ʻEletā Lasipeni ki he kau akó ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní ke fakakau mai ʻa honau toʻu tangatá ki he kaveinga ko ʻení. “ʻOku mau fie maʻu ʻa e ʻilo fakanatula ʻa homou toʻu tangatá ki he manavaʻofá, fakaʻapaʻapá, mo e ʻikai filifilimānakó. ʻOku mau fie maʻu hoʻomou ʻamanaki leleí mo e loto-fakapapaú ke ikunaʻi ʻaki e ngaahi palōpalema fakasōsiale faingataʻa ko ʻení.” Naʻá ne pehē ko e talí, ke kamata ʻaki e fekau ʻa e Fakamoʻuí ke “mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú” (Sione 13:34).