2016
Fakalāngilangiʻi e ʻOtuá ʻaki Hono Tauhi ʻEtau Ngaahi Fuakavá
July 2016


Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki Hono Tauhi ʻEtau Ngaahi Fuakavá

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻi hono fakalāngilangiʻi Ia ʻaki ʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

ʻĪmisi
woman-taking-the-sacrament

Naʻá ku fetaulaki mo Sisitā Sitati pea mo ha tangata ko Lousa Hauati ʻi Nailopi, Keniā ʻi he 1985. Naʻá na ngāue mo hono uaifi ko ʻAiliné ko ha ongo mātuʻa faifekau matuʻotuʻa. Naʻá na fakaafeʻi kimaua ke ma kau ange ki ha fakatahaʻanga lotu tokosiʻi ʻi hona ʻapí. Ko e fuofua taimi ia ke ma kau atu ki ha fakatahaʻanga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ma ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻema fuofua maʻulotu ko iá, pea talu mei ai mo ʻema maʻulotu maʻu pē ʻi he Sāpate kotoa.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe papitaiso kimaua ʻe Lousa fakataha mo homa foha taʻu hivá. Hili pē ha kiʻi taimi siʻi mei ai, naʻe ʻosi e ngāue fakafaifekau ʻa Lousa mo ʻAiliné, peá na foki. Naʻe hokohoko atu pē ʻemau fetuʻutakí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe faifai pea mau toe fetaulaki mo Lousa ʻi he 2010. Kuó ne mei aʻusia hono taʻu 90. Naʻá ne fakafalala lahi ki heʻene uoká (walker) he naʻe toulekeleka pea mahamahaki. Ne ʻikai lava ke ma fakamatalaʻi ʻa e fiefia ne mau ongoʻí ʻi heʻemau fuofua femataakí hili ʻeni ha ngaahi taʻu lahi. Ne mau fetāngihi ʻi heʻemau fāʻofua ʻi he ʻofó. Ne mau feongoʻiʻaki ha loto houngaʻia moʻoni ʻi he meʻaʻofa fakaofo ʻo e ongoongoleleí. Naʻa mau faaitaha ʻi he tui pea ko ha kau tāngataʻi fonua ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI heʻeku fiefia ʻi he momeniti ko iá, ne haʻu ha potufolofola ki heʻeku fakakaukaú: “Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; …

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!” (T&F 18:10, 15.)

ʻOku talaʻofa mai e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu oku nau ʻomi ʻa e ngaahi laumālié ki Hono puleʻangá. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu, ke mou ʻalu atu, ʻo maʻu ʻa e fua, pea ke tolonga homou fuá: koeʻuhí ko ia kotoa pē te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku huafá, ke ne foaki kiate kimoutolu” (Sione 15:16).

Naʻe mālōlō ʻa Lousa ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá. Naʻá ku maʻu ha ongo makehe kuo fiemālie ʻa e tangatá ni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Kuó ne liliu lahi ʻemau moʻuí ʻi heʻene vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Kuo hoko ʻene ngāue fakatapui maʻa hono kāingá, fakataha mo e kau tau maʻongoʻonga ʻo e kau faifekau kei talavou mo matuʻotuʻa ʻoku ngāue ʻi he Siasí, ko ha tā sīpinga ia ʻo ha founga ke tau fakalāngilangiʻi ai e ʻOtuá.

Ko Hotau Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo e ʻOtuá

ʻOku tau takitaha maʻu ha vā fetuʻutaki fakatāutaha ʻokú ne haʻi kitautolu ki heTamai Hēvaní ʻi he ngaahi fuakavá he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea fakamālō ki heʻetau mēmipasipí. ʻOku fakamaʻu ʻa e fuakava kotoa pē ʻaki ha ouau, ʻa ia ʻoku tau tali loto-fiemālie ia mo tukupā ke tauhi e fuakava ko iá. ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi he fuakava takitaha ʻi heʻetau tui kiate Iá.

ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ouau faifakamoʻui kotoa pé, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai e Tamai Hēvaní pea fakaloloto ai hotau vā fetuʻutaki mo Iá. ʻOkú ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá ʻaki Hono Laumālié ke tataki mo fakamālohia kinautolu. Ko e ngaahi vā fetuʻutaki fakafuakava mahuʻinga taha ʻeni te tau lava ʻo fakahoko mo e Tamai Hēvaní.

Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó

ʻOku fakahoko ʻetau fuofua fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá ʻi he papitaisó. ʻOku tau feʻunga ke maʻu e ouaú ʻi he taimi ʻoku tau “fakavaivaiʻi [kitautolu] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, … ʻo tau ō mai mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, pea fakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e siasí kuo [tau] fakatomala moʻoni mei [heʻetau] ngaahi angahalá kotoa pē, … pea fakahā moʻoni ʻi [heʻetau] ngaahi ngāué kuo [tau] maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he fakamolemoleʻi ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá” (T&F 20:37).

ʻOku tau tauhi e fuakavá ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi ngāué ʻoku tau “toʻo kiate [kitautolu] ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea fakapapau [hotau] lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (T&F 20:37), pea ke “fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa; … tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí;… pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi aí, ʻo aʻu ki he maté” (Mōsaia 18:8–9).

Ko hono olá, ʻoku fakalāngilangiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tau maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tataki mo fakahinohino ʻi heʻetau ngaahi ngāue kotoa pē, pea tataki kitautolu ki he moʻui taʻengatá (vakai, Mōsaia 18:9–10).

Naʻá ku ongoʻi ha fiefia lahi pea mo hono fakafonuʻaki au e Laumālié hili hoku papitaisó, ʻa ia kuo hokohoko atu ke u aʻusia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou ongoʻi ofi ai ki he ʻOtuá.

