2010–2019
Nos Bon Wardadó
April 2017 General Conference


Nos Bon Wardadó

Jesucristo, nos Bon Wardadó, tin goso den mira Su karnénan ku ta malu progresá den direkshon di sanashon.

Nos ta haña un komprondementu di nos Tata Selestial su karakter ora nos rekonosé e kompashon inmenso ku E tin pa pekadornan i ta apresiá e distinshon ku E ta hasi entre piká i esnan ku ta peka. E komprenshon aki ta yuda nos pa tin un “[komprondementu] mas korekto [di] Su karakter, perfekshonnan i atributonan” 1i ta fundamental pa ehersé fe den E i Su Yu Jesucristo. E Salbador su kompashon independiente di nos imperfekshonnan ta hiba nos mas serka Dje i ta motivá nos den nos lucha kontinuo pa arepentí i imit’é. Ora nos bira mas manera Dje, nos ta siña pa trata otronan meskos ku E ta hasi, independiente di kualke karakterístika òf komportashon eksterior.

E impakto di distinguí entre karakterístikanan eksterno di un individuo i e individuo mes ta sentral den e romanse Les Misérables, di e outor franses Victor Hugo.2 Na kuminsamentu di e romanse, e naradó ta introdusí Bienvenu Myriel, e obispu di Digne, i ta diskutí un dilema ku e obispu ta eksperensiando. E mester bishitá un hòmber ku ta un ateista rekonosí i ta despresiá den e komunidat pa motibu di su komportashon di pasado den e Revolushon Franses?3

E naradó ta afirmá ku e obispu naturalmente por a sinti un avershon profundo pa e hòmber. Despues, e naradó ta hasi un pregunta simpel: “Asina mes, e sarna di e karnénan por kousa ku e wardadó ta hala atras?” 4Kontestando pa e obispu, e naradó ta duna un kontesta definitivo, “No”— i despues ta agregá un komentario chistoso: “Pero esta un karné!” 5

Den e parti aki, Hugo ta kompará e maldat di e hòmber ku e malesa di kueru di karné i ta kompará e obispu ku e wardadó ku no ta alehá ora enfrentá ku un karné ku ta malu. E obispu ta simpátiko i despues den e romanse ta demonstrá un kompashon similar pa un otro hòmber, e protagonista prinsipal den e romanse, un eks prezu, degradá, Jean Valjean. E miserikòrdia i empatia di e obispu ta motivá Jean Valjean pa kambia e kurso di su bida.

Ya ku Dios ta usa malesa komo un metáfora pa piká den e skrituranan, ta rasonabel pa puntra, “Kon Jesucristo ta reakshoná ora E ta konfrontá ku nos malesanan metafóriko—nos pikánan?” Despues di tur kos, e Salbador a bisa ku E “no por mira piká ni ku e menor grado di toleransia”;6pues kon E por mira nos, imperfekto manera nos ta, sin hala atras ku horor i disgustu?

E kontesta ta simpel i kla. Komo e Bon Wardadó, 7Jesucristo ta mira malesa den Su karnénan komo un kondishon ku mester di tratamentu, kuido, i kompashon. E wardadó aki, nos Bon Wardadó, ta haña goso den mira Su karné malu progresá dilanti pa sanashon.

E Salbador a predesí ku E lo “warda su trupa manera un wardadó,”8 “ta [bai]buska e karnénan ku [ta] pèrdí,  ... trese bèk esun ku [ta] pèrdè kaminda, . .. mara ferbant na esun ku [ta] kibrá, i,  ... fortalesé esun ku [ta] malu.”9Ounke Israel apóstata tabata presentá komo kubri ku “heridanan, i sla i yaga” di piká,10e Salbador a kurashá, skual , i a primintí sanashon. 11

E Salbador su ministerio mortal en bèrdat tabata karakterisá pa amor, kompashon, i empatia. E no a kana ku menospresio den e kamindanan di stof di Galilea i Judea, basilando na bista di e pekadornan. E no a evitá nan den horor kompletu. No, El a kome ku nan.12 Ela yuda i bendishoná, elevá, i edifiká, i a remplasá miedu i desesperashon ku speransa i goso. Manera un berdadero wardadó ku E ta, E ta buska i ta haña nos pa ofresé alivio i speransa.13 Komprondé Su kompashon i amor ta yuda nos ehersé fe den Dje---pa arepentí i wòrdu saná.

