2016
Ko ʻEku Fononga ko ha Paionia mei ʻInitiá
July 2016


Ko ʻEku Fononga ko ha Paionia mei ʻInitiá

Ko e tokotaha naʻá ne faʻú mei Telangana ʻi ʻInitia.

ʻI heʻeku manatu ki he anga ʻeku tupu hake ko ha “tamasiʻi tukuʻuta” ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻInitiá ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní, ʻoku ou ʻiloʻi ai ko ʻeku moʻuí mo ʻeku tuí ko ha mana moʻoni ia.

ʻĪmisi
india-and-mangal-dan-dipty

Ta fakatātaaʻi ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻe Wendy Gibbs Keeler; Laʻitā ʻo e Taj Mahal, teuteu mei muí, sitapa © iStock/Thinkstock, Hemera/Thinkstock

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha kiʻi kolo naʻe takatakaiʻi ʻe he ʻotu moʻunga ʻo Kaʻate Hahake ʻi ʻInitiá. ʻI heʻeku kei māhina 18 naʻa mau hiki ki he kolo ko Tangikalapoli ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Kōlapé. Naʻe fua au ʻi ha kato kae luelue pē ʻeku ongomātuʻá. Naʻe toko 20–25 e ngaahi fāmili ʻi he koló pea naʻe iiki e fanga kiʻi fale naʻa nau nofo aí mo ʻikai ha ʻuhila. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ako, falemahaki, pe ha tauʻanga pasi. Ne mau keli ha ngaahi luo ʻi he tafeʻanga vaitafé ke maʻu ai ha vai inu. ʻI heʻeku kei siʻí naʻá ku vaʻinga ʻi he vaotaá mo e ngoueʻangá, naʻá ku tui e veʻeloa loí ʻo lue ʻi he kelé, mo kaukau ʻi he vaitafé.

Naʻe hoko ʻeku ngaahi kuí ko e kau taulaʻeiki ʻi he temipale Hinituú ʻi he malumalu ʻo e Mahalasa (Tuʻi) ʻo Pasitā ʻo Sekitalupuá. Ka ʻi he fakaʻau pē ʻo fakatuʻutāmaki ʻa e moveuveu fakapolitikalé, naʻe hola ʻeku kui tangatá mo hono fāmilí ki Kotipeta. Naʻa nau kumi hūfanga ʻi he ʻapi siasi Luteane Siamané, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tauhi ʻapi pea naʻá ne fakahoko ai e Ayurveda (faitoʻo ʻaki e lauʻiʻakaú). Naʻe fili ʻeku kui tangatá ke ne ului ki he lotu faka-Kalisitiané ʻi he feituʻú ni.

Naʻe hokohoko atu e tui faka-Kalisitiane ʻeku kui tangatá ʻaki ʻene fili ke ne hoko ko ha tokotaha ʻevangeliō mo ha guru (faiako). ʻI hono fāʻeleʻi mai aú, naʻe fakahingoa au ko Mangakali Teni Tipiti (ko hono ʻuhingá ko e “lelei,” “meʻaʻofa” mo e “maama”), pea naʻá ku maʻu e tukufakaholo ʻo e tui faka-Kalisitiané.

Naʻá ku maʻulotu maʻu pē ʻi heʻeku kei siʻí ʻi he siasi Luteane Siamané. Ne mau ō maʻu pē ki he moʻungá ʻo lotu fakataha ai. ʻI ha ʻaho ʻuha ʻe taha, naʻe pīponu ai e tokotaha kotoa pē ʻi he kau lotú, naʻe fakahoko leva ʻe ha taha ʻo e kau malangá ha lotu fakamātoato ʻo kole ki he ʻEikí ke taʻofi e ʻuhá. Ne mau ofo ʻi he tuʻu ʻa e ʻuhá. Ko e kamataʻanga ia ʻo ʻeku tui ki he ʻOtuá mo e lotú.

ʻOku faka-Kalisitiane nai e Tui Fakamāmongá?

