2023
Ne Fiemaʻu ha Taimi ka Naʻe Faifai Peá Ne Lava ʻo Fakamoʻoni
Fēpueli 2023


Ngaahi Peesi Fakalotofonua

Ne Fiemaʻu ha Taimi ka Naʻe Faifai Peá Ne Lava ʻo Fakamoʻoni

Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻAulola Mateialona ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ohi hake ia ʻe ha ongo kui faivelenga ʻi Haʻalaufuli, Vavaʻu ʻi Tonga pea papitaiso ia ʻi hono taʻu valú. Kimui aí, naʻe ʻosi ʻene akó mei he ʻApiako Māʻolunga ko Liahoná, ko ha ʻapiako ʻa e Siasí.

Naʻe maʻu e tāpuaki fakapēteliake ʻo ʻAulolá ʻi hono taʻu 15, pea naʻe palōmesi ange ai kapau ʻe tuʻu maʻu ʻi heʻene ngaahi fuakava mo e ʻEikí, te ne lava ke mali ʻi he temipalé. Naʻe hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, pea toki mahino lelei kia ʻAulola e mahuʻinga hono tāpuaki ne talaʻofa angé, ʻi heʻene teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató. ʻI heʻene fuofua hū ki he Temipale Nukuʻalofa Tongá, naʻe kāpui ia ʻe ha holi moʻoni ke toe foki mai ʻi ha ʻaho mo hano hoa taʻengata ʻo sila kiate ia ʻi he feituʻu toputapu ko iá.

Neongo ia, ne ʻikai ke hoko e meʻa ne fiemaʻu moʻoni ʻe ʻAulola ki heʻene moʻuí. Hili ʻene ngāue fakafaifekaú, ne kiʻi fuofuoloa peá ne toki fakamuʻomuʻa e malí, ka ʻi he taimi ko iá naʻá ne feʻofaʻaki mo ha tokotaha ne ʻikai ke na tui fakalotu tatau.

ʻOku pehē ʻe ʻAulola, “Ko ha tangata angalelei ia. Naʻá ne talitali lelei maʻu pē e kau faifekau [hoku Siasí] ki homa ʻapí mo fafanga maʻu pē kinautolu, ka naʻe ʻikai pē ke teitei loto ia ke fanongo ki heʻenau pōpoakí.” ʻOku mateakiʻi ʻe hono fāmilí ʻenau tui fakalotu pē ʻanautolú, pea ne ʻikai ke ne loto ke mavahe mei heʻenau tukufakaholó. Ne hoko e kehekehe ʻena tui fakalotú ko ha meʻa fakamamahi ki heʻena nofo-malí. Ne ʻikai ke lava ʻa ʻAulola ʻo faʻa ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻo hangē ko ʻene fiemaʻú, pea ʻikai ke ne lava ʻo ʻohake ʻena fānaú ʻi he Siasí ʻo hangē ko e anga hono ʻohake iá. Ne aʻu ki ha tuʻunga ne fuʻu lahi e fetōkehekeheʻakí ʻi hona ʻapí. Hili ha taʻu ʻe 23, naʻá na loto leva ke na vete.

Ne fuʻu loto-mamahi ʻaupito ʻa ʻAulola. Kuo ngata ʻene nofo-malí fakataha mo ʻene ʻamanaki lelei ki he kahaʻú mo hono fāmilí, ka naʻá ne toe faingataʻaʻia foki he taimi ko iá ʻi ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei. ʻI heʻene mamahí mo e faingataʻaʻiá, naʻá ne tafoki ki he Tamai ʻi Hēvaní ke maʻu ha tataki. “Naʻá ku ʻaukai mo lotu, mo palōmesi ange ki he ʻEikí kapau te Ne toe tali au, he ʻikai pē te u toe mavahe.”

Naʻe toutou tataki ia heʻene lotú ki hono tāpuaki fakapēteliaké, ʻo ne maʻu mei ai ha fakafiemālie mo ha nonga ʻi ha taimi faingataʻa ko ʻení. Naʻá ne toe lau ʻi ha ʻaho ʻe taha e palōmesi te ne lava ke sila ʻi he temipalé, pea ne ʻiloʻi leva ʻe ʻAulola e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne faí. “Ne u ʻiloʻi kapau he ʻikai ke u fai ʻeku kongá, pea he ʻikai ke hoko e meʻa ko iá.” Naʻá ne toe fakatukupaaʻi ia ʻi he momeniti ko iá, ke muimui ki he ngaahi fekau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, pea ʻunu ke ofi kiate Ia ʻi he maʻu lotu, lotu mo e ako folofola fakaʻaho.

Ne ʻikai ke fuoloa mei ai kuo toe fetuʻutaki ʻa ʻAulola mo ha tokotaha naʻá na maheni ʻi heʻene tupu hake ʻi Tongá: Ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko Brother Sēmisi Moʻunga Mateialona, kuó ne toki hoko foki mo ia ko ha taautaha. Naʻá na fakafehokotaki ʻi he tatau ʻena ngaahi aʻusiá mo ʻena ʻofa moʻoni ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAulola ʻi hono lotó ko e tangata totonu ʻeni kiate iá. Naʻá na mali ʻi Nuʻusila ʻi he 2019 pea naʻá na folau ʻi he konga kimui ʻo Sepitema 2022 ki he Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻo sila ai ki taimi mo hono kotoa ʻo ʻitānití.

Naʻe lea ʻa ʻAulola kimuí ni ʻi ha faeasaiti ʻa e temipalé ʻo e Siteiki ʻAokalani Papatoetoé, ʻi he meʻa naʻá ne pehē ko e maná. Naʻá ne aʻusia ʻi heʻene kei finemuí e fakaʻofoʻofa mo e toputapu ʻo e temipalé mo ʻene ʻiloʻi e mahuʻinga ke moihū ʻi aí. Ka ʻi ha taʻu ʻe 23, ne ʻikai ke ne ʻiloʻi pe te ne toe lava ʻo feʻunga ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé naʻe talaʻofa ange kiate ia ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké . . . ka naʻe ʻikai pē ke ʻosi ʻene ʻamanaki leleí.

Naʻe fiemaʻu pē ha taimi, kātaki mo e faʻahinga tui ʻokú ne liliu e moʻuí, ka ʻoku ongoʻi ʻe ʻAulola he taimí ni kuó ne toe foki mai ki ʻapi. Faifai, ʻokú ne lava ʻo fakamoʻoni: “ʻI hoʻo nofo ʻo ofi ki he ʻOtuá, te Ne tāpuekina koe ʻo hangē ko ʻEne palōmesí . . . kapau te ke fai hoʻo tafaʻakí.”