E Evangelio di Juan ta registrá e efekto di e Salbador riba un pekador. E dòktornan di lei i e fariseonan a trese na e Salbador un muhé ku nan a gara ta kometé adulterio. E akusadónan a bisa ku mester a piedra e muhé, konforme e lei di Moises. Jesus, komo kontesta na puntramentu persistente, finalmente a bisa nan, “ Esun di boso ku ta sin piká, tira e promé piedra na dje.”

E akusadónan a bai, “i Jesus a keda so, ku e muhé pará meimei.

“Ora Jesus …no a mira e muher so, el a bisé, Muher, unda bo akusadónan ta? Niun no a kondená bo?

“El a bisa, Niun hende, Señor. I Jesus a bisé, Mi tampoko no ta kondená bo: bai, i no hasi piká mas.”14

Sigur, e Salbador no a kondená e adulterio. Pero e no a kondená e muhé tampoko. El a kurash’é pa kambia su bida. E tabata motivá pa kambia pa motibu di Su kompashon i miserikòrdia. E Tradukshon di José Smith di e Beibel ta testiguá di su resultado di disipulado: “I e muhé a glorifiká Dios for di e momentu ei, i a kere den su nòmber.”15

Miéntras ku Dios ta empátiko, nos no mester kere eróneamente ku E ta aseptá i ta mente habrí pa piká. E no ta. E Salbador a bini na mundu pa salba nos for di nos pikánan, i mas importante, lo no salba nos den nos piknan. Zeezrom, 16un interogante eksperto, un biaha a purba di pone trampa pa Amulek dor di puntra: “E [Mesias ku lo bini] lo salba su pueblo den nan pikánan? I Amulek a respondé i bisa: Mi ta bisa bo e lo no hasié, pasobra ta imposibel pa e ninga su palabra. ... E no por salba nan den nan pikánan.” 17Amulek a bisa un bèrdat fundamental ku pa wòrdu salbá di nos pikánan, nos mester aseptá e kondishonnan di arepentimentu, kual ta permití e poder pa salba nos alma.18

E kompashon, amor,i miserikòrdia di e Salbador ta aserká nos na Dje.19Pa medio di Su Ekspiashon, nos no ta satisfecho mas ku nos estado di piká.20 Dios ta kla tokante kiko ta rekto i aseptabel na Dje i kiko ta robes i pekaminoso. Esaki no ta pa motibu di Su deseo pa tin siguidónan obediente i ku no ta pensa. No, nos Tata Selestial ta deseá pa Su yunan skohe konsiente i boluntariamente pa bira manera E 21i kualifiká pa e tipo di bida ku E ta gosa di dje. 22 Hasiendo asina, Su yunan ta kumpli ku nan destino dibino i ta bira herederonan di tur lokual E tin23. Pa e motibu aki, lidernan di Iglesia no por alterá Dios su mandamentunan òf doktrina kontrario na Su boluntat, pa ta kumbiniente òf popular.

Sinembargo, den nos búskeda di henter bida pa sigui Jesucristo, Su ehèmpel di bondat pa esnan ku peka ta partikularmente instruktivo. Nos, ku ta pekadornan, mester, meskos ku e Salbador, yega na otronan ku kompashon i amor. Nos ròl tambe ta pa yuda i bendishoná, elevá i edifiká, i remplasá miedu i desesperashon ku speransa i alegria.

