2016
Tuʻu Maʻu ʻi he Tui ʻa ʻEtau Ngaahi Tamaí
July 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Tuʻu Maʻu ʻi he Tui ʻa ʻEtau Ngaahi Tamaí

ʻĪmisi
pioneer-family-kneeling-in-the-snow

Ko e Tūʻulutui ha Fāmili Paionia ʻi he Sinoú tā ʻe Michael T. Malm

Naʻe taʻu 43 ʻa Sione Linifooti ʻi he taimi naʻá ne fakakaukau ai mo hono uaifi ko Maliá mo ʻena fānau tangata ʻe toko tolú, ke nau hiki mei honau ʻapi ʻi Kuleivi, ʻIngilaní, ke fononga ʻi ha ngaahi maile ʻe lauiafe ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻá na tuku hona foha fika faá, ʻa ia naʻe lolotonga ngāue fakafaifekaú, fakatau atu ʻenau ngāʻotoʻotá, pea nau mavahe mei Livapulu ʻi he vaka ko e Thornton.

Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko ʻi heʻenau fononga vaka tahi ki Niu ʻIoké, pea fononga lalo mei ai ki ʻAiouā. Ka naʻe kamata e faingataʻá ʻi ha taimi siʻi pē hili e mavahe ʻa e fāmili Linifōtí mo ha Kāingalotu kehe ne nau folau mai ʻi he Thornton mei ʻAiouā Siti ʻi he ʻaho 15 ʻo Siulai 1856 ko e konga ʻo e kaungā fononga saliote toho tangata ʻa Sēmisi G. Uilí ne tofanga he faingataʻá.

Naʻe hoko e ʻalotāmakí mo e faingataʻa e fonongá ke faingataʻaʻia ai ha niʻihi tokolahi ʻo e kaungā fonongá, ʻo kau ai ʻa Sione. Naʻe faifai pē peá ne fuʻu puke lahi mo vaivaia ʻo pau ai ke teke ia ʻi ha saliote toho tangata. ʻI he taimi naʻe aʻu ai e kaungā fonongá ki Uaiōmingí, naʻe fakaʻau ke toe fakalalahi ange ʻene puké. Ne toki aʻu mai ha timi fakahaofi moʻui mei Sōleki Siti ʻi he ʻaho 21 ʻo ʻOkatopá, hili ha ngaahi houa e mālōlō ʻa Sioné. Naʻá ne mālōlō he pongipongi ko iá ofi ki he matāfanga ʻo e Vaitafe Vaimelié.

Naʻe fakaʻiseʻisa nai ʻa Sione ʻi heʻene mavahe mei he fiemālié mo e nongá ki he palopalemaʻiá, fiekaiá, mo e faingataʻaʻia ʻi hono ʻave hono fāmilí ki Saioné?

Kimuʻa pē peá ne mālōloó, naʻá ne talaange ki hono uaifí, “ʻIkai, Malia.” “ʻOku ou fiefia heʻetau haʻú. He ʻikai te u moʻui ʻo aʻu ki Sōleki, ka te ke aʻu koe mo hota ngaahi fohá, pea ʻoku ʻikai ke u fakatomala ʻi he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻo kapau ʻe tupu hake ʻeta fānaú ʻo ohi hake honau fāmilí ʻi Saione.”1

Naʻe aʻu e fononga ʻa Maliá mo ʻene fānau tangatá. ʻI he mālōlō ʻa Malia hili ha meimei taʻu ʻe 30 mei aí, naʻá ne tuku mai mo Sione ha tukufakaholo ʻo e tuí, ngāue tokoní, moʻui mateakí, mo e feilaulau.

