2016
Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ke tau ongoʻi femanakoʻaki ʻo vave ange ʻi he taimi totonu ke malí?
July 2016


Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ke tau ongoʻi femanakoʻaki ʻo vave ange ʻi he taimi totonu ke malí?

ʻOku ʻikai ke kovi ʻa e ngaahi ongo ʻo e fetokangaʻakí pea ʻoku ʻikai kovi ʻiate ia pē pea ʻokú ne fakahoko ha taumuʻa ʻi he nofomalí. Ka ko e hā ʻoku tau maʻu ai e ngaahi ongo ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea tau toki lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi he founga totonú?

Ko e moʻuí ni ko hano siviʻi ia ʻo e talangofuá pea ko e fono ʻo e angamaʻá ko e taha ia ʻo e ngaahi fono mahuʻinga taha ke talangofua ki aí. ʻOku toe faingataʻa ange ʻa e siví i he kamata ke fatu tangatá (puberty), ʻi he taimi ʻoku talamai ai ʻe he ngaahi kemikale ʻi he sinó (hormones) (mo ha ʻātakai ʻokú ne fakaʻatā ia) ke tau, “ʻAlu, ʻalu, ʻalu,” ka ʻoku talamai ʻe he Maama ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní (kae pehē ki he folofolá, kau palōfitá, mātuʻá, mo e kau takí) ke tau, “Tatali, tatali, tatali.” ʻI heʻetau talangofua ki he pōpoaki hono uá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau tuʻunga tāú mo fakahaaʻi hotau tuʻunga matuʻotuʻa mo e mapuleʻi ʻo e angamaʻá, ʻa ia ko e “tauʻatāina ke fai maʻu pē ʻa e fili ʻoku totonú he ko e meʻa ia ʻoku totonu ke faí, neongo hono faingataʻá” (D. Todd Christofferson, “Mapuleʻi ʻo e Angamaʻá,” Liahona, Nōvema 2009, 105).

Hangē pē ko e ngaahi sivi lahi ʻi he moʻuí, ʻoku hoko ʻeni ke tau fakamoʻoniʻi ai hotau tuʻunga taau mo e ngaahi tāpuaki lahi ange ʻe hoko maí—ʻo kau ai ʻa e sila ʻi he temipalé ki taimi mo ʻitānití.