E Salbador a skual personanan ku a evitá otronan ku nan a konsiderá impuru i ku satisfakshon propio ta husga otronan komo mas pekaminoso ku nan mes.24Esei ta e lès enfatisá ku e Salbador a duna na esnan ku “a konfia den nan mes ku nan tabata rekto i a despresiá otronan.” El a duna e parabel aki:

“Dos hòmber a bai tèmpel pa hasi orashon; un tabata un fariseo, i e otro tabata un kobradó di impuesto.

“E fariseo a bai para e so i a bisa, Dios, mi ta yama bo danki, ku mi no ta manera e tur e otro hendenan; mi no ta golos pa kos, malbado, adúltero, òf manera e kobradó di impuesto aki.

“Mi ta yuna dos biaha pa siman, i ta duna un désimo di mi entrada.

“I e kobradó di impuesto, pará na un distansia, no a ni hisa su kara na shelu, pero a bati riba su pechu, bisando, Dios tene miserikòrdia ku mi, un pekador.”

Despues Jesus a konkluí, “Mi ta bisa boso, ta e hòmber aki [e kobradó di impuesto] a bai su kas mas hustifiká ku e otro [e fariseo]: pasobra tur hende ku alsa su mes, lo keda humiliá; i esun ku humiliá su mes lo keda alsá.”25

E mensahe aki ta kla pa nos, un pekador ku arepentí ta yega mas serka di Dios ku esun ku ta egoséntriko i ta kondená e pekador ei.

E tendensia humano pa ta egoséntriko i ta huzga tabata presente tambe den e tempu di Alma. Ora e hendenan a kuminsá establesé e iglesia mas kompletamente … e iglesia a kuminsá oumentá den orguyo, ... e hendenan di e iglesia a kuminsá alsa nan mes den orguyo di nan mes bista, …nan a kuminsá despresiá otro, i tabata persiguí esnan ku no tabata kere segun nan propio boluntat i plaser.26

E persekushon aki tabata spesífikamente prohibí: Tabatin un lei bou di e hendenan di e iglesia, ku lo no mester tin ningun hòmber ku ta pertenesé na iglesia, ku ta persiguí esnan ku no ta pertenesé na e iglesia, i ku no mester tin persekushon bou di nan mes. 27E prinsipio di guia pa Santunan di Delaster dianan ta meskos. Nos mester ta kulpabel di persekushon di niun hende miembro òf no miembro di Iglesia.

Esnan ku a wòrdu persiguí pa kualke motibu sa kiko ta pa sinti inhustisia i fanatismo. Komo un teenager bibando na Europa den añanan sesenta, mi a sinti ku kontinuamente mi tabata wòrdu kritiká i tentá pasobra mi tabata un amerikano i miembro di Iglesia. Algun di mi kompañeronan di skol a trata mi komo si fuera mi tabata personalmente responsabel pa maneho polítiko impopular di Merka den eksterior. Tambe mi a wòrdu trata komo si fuera mi religion tabata un insulto na e nashonnan na unda mi a biba pasobra e tabata diferente for di religion di spònser pa e estado. Despues, den vários pais rònt mundu, mi a haña un sombra den e krueldat di prehuisio i diskriminashon sufri pa esnan ku tabata un blanko pa motibu di nan rasa òf étniko.

Persekushon ta bini den diferente forma: ridikulisá, tentamentu, eksklushon i isolamentu. Nos tin ku protehé nos mes kontra di fanatismo ku ta lanta su stèmnan na esnan ku tin diferente opinion. Fanatismo ta manifestá su mes, un parti, den falta di boluntat pa otorgá libertat igual di ekspreshon. 28Tur hende, inkluso hende di religion, tin e derechi pa ekspresá su opinion den e plasa públiko. Pero niun hende no tin un pèrmit pa ta odioso ku otronan ora nan ta ekspresá nan opinion.