Ne u nofo mei he akó ʻi he hili pē ʻeku foomu uá ke u ako ʻi ha ako fakalotu ʻi Kotipeta ʻi ha taʻu ʻe tolu, naʻe fakanofo ai au ko ha ʻevangeliō ʻo hangē pē ko ʻeku tamaí. Ne u hiki ki he fakatokelau ʻo ʻInitiá hili ia ha ngaahi taʻu ʻo ʻeku tataki e ngaahi fakataha ʻi Kotipetá, ʻa ia ne u kamata fakatau atu ai e ngaahi tohi mei he sōsaieti Kalisitiane Fakaʻevangelioó. Ne u maʻu ai ha tohi naʻe ui ko e Is Mormonism Christian? [ʻOku faka-Kalisitiane nai e Tui Fakamāmongá?] Ne tohoakiʻi ʻe he tohí ʻeku tokangá, peá u fakakaukau ke lau ia.

Naʻe lahi e ngaahi fakaanga ʻi he tohí ki he kau Māmongá mo ʻenau tuí. Kae pehē foki ki he ngaahi konga lahi naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá, tautautefito ki heʻenau tui ki he Toluʻi ʻOtuá, ʻa e ngaahi kongokonga ʻo ʻenau lotú, mo e hisitōlia ʻo e mali tokolahí. Kaekehe, ko e meʻá ne u mahuʻingaʻia taha aí ko hono fakahingoa honau siasí kia Sīsū Kalaisí. Ne u fie ʻilo lahi ange.

Ne u ongoʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku lotú ke u fakatotolo ki he Siasi Māmongá. Ne u ʻilo ko e ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻoku ʻi Sōleki Siti, ʻIutā. Ne u fakakaukau ke fai ha tohi ʻo fakatuʻasila ki he “Kau tangata ʻoku nau tokangaʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Ako mei ha ʻAposetolo

ʻI he 1959, naʻe tali mai ʻe Misa Lamā Uiliami ʻeku tohí mei he tafaʻaki Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí, naʻá ne ʻomi ai e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ako kotoa kinautolu pea ne u ʻiloʻi hono moʻoní. Ka naʻe ʻikai ha ongo faifekau pe ha kāingalotu ʻi ʻInitia ke nau akoʻi au.

ʻĪmisi
president-kimball-delhi-india-1961

Naʻe ʻaʻahi mai ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Teli ʻi he Sānuali ʻo e 1961. Naʻá ku fononga mo ia ʻi ha ʻaho ʻe tolu ʻo ʻeveʻeva ki he palasi Tasi Mahala (Taj Mahal) ʻi ʻAkulaá pea ki Tamasala (Dharamsala). Ne u hangē ha oma (sponge) ʻokú ne mimisi e vaí ʻa ʻeku tānaki e ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí naʻá ne akoʻi maí. Ne u mateuteu ki he papitaisó ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene ʻaʻahí. Naʻe papitaiso au ʻe ʻEletā Kimipolo ʻi he Vaitafe ʻIamuná ʻi he ʻaho 7 ʻo Sānuali 1961; naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Sisitā Kimipolo, neongo naʻe ʻi ai ha kau mamata ka ko ha fieʻilo pē. Naʻe hilifakinima ai pē au ʻi he efiafi ko iá.

Kuo hoko e ngaahi ʻaho ʻe tolu ko ia ne akoʻi taʻetuku ai au ʻe he ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi ʻaho fakalata taha ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe fakamamahi ʻema māvaé he naʻe hoko ia ko hoku kaungāmeʻa lelei ʻi he Māmongá.