Ko e Fakapapau mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku taau ʻa e kakai tangata ʻoku nau tauhi e fuakava ʻo e papitaisó ke kau atu ki he fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau maʻu ia ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá. Ko e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha fuakava ia ʻo e ngāue maʻá e fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau fua faivelenga hotau ngaahi uiuiʻí (vakai, T&F 84:33) mo “tauhi kiate ia ʻaki [hotau] lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa” (T&F 4:2) ʻi he “tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá” (T&F 4:5) ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai e ʻOtuá.

ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelengá ʻa hono fakamāʻoniʻoniʻi “ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó” (T&F 84:33). ʻOku nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki [naʻe foaki] kia Mōsese mo ʻĒpalahamé (vakai, T&F 84:34). ʻOku hoko ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní ko e sīpinga lelei ʻo e niʻihi ʻoku nau tauhi faivelenga honau lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hoko ʻenau moʻuí ko ha fakamoʻoni ia ʻoku fakalāngilangiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí.

Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Fuakava ʻo e Temipalé

ʻE lava ʻe he kakai tangata ʻoku nau taau ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mo e kakai fefine ʻoku tāú ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé. ʻOku tau ako ʻi he ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e temipalé ke mahino kiate kitautolu e taumuʻa ʻo e moʻuí ni pea mo mateuteu lelei ange ki he moʻui taʻengatá. ʻOku tau maʻu e ouaú pea fakahoko e fuakava ʻo e mali taʻengatá mo e sila ki hotau fāmilí. ʻOku tau tukupā ke fakatapui ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá pea ke ngāue ke fakamoʻui ʻa ʻEne fānaú kotoa. ʻI heʻetau tauhi faivelenga e ngaahi fuakava ko ʻení ʻoku tau maʻu ai e totonu ke maʻu ha tataki fakalaumālié pea mo e mālohi ke ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié pea maʻu e hakeakiʻí, ʻa ia ko e tāpuaki mahuʻinga taha ia ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo foaki ki Heʻene fānaú (vakai, T&F 14:7). Ko e moʻui hakeakiʻí, pe moʻui taʻengatá, ke fiefia fakataha ko e fāmili ʻi he ngaahi lelei ko ia ʻoku moʻui ai e Tamai Hēvaní.

Ko e Sākalamēnití

ʻĪmisi
Jesus-in-Gethsemane

Mahuʻinga Taha ʻi he Meʻa Kotoa Pē, tā ʻe Del Parson

ʻOku mahuʻinga ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē. ʻOku tau fakahaai ʻi he ouau ko ʻení ʻetau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ke fakafoʻou ʻetau tukupā ke tauhi ʻa e ngaahi fuakava kotoa pē kuo tau fakahokó. ʻOku tau kole ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻi he angatonu ki he ngataʻangá. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau taau ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava kotoa pē kuo tau fakahokó.

Ngaahi Holi Māʻoniʻoní

ʻOku fakatupu houhau ki he ʻOtuá ʻa hono maumauʻi ha fuakava pea mole ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻo ʻikai hano ola (vakai, T&F 82:10).

ʻOku tau ako ʻi he 1 Samuela 2:12–17, 22–34, ki he angakovi ne fakahoko ʻe he ongo foha ʻo e taulaʻeiki ko ʻĪlaí. Naʻá na ngāue hala ʻaki ʻa e lakanga ʻo ʻena tamaí ke maumauʻi e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá na tokanga ke feau ʻena ngaahi holi koví ʻi heʻena fakahoko ʻa e tōʻonga angaʻuli mo e kau fefine lotú pea ʻi heʻena toʻo ʻi he faihala maʻanaua ʻa e kakanoʻi manu ʻo e ngaahi feilaulau ʻa e kakai ʻIsilelí. Naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ha tautea mamafa maʻá e ongo foha ʻo ʻĪlaí pea mo ʻĪlai ʻi he ʻikai te ne lava ʻo taʻofi kinauá.

ʻE lava ʻo ikunaʻi e ngaahi holi fakakakano pehení ʻaki ʻetau fakapapau ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻi hono fakataueleʻi ia ʻe he fefine holikovi taʻetuí (vakai, Sēnesi 39:9, 12). Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ʻo Ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu kākā kotoa pē naʻe faʻufaʻu kiate iá. Naʻá ne ʻalu hake ʻo hoko ko e tangata maʻu mafai pule hono ua ʻi ʻIsipité pea hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakatolonga ʻo e fāmili ʻo ʻIsilelí (vakai, Sēnesi 45:7–8).

Kapau ʻoku ikunaʻi kitautolu ʻe he ʻahiʻahí, ʻe tataki ʻe he holi ko ia ke toe fakafoki mo hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ke tau fakatomala moʻoni. ʻOku tokoniʻi leva kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tau hoko ʻo taau.

Muimui ki he kau Palōfitá

ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Kalaisi Hono Siasí, naʻá Ne fili ʻa e kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau ʻevangeliō, kau faifekau, mo e kau faiako “ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:12–13).

ʻOku akoʻi mai ʻe heʻetau kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ko e “fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” ʻOku faʻu mo pukepuke ʻa e nofomalí mo e fāmili ʻoku fiefiá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōv. 2010, 129).

ʻOku hoko hotau ʻapí mo hotau fāmilí ko e fakavaʻe ia ki hono fokotuʻu ʻo ha vā fetuʻutaki mālohí mo e ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fuakavá. ʻE tokoni ʻetau muimui ki he ngaahi akonaki fakalaumālie hotau kau palōfita moʻuí ke tau maʻu ha fāmili ʻoku mālohi, mālohi ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga taha ʻo ʻetau tuí.