Ko ʻete hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ko ʻete hoko ia ko ha paioniá, he ko hono fakaʻuhingaʻi ʻo e paioniá ko ha “taha ʻoku muʻomuʻa ke teuteu pe tofa ha hala ke muimui atu ai ha niʻihi kehe.”2 Pea ke hoko ko ha paioniá ko e hoko ia ʻo feangainga mo e moʻui feilaulaú. Neongo ʻoku ʻikai ke toe fie maʻu e kāingalotu ʻo e Siasí ke hiki mei honau ʻapí ʻo fononga ki Saione, ka ʻoku nau faʻa siʻaki e ngaahi tōʻonga motuʻá, ngaahi taufatunga motuʻá, mo e ngaahi kaungāmeʻa mamaé. ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku nau fakahoko e fili fakamamahi ke mavahe mei ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku fakafepaki ki heʻenau kau ki he Siasí. Ka ʻoku laka pē ki muʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mo lotua ʻe mahino mo tali ia ʻe he niʻihi ʻoku nau ʻofa aí.

ʻOku ʻikai faingofua e hala fononga ʻo ha paionia, ka ʻoku tau molomolomuivaʻe ʻi he Paionia tuʻukimuʻá—ʻa e Fakamoʻuí—ʻa ia naʻe muʻomuʻa ʻo tofa ʻa e hala ke tau muimui aí.

Naʻá Ne fakaafe mai, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”3

Naʻá Ne folofola, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui.”4

Naʻá Ne ui mai, “Haʻu kiate au.”5

ʻE lava ke faingataʻa e halá. ʻOku faingataʻaʻia ha niʻihi ke matuʻuaki e manuki mo e ngaahi lea taʻe-oli ʻa e kau vale ʻoku nau taukaeʻi e angamaʻá, faitotonú, mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Kuo fakamaʻamaʻaʻi ʻe māmani ʻa e talangofua ki he tefitoʻi moʻoní. Ko e taimi naʻe fekau ai kia Noa ke ne [foʻu] ha ʻaʻaké, naʻe vakai ʻa e kakai valé ki he langí pea nau manuki mo taukae—kae ʻoua kuo tō mai e ʻuhá.

ʻI he ngaahi senituli kuohilí ʻi he konitinēniti ʻAmeliká, naʻe taʻetui, fakafekiki, mo talangataʻa ʻa e kakaí kae ʻoua leva kuo kapu ʻe he afí ʻa Seilahemala, ʻuʻufi ʻe he kelekelé ʻa e kolo ko Molonaihaá, pea ngalo hifo e kolo ko Molonaí ʻi he vaí. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taukae, manuki, fakahua fakalielia, mo ha faiangahala. Kuo fetongi ʻaki ia ʻa e lōngonoá, mo e fakapoʻuli lōloó. Kuo ʻosi e kātaki ʻa e ʻOtuá, kuo fakahoko ʻEne taimitēpilé.

Naʻe ʻikai teitei mole ʻa e tui ʻa Malia Linifōtí neongo ʻa e fakatanga ʻi ʻIngilaní, mo e faingataʻa ʻene fononga ki he “fonua lelei kuo teuteu ʻe he ʻOtuá,”6 ka naʻá ne kātekina e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hoko mai ki hono fāmilí mo e Siasí.

ʻI ha polokalama fakamanatu ʻi he faʻitoka ʻo Maliá ʻi he 1937, naʻe fehuʻi ai ʻe ʻEletā Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) ki he hako ʻo Maliá: “Te mou tauhi moʻoni nai e tui hoʻomou ongo kuí? … Fakatauange te mou feinga ke mou taau mo e ngaahi feilaulau kotoa kuó [na] fai maʻamoutolú.”7

ʻI heʻetau feinga ke langa hake ʻa Saione ʻi hotau lotó, ʻapí, tukui koló, pea ʻi hotau fonuá, ʻoku ou fakatauange te tau manatuʻi ʻa e loto-toʻa mo e tui taʻeueʻia ʻa kinautolu naʻa nau foaki ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ka tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, kae pehē ki he ʻamanaki lelei mo e talaʻofa ʻoku hoko mai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Andrew D. Olsen, The Price We Paid (2006), 45–46, 136–37.

  2. The Compact Edition of the Oxford English Dictionary (1971), “pioneer.”

  3. Luke 18:22.

  4. Sione 14:6.

  5. Sione 7:37; vakai foki, 3 Nīfai 9:22.

  6. “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himí, fika 18.

  7. Vakai, Olsen, The Price We Paid, 203–4.