2016
Tatau Ai Pē Pe Ko Hai Koe
July 2016


Tatau Ai Pē Pe Ko Hai Koe

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEnitī, “ʻOiauē.” “Ko e hā ʻe hokó ʻi he teʻeki ke silaʻi au ki hoku fāmilí?”

“Fānau au ʻa e ʻOtuá, kuó ne fekau maí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2).

ʻĪmisi
no-matter-who-you-are

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEnitī ʻi heʻene sio fakavavevave ki he sioʻatá, “Tonu ia.” Naʻá ne tui hono kofu lanu kulokula ʻokú ne saiʻia taha aí. Naʻá ne fie maʻu maʻu pē ke ne hā matamatalelei ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne fakatovave hifo ki he kai pongipongí.

Naʻe fakaʻosiʻosi ʻe ʻEnitī ʻene laʻi mā tousi fakaʻosí mo e hooni mai e kā ʻa e fāmili Litá mei he veʻehalá. ʻI heʻene lele atu ki tuʻá, naʻá ne pehē ange, “Nofo ā Mami ē! Nofo ā Teti ē!” Peá ne ʻuma kiate kinaua.

Neongo naʻe ʻikai ke kau ʻa Mami mo Teti ki he Siasí, ka naʻá na poupouʻi ʻa ʻEnitī ke ʻalu ki he lotú ʻi he uike kotoa pē. Naʻe ʻave maʻu pē ia ʻe he fāmili Litá ʻi he Sāpate kotoa talu mei hono papitaiso mo hilifakinima iá. Naʻe saiʻia ʻa ʻEnitī ʻi heʻenau talitali lelei maʻu pē iá mo ʻene ongoʻi ʻoku nau ʻofa ʻiate iá.

Hili e houalotu sākalamēnití ne hoko leva ki he Palaimelí. Naʻe manako ʻa ʻEnitī ʻi he ʻalu ki he kalasi Loto-toʻa ʻa Misa mo Sisitā Longó. Naʻá na angaʻofa, pea naʻe mālie maʻu pē ʻena lēsoní.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Longo “Ko e ʻahó ni te tau talanoa ʻo kau ki he temipalé”. “Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e temipalé?”

Naʻe ʻilo ʻe ʻEnitī ha tali ʻe taha: “Te tau lava ʻo fakahoko ai e papitaisó.” Naʻá ne fiefia he meʻa ko iá koeʻuhí ko e taʻu kotoa pē naʻe ʻalu e kau finemui ʻi he uōtí ke fakahoko e papitaiso ʻi he temipalé. ʻE vavé ni pē taimi ʻe lava ke kau atu mo ʻEnitī ki ai!

“Sai ʻaupito ia ʻEnitī. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau ʻiloʻi?”

Naʻe pehē ʻe he kaungāmeʻa ʻEnitī ko ʻAlisoní, “Te ke lava ʻo mali ʻi he temipalé.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Longo, “Sai ʻaupito.” “ʻOku toe ʻi ai ha meʻa?”

Naʻe tānaki atu ʻe ʻAlisoni, “ʻE lava ke taʻengata e fāmilí ʻi he taimi ʻoku nau sila ai ʻi he temipalé.”

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEnitī, “Tuku kehe pē hoku fāmilí.” “ʻOku teʻeki ai ke sila ʻa Mami ia mo Teti ʻi he temipalé!” Fakafokifā pē kuó ne ongoʻi ʻoku māfana hono matá, pea kamata ke ne tangi.

Naʻe ʻeke ange ʻe Sisitā Longo, “ʻEnitī, ʻokú ke sai pē?”

Naʻe tali ange ʻe ʻEnitī ʻi heʻene feinga ke tuku ʻene tangí, “ʻIo.” Ka naʻá ne ongoʻi e tā vave hono mafú lolotonga e toenga ʻo e lēsoní.

ʻI he ʻosi e kalasí, naʻe tangutu ʻa Sisitā Longo ʻi he tafaʻaki ʻo ʻEnitií peá ne puke mai ʻa ʻEnitī. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻEnitī, “He ʻikai te u nofo fakataha mo ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻo taʻengata.” “Kuo teʻeki ke na mali ʻi he temipalé. Ko hai te u nofo mo ia hili ʻeku maté? ʻOku kei ʻofa nai e Tamai Hēvaní ʻiate au neongo ʻoku teʻeki kau ʻeku mātuʻá ki he Siasí?”

Naʻe sio fakamamaʻu ʻa Sisitā Longo ki he mata ʻo ʻEnitií. “ʻOku tatau ai pē pe ko hai koe pea tatau ai pē pe kuo ʻosi temipale ho fāmilí pe ʻikai, ʻokú ke kei kau ki he fāmili ʻo e Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo vāofi mo Ia pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he niʻihi kehé. Te Ne ʻofa, tataki, mo maluʻi maʻu pē koe tatau ai pē ko e hā. ʻOkú Ne finangalo ke tāpuakiʻi koe mo ho fāmilí. ʻEnitī, ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe ongoʻi ʻe ʻEnitī he taimi ko iá ʻokú ne fiefia, pea naʻe ʻikai ke toe tā vave hono mafú. Naʻá ne ongoʻi loto māfana. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni e meʻa naʻe lea ʻaki heʻene faiakó.