2023
ʻE Lava e ʻOtuá ʻo Fakahaofi
Fēpueli 2023


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

ʻE Lava e ʻOtuá ʻo Fakahaofi

ʻOku lava e ʻOtuá ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi tūkunga ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku ope atu he meʻa ʻoku tau malava fakaesino, fakaʻatamai, pe fakalaumālie ke matuʻuakí.

Hili ʻEne talanoa mo ha tangata koloaʻia ne fie ʻilo ki he meʻa ke fai ke ne maʻu ai e moʻui taʻengatá,1 naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻo pehē, “ʻOku faingofua ke hū ʻa e kāmelí ʻi he avaʻi huí, ʻi he hū ʻa e tangata koloaʻiá ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

“Naʻe fuʻu ofo ʻaupito ʻene kau ākongá ʻi heʻenau fanongo ki aí, ʻo nau fepehēʻaki, Pea ko hai ʻe moʻuí?

“Ka naʻe ʻafio ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo folofola ange kiate kinautolu, ʻoku ʻikai faʻa fai eni ʻe he tangatá; ka ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē.”2

Naʻe mahuʻinga e fehuʻi naʻe fai ʻe he tangata koloaʻiá ki he kau ākonga ʻa Sīsuú pea pehē foki mo kitautolu ʻi he ʻahó ni, tautefito kiate kinautolu ʻoku nau fekumi fakamātoato kihe moʻui taʻengatá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá mo ʻEne ʻofa taʻefilifilimānako ki he talavoú3 pea mo kitautolú.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻave ai hoku ongo foha ko Siō (6) mo Sēletí (5), ke fai ʻemau toutai ʻi he tahi ʻo Talauá. Ne u ʻosi ʻave foki ʻa kinaua ʻo mau toutai ʻi he ngaahi anovai fakaʻofoʻofa ʻo ʻIutā lolotonga ʻeku ako ʻi BYU, ka ko e meʻa foʻou ʻaupito ia kiate kinaua ke toutai ʻi ha ʻōseni. Ne mau ʻaʻalo atu ʻi ha kiʻi pōpao fāsiʻi ne u maʻu mei heʻeku tangataʻeikí, ne u fakatangutu ʻa Sēleti ʻi muʻa ʻiate au pea tuku ʻa Siō ʻi hoku tuʻá. Ne maama lelei e ulo mai ʻa e māhiná, ʻi heʻemau ʻaʻalo atu ki he feituʻu loloto ange ʻo e ʻōsení. Ne fuʻu fiefia e ongo tamaiki tangatá he ʻalu pōpao mo ʻena tamaí.

ʻI heʻeku vakai ki he fiefia ʻa e ongo tamaiki tangatá he toutaí, ne u fakatokangaʻi hake naʻe ʻalu ke fuoloa e poʻulí, pea naʻe totonu ke mau foki ki ʻapi kimuʻa peá na ongosia mo fiemohea. ʻI heʻeku teuteu ke fusi hake e taulá ki he loto pōpaó, ne u ʻohovale he fanongo ki ha meʻa ʻoku tō fakafokifā ki tahi ʻi mui ʻiate au. Ne u tafoki hake ʻo ʻiloʻi kuo tō hoku foha ko Sōsiuá ki tahi! Ne u fai ha fehālaaki ʻi he ʻikai ke u fakatui hamau sāketi fakahaofi moʻui. Ne tataha hangatonu hifo pē ʻa Siō ia ki kilisitahi. Ne u puna hifo ke fakahaofi ia pea teʻeki maʻu ha taimi ke fakamatalaʻi kia Sēleti e meʻa kuo hokó. Ne u maʻu ʻa Siō ʻi hono nimá ʻo fusi hake ia ki ʻolunga, kae fakaʻohovale ʻa e toe tō hifo ha taha ia ʻo ofi mai kiate au. Kuo toe homo hifo mo hoku foha taʻu fā ko Sēletí ki loto tahi. “He toki mōmeniti fakaloloma moʻoni ia. Te mau mate kotoa!” Ko ʻeku fakakaukaú ia.

Ne u puke fakavave mai ʻa Sēleti ʻaki hoku nima hemá pea ʻi he nima mataʻú ʻa Siō, pea tāpate mālohi ʻaki hoku ongo vaʻé ke mau lava ʻo aʻu ki ʻolunga. ʻI he tūkunga faingataʻa ko ʻení, ne kamata ke mingi hoku vaʻé, pea mau kamata ngoto kotoa hifo ki lalo. Ka naʻe hangē ko e talavou ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia “naʻe puke . . . ʻe ha mālohi” peá ne ui ki he ʻOtuá ke fakahaofi ia mei he mālohi ʻo hono filí4, ne u ui foki mo au ki he ʻOtuá ke ne fakahaofi kimautolu mei he mālohi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻōsení.

Fakamālō mo fakaofo, ne ala mai e ʻEikí ʻo fakahaofi kimautolu. ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki ai ke fuʻu poto ʻeku ongo tamaiki tangatá he kakaú, ka naʻá na kamata kakau ʻo hangē ʻokú na fuʻu poto ʻaupito he kakaú. Naʻá na ueʻi hona ongo nimá mo e vaʻé ʻi ha faʻahinga founga ne tekeʻi hake ai kimautolu ki he fukahi tahí ʻo lava ke mau mānava. Ne hoko kotoa ʻeni ʻi ha ngaahi lau sekoni pē. Ka naʻe teʻeki ai ke ʻosi ʻemau faingataʻaʻiá. Ne mau ʻilo ʻi heʻemau aʻu hake ki ʻolungá kuo tētē atu e pōpaó ia ʻo kiʻi mamaʻo atu. Koeʻuhi kuo vaivai hoku vaʻé peá u toe puke ʻaki hoku ongo nimá e ongo tamaiki tangatá, ne hangē e kiʻi mamaʻo ia ʻa e pōpaó ko ha fuʻu meʻa faingataʻa ʻaupito ia kiate kimautolu. Te mau lava nai ʻo aʻu ki he pōpaó? Ne u tangi. Neongo iá, ʻi he fuʻu feinga lahi mo e lotu, ne faifai pea mau aʻu ki he pōpaó, pea mau fakamālō ʻi he loto-houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi heʻene fakahaofi kimautolú.

Ko e taumuʻa ʻeku vahevahe atu e talanoa fakataautaha ko ʻení ke fakamoʻoni ki he ʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá mo e mālohi taʻefakakatataua ke fakatauʻatāinaʻi mei he pōpulá ʻa kinautolu ʻoku nau falala mo ngāue ʻaki ʻenau tui kiate Iá5. Ko e tuí ʻa e meʻa ʻoku malava ke maʻu ai e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní. ʻOku malava e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí”6.

ʻI he sīpinga ʻo ʻEne moʻuí mo e feilaulau fakaleleí, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke tau maʻu ai e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi ouau mo e fuakava taʻengatá. Hangē kuó Ne folofolá, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui.”7

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Mātiu 19:16–2.

  2. Mātiu 19:24–26.

  3. Vakai Maʻake 10:21.

  4. Vakai Siosefa Sāmita – Hisitōlia 1:15–16 [ne toki tānaki atu hono fakamamafaʻí].

  5. Vakai Mōsaia 7:33.

  6. Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá”, Liahona, Mē 2021, 104.

  7. Sione 14:6.