Ko e Fakaʻānaua ke Kau Fakataha mo e Kāingalotú

ʻI he hili pē mavahe ʻa ʻEletā Kimipoló, naʻá ku vahevahe ʻeku uluí mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻa nau manukiʻi au. Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea naʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi, ko ia ne u fakakaukau ke fakahoko ha ngāue ʻe taha. Hangē ko ia ne fai heʻeku tamaí, ne u fokotuʻu haʻaku pisinisi tupenu. Ne māmālie pē ʻeku fakatokangaʻi he ʻikai te u lava ʻo fakalakalaka kae ʻoua kuo hoko atu ʻeku akó. Naʻe fakalotosiʻi kiate au e fakakaukau ke toe foki ki he akó ʻi hoku taʻu uofulu tupú, ka ʻi he taʻu ʻe hiva hono hokó naʻá ku femouʻekina ai ʻi he akó. Naʻe fakahoko ʻeku pisinisí ʻi he pongipongí peá u ako ʻi he efiafí. Naʻá ku ngāue ʻaki kotoa ʻeku paʻanga hū maí ki he akó. Naʻá ku fakapapauʻi [te u lavameʻa] peá u lotua ha tokoni fakalangi. Naʻá ku ako ki ha mataʻitohi ʻi he saikolosiá, sōsiolosiá, mo e ʻātí mei he ʻUnivēsiti ʻAkulaá. Ne u fakaʻosi ki he ʻUnivēsiti Mēlutú ke ako ki ha mataʻitaohi ʻi he laó.

Lolotonga e taʻu ʻe hiva ko iá, naʻe ʻi ai ha fāmili Siasi ʻi Teli, ko e fāmili Sotilefí ne nau ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e ʻAmipasitoa ʻAmeliká Naʻá ku fononga ki Teli ke mau houalotu sākalamēniti pē ʻi honau ʻapí. Naʻe ʻaʻahi mai ʻa ʻEletā Lisiate L. ʻĒvani (1906–71) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate kimautolu ʻi he 1962, pea naʻe haʻu ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1964. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakahoa ʻa ʻEletā Hingikelií mo ʻoange ʻeku puha vahehongofulu ne u tātānaki ʻi ha ngaahi taʻu lahí.

Meʻapangó, ko e ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e feohí—neongo naʻe tokoni lahi ia—naʻe tātātaha pē ʻene hokó, pea naʻe mātuʻaki hala pē ha taha Siasi ia ke ma feohi ʻi ʻInitia. Naʻe hohaʻa hoku lotó ʻi he meʻá ni. ʻI he fakalau atu e taʻú, naʻe kamata ke uesia au ʻe he taʻelatá pea ne u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha kahaʻu lelei moʻoku ʻi ʻInitia. Naʻá ku fakaʻamu ange ke u maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo nofo fakataha mo e kāingalotú.

Ko e Hoko ko ha Paioniá

ʻI heʻeku ongoʻi pē kuo taimi ke u feohi mo e kāingalotú, naʻá ku taʻofi ʻeku ako laó peá u hiki ki Kānata. ʻI heʻeku aʻu pē ki ʻEtimonitoni ʻi ʻAlapetá, naʻá ku ʻalu ki he uooti ofi tahá. Naʻá ku fetaulaki ai mo Pīsope Heili Sāmita pea naʻá ku ongoʻi he taimi pē ko iá kuó u kau mo feohi mo e uōtí. Neongo naʻe teʻeki ke u maʻu ʻenitaumeni, ka ne u ʻaʻahi ki he Temipale Katisitoni ʻAlapetá.

Ne u fie ʻaʻahi ki Sōleki Siti ʻo fakaʻohovaleʻi hoku ongo kaungāmeʻa lelei ko ʻEletā Kimipolo mo Misa Lamā Uiliamí. Naʻe faifai peá u ʻaʻahi ki Sōleiki Siti ʻi he faʻahitaʻu matala ʻo e 1969 ʻo feʻiloaki ai mo ʻEletā Kimipolo, hili ia ha taʻu ʻe valu ʻo hoku papitaisó. Naʻá ne fiefia lahi ʻi heʻema fetaulakí ʻo ma feʻao ai pē ʻi he toenga ʻo e ʻahó.

Naʻá ku ʻalu ki ha fale kosi ʻulu lolotonga ʻeku ʻi Sōleki Sití. Naʻá ku vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo e tokotaha kosi ʻulú, ʻa ia ko ha papi ului mo ia. Naʻe fanongo mai ha tangata naʻá ne tatali ke kosi hono ʻulú ki heʻema talanoá peá ne talanoa mai ʻene fefolauʻaki ki ʻInitiá. Naʻá ne totongi ʻeku kosi ʻulú, fakaafeʻi au ke ma maʻu meʻatokoni efiafi, peá ne ʻave au ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻá ku saiʻia ʻi he ʻapiakó. Naʻá ku lave ʻo kau ki heʻeku fakaʻamu ke hoko atu ʻeku akó ʻi he feituʻú ni ka ʻoku ʻikai haʻaku paʻanga feʻunga ke fai ia. Naʻe ʻofa mai ʻe he tangatá ni ha $1,000 ke totongi ʻaki ʻeku akó. Naʻá ku ʻohovale peá u ongoʻi houngaʻia moʻoni.

