2016
Loto Toʻa ʻi Falaniseé
July 2016


Puipuituʻa ʻo e Tokotaha Lahi Kei Talavoú

Loto Toʻa ʻi Falaniseé

ʻOku falala ʻa Piea ki he lotú mo e ako folofolá ke ne hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻene tuí ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he Kau Tau Falaniseé.

ʻĪmisi
pierre-in-france

ʻOku ʻikai ke faʻa maʻu ʻe ha niʻihi tokolahi ha faingamālie ke ako ke hoko ko ha pailate helikopeta. Ka ʻi he taimi naʻe fakakaukau ai ʻa Piea O., taʻu 24, ke kau ki he Kau Tau Falaniseé, ko e meʻa pē ia naʻe hokó. ʻOku fai ʻe Piea hono lelei tahá he taimí ni ʻi hono taʻu ua ʻi he akó, ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí, neongo e ʻātakai ʻokú ne ʻi aí.

ʻI hono vahe ʻa Piea ki ha ʻapitanga fakakautau ʻoku mamaʻo ʻaki ha houa ʻe taha mo e konga mei Pōtou ʻi he fakatongahihifo ʻo Falaniseé, ʻokú ne mamaʻo ai mei hono kaungāmeʻá, fāmilí, mo hono kolo tupuʻanga ko Lení. Ko e falelotu ofi tahá ʻoku houa ʻe taha hono mamaʻó, ʻo ʻuhinga ai ʻa e ʻikai ke ne faʻa feohi mo e kāingalotú he lolotonga e uiké. ʻOku pehē ʻe Piea, “ʻOku ʻikai ke faingofua ʻete hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ngāue fakakautaú he ʻoku lahi e ngaahi ʻahiʻahí pea ko ha ongo ʻātakai faikehekehe moʻoni ia. ʻOku fakaangaʻi lahi koe ʻi he ngāue fakakautaú, ʻo ʻikai ʻi he meʻa ʻokú ke faí ka ko hai koe.” ʻOku fakaʻamu ʻa Piea ke ʻilo ʻe kinautolu ʻoku nau feohí ʻoku ʻikai ke inu ʻolokaholo, ifi tapaka, sio ponokālafi, pe paati—ʻa ia ko ha ngaahi ʻekitivitī fakakautau angamaheni ia—koeʻuhí ko hai ia: ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku tokoni ʻa e lotú mo e ako folofolá ke mālohi ʻene fakamoʻoní lolotonga ʻene faifeinga ke fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he niʻihi ʻoku nau feohí. ʻOkú ne fakamatala “ʻOku ou feinga ke u lau ʻeku folofolá kimuʻa peá u toki mohé, pea ʻoku ou feinga ke lotu ʻi he taimi ʻoku faingamālie aí.”

ʻOku pehē ʻe Piea, “Naʻe tokoni lahi e lau folofolá mo e lotú kiate au lolotonga ʻeku akó ke u ʻiloʻi ʻoku moʻui e ʻOtua, ʻokú Ne ʻi ai—ʻo ʻikai fie maʻu ke u maʻu ha mahino moʻoni ki he toenga ʻo e ongoongoleleí.” “Naʻá ku ʻiloʻi pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, pea naʻe tokoni ia ke u nofo-maʻu ʻi he hala ʻoku totonú.”

Naʻe tokoniʻi ʻe he fakavaʻe ko ia ʻo e ako folofolá ʻa Piea ʻi he kotoa ʻene akó pea ʻoku aʻu pē ki he taimí ni ʻi heʻene ako fakakautaú. Kimuʻa peá ne kau ki he ako fakakautaú, naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Piea ʻi Moniteleo, Kiupeki, ʻi Kānata, pea naʻe fakamālohia ai ʻene fakamoʻoni mo e mahino ki he ongoongoleleí.

ʻOkú ne pehē, “Ko e folofolá ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻoku lava ke fai mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ha tali kiate kitautolú.”

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he maʻu ʻe Piea ha ueʻi fakalaumālie ʻi heʻene lotu mo ako fakaʻaho e folofolá, ka ʻokú ne toe hoko foki ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kinautolu ʻi honau ʻapitanga fakakautaú. Neongo ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi meʻa ʻokú ne fai tatau ai mo hono kaungāakó tukukehe pē ʻenau mateakiʻi fonuá, ka ʻoku ʻilo ʻe Piea te nau fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi heʻene muimui ki he ngaahi akonaki ʻi he folofolá koeʻuhí ko ia pe ʻikai neongo ʻene tuí.