2016
Ko e Malava ke Tau Fakahoko e Fatongia Fakaemātuʻá
July 2016


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko ʻEtau Malava ke Fakahoko e Fatongia Fakaemātuʻá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ʻa hoʻo tui ki he ʻOtuá mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻĪmisi
family-with-little-girl

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Naʻe mahuʻinga ke maʻu ʻe he fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ha sino fakamatelie mo ha faingamālie ke fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá.” “ʻI he ʻilo ki he taumuʻa taupotu taha ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá, ʻoku ou tui ko e makakoloa mahuʻinga taha ʻi he māmaní pea ʻi he langí ko ʻetau fānaú mo hotau hakó.”1

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku tau tui ki he ʻi ai e fāmilí pea ʻoku tau tui ki he ʻi ai e fānaú. …

“‘… Pea folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinaua [ʻĀtama mo ʻIvi], Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai ʻa e māmaní’ [Sēnesi 1:28]. …

“Kuo teʻeki ke fakangaloʻi pe [fakatatafi atu] ʻa e fekaú ki he tafaʻakí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”2

Neongo ʻoku ʻikai ke tau hoko kotoa ko ha mātuʻa ʻi he moʻui ko ʻení, ka te tau lava ʻo lehilehiʻi e fānaú ʻi he toʻu kotoa pē. ʻOku tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻetau kau ki he fāmili ʻo e Tamai Hēvaní, pea ʻoku tau aʻusia ʻa e fiefia mo e faingataʻa ʻo ʻetau kau ki ha fāmili ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ha tokolahi te nau toki aʻusia ʻa e fatongia fakaemātuʻá ʻi he taʻengatá.

Ngaahi Potufolofola Kehé

Ngaahi Saame 127:3; Mātiu 18:3–5; 1 Nīfai 7:1; Mōsese 5:2–3

Ngaahi Talanoa ʻa e Kakai Moʻuí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “ʻOku lahi ha ngaahi leʻo ʻi māmani he ʻahó ni ʻoku nau fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e maʻu ha fānaú pe fakangatangata pē e tokolahi ʻo e fānaú ʻi ha fāmili.” “Naʻe toki talamai kimuí ni ʻe hoku ngaahi ʻofefiné ke u sio ʻi ha blog naʻe tohi ʻe ha faʻē Kalisitiane (ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau) ʻoku ʻi ai haʻane fānau ʻe toko nima. Naʻá ne pehē: ‘ʻOku faingataʻa ʻaupito ʻa e [tupu] hake ʻi he anga fakafonua ko ʻení, ʻoku faingataʻa ke maʻu ha fakakaukau fakatohitapu fekauʻaki mo e tuʻunga fakafaʻeé. … ʻOku muʻomuʻa ʻa e akó ia he fānaú. Muʻomuʻa ʻaupito pē mo e fefonongaʻakí ia he māmaní. [Muʻomuʻa ange ʻa e malava ke ʻeveʻeva he poʻulí ʻi hoʻo faʻitelihá.] Toe muʻomuʻa ange mo e feinga ia ke maʻu ha sino fakaʻofoʻofa ʻi he ʻalu ʻo fakamālohisinó. Muʻomuʻa ange mo e maʻu ia ha ngāué.’ Naʻá ne toki pehē: ‘ʻOku ʻikai ko e tuʻunga fakafaʻeé ko ha meʻa ʻoku fakahoko ko haʻate manako ki ai, ka ko ha uiuiʻi ia. ʻOku ʻikai te ke tānaki ha fānaú koeʻuhí ʻokú ke fakaʻofoʻofaʻia ange ʻiate kinautolu kae ʻikai ko e ngaahi sitapa ʻoku tānaki ʻe he kakaí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ke toki fai kapau te ke lava ʻo maʻu ha kiʻi taimi ke fakahoko ai. Ko e meʻa ia ne ʻoatu ai ʻe he ʻOtuá e taimí kiate koe ke ke fai ʻakí’”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 72, 75.

  2. Neil L. Andersen, “Fānaú,” Liahona, Nōv. 2011, 28.

  3. Neil L. Andersen, “Fānaú,” 28.