ʻĪmisi
mangal-dan-dipty-and-paul-trithuvadass

ʻI ʻolungá: Misa Tipitī ko ha tokotaha ako ʻi ʻInitia. ʻI laló: Misa Tipitī (toʻohemá) mo Paula Tuaivātasi, ko ha paionia ʻe taha mei ʻInitia, ʻi he Temipale Sikuea ʻi Sōleki Sití. Toʻohemá: Naʻe fahahoko ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha konga mahuʻinga ʻi he fonoga fakapaionia ʻa Misa Tipitií.

Naʻá ku kau ʻi he polokalama ngāue mo e kakaí (social work) ʻi BYU. Hili ʻeku ʻosi mei BYU ʻi he 1972, naʻá ku hiki ki Sōleki Siti ke hoko atu ʻeku ako mataʻitohi MA ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe maʻu hoku mataʻitohi PhD ʻi he clinical psychology (ako ki he ʻatamaí) hili ʻeku hiki ʻo nofo Kalefōnia, USA, naʻá ku faiako ai ʻi he lēsoni ki he founga hono taʻofi e fakamamahi ʻi ʻapí, pea naʻá ku faʻu ai ha tohi. Kuó u maʻu vāhenga mālolo he taimí ni pea ʻoku ou nofo mo hoku uaifi ko Uenitií, ʻi Nevata, USA.

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku aʻusia ai e fekīhiaki fakafoʻituituí, ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi. Naʻe tokoni ʻeku tokanga tāfataha ki he ongoongoleleí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ʻi he moʻuí.

ʻOku Fakaofo ʻEne Ngaahi Palaní

ʻI heʻeku faʻa manatu ki he anga ʻeku tupu hake ko ha “tamasiʻi tukuʻuta” ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻInitiá ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní, ʻoku ou ʻiloʻi ai ko ʻeku moʻuí mo ʻeku tuí ko ha mana moʻoni ia. ʻOku fakaofo ange ʻa e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ki heʻeku moʻuí ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí. Naʻe fakaofo hono akoʻi au ʻe Sipenisā W. Kimipolo ko e palōfita kuo pani ʻe he ʻEikí peá ne feʻao mo au ʻi he ngaahi taimi mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku faʻa manatu ki heʻeku feohi mo Palesiteni Kimipoló. Naʻá ne fakaafeʻi au ki heʻenau kemi fakafāmilí, kai meʻakaí, mo e ngaahi maʻu meʻatokoni efiafi ʻi he ʻAho Malōlō ʻo e Fakafetaʻí (Thanksgiving) mo e Kilisimasí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá ko ha ʻAposetolo mo ha palōfita ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻá ku feʻiloaki fakaʻosi mo Palesiteni Kimipolo lolotonga ʻene puke lahí. Ka naʻá ne kei malimali mai pē mo fāʻofua kiate au. Ko e fuofua tokotaha Siasi ia ne u fetuʻutaki mo iá, pea naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke teitei ngalo au ʻiate ia.

ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau kau palōfitá mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Ko hotau Siasí ko e sīpinga fakalangi ia ʻoku fie maʻu ʻi he māmaní ʻi he kuongá ni. Naʻá ku lava ʻo ako peá u tupulaki fakafoʻituitui koeʻuhí ko e Siasí. ʻOku ou fakamālō ko e ʻaho ne u ʻiloʻi ai e mālohi ʻo e lotú pea mo ʻeku loto-fiemālie ke fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí ʻo fekumi ki he Siasí. ʻOku ou fakamālō ko ʻeku tuku ki he ʻEikí ke Ne fakatonutonu ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te tau kumi ki Hono puleʻangá, ʻe fakalahi mai ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautolu (vakai, Mātiu 6:33).