Historia di Iglesia ta duna evidensia amplio di miembronan ku ta wòrdu tratá ku odio i fanatismo. Kon irónikamente tristu ta si nos mester a trata otro meskos ku nos a wòrdu tratá. E Salbador a siña, “Trata otro hende den tur kos meskos ku bo ke pa nan trata bo.”29Pa nos pidi pa rèspèt, nos mester ta respetuoso. Ademas, nos kombershon sinsero ta trese “mansedumbre i humildat di kurason,”ku ta invitá “e Spiritu Santu” [i ta yena nos ku] “amor perfekto30,”un “amor ku ta perdurá 31pa otronan.

Nos bon Wardadó no ta kambia i ta sinti e meskos awe tokante piká i pekadornan manera El a hasi tempu e tabata na mundu. E no ta evitá nos pa motibu di nos ta peka, hasta si tin biaha e por pensa, “Pero esta un karné!” E ta stima nos asina tantu ku El a duna e manera pa nos arepentí i bira limpi p’asina nos por bolbe na Dje i nos Tata Selestial.32Hasiendo asina, Jesucristo tambe a duna un ehèmpel pa nos sigui--- pa mustra rèspèt na tur i odio na niun hende.

Komo su disípulonan, laga nos imitá Su amor kompletamente i stima otro asina abierto i kompletu ku niun hende lo sinti bandoná, so, òf sin speransa. Mi ta testifiká ku Jesucristo ta nos Bon Wardador, ku ta stima nos i ta preokupá pa nos. E konosé nos i a duna Su bida pa su karnénan.33E ta biba pa nos tambe i ke pa nos konosé i ehersé fe den Dje. Mi ta stim’é i ta ador’é, i mi ta profundamente gradesido pa E, den e nòmber di Jesucristo, amèn.

Notanan

  1. Lectures on Faith (1985), 38.

  2. E romanse Les Misérables,di Victor Hugo (1802–85),ta konta e historia di Jean Valjean, ku ta a kometé un krímen menor dor di hòrta un kipashi pa alimentá famia di du ruman muhé. Sentensiá pa un periodo di 5 aña den prisòn, Valjean a pasa 19 aña hasiendo trabou durupa motibu di kuater intento pa hui. El a sali for di prisòn komo un hòmber duru i amargo.

    Pa motibu di su registro kriminal, Valjean no por a haña trabou, kuminda, i lugá pa biba. Kansá i demoralisá, el a haña lugá pa biba serka e obispu di Digne, ken a mustra Valjean kariño i kompashon.Durante anochi, Valjean tabata dominá pa un sentido di desesperashon i a hòrta e obispu su plata i a hui.

    Valjean a wòrdu kapturá i a regresá na e obispu. Ineksplikabel i kontrali na Valjean su espektativa, e obispu a bisa polis ku e plata a wòrdu duná na Valjean i a insistí ku Valjean a kue dos bela di plata tambe. (WakHugo, Les Misérables [1987], book 2, chapters 10–12.)

  3. Wak Hugo, Les Misérables, book 1, chapter 10.

  4. E naradó ta puntra, Toutefois, la gale de la brebis doit-elle faire reculer le pasteur? (Hugo, Les Misérables [1985], book 1, chapter 10, page 67). Gale, den patologia veterinario, ta referí na kualke di un variedat di malesa di kueru kousá paparasit di meiti ta karakterisá pa kaida di kabei i erupshon di sarna(“mange” na ingles). E frase aki a wòrdu tradusí na vários manera na ingles.

  5. E naradó su komentario humorístiko editorial tokante e konvenshon ta Mais quelle brebis!Tin biaha el a wòrdu tradusí komo “Esta un karné pretu.”

  6. Doctrina y Convenios 1:31.

  7. Wak Juan 10:11, 14; Alma 5:38; Doctrina y Convenios 50:44.

  8. Isaías 40:11.

  9. Ezekiel 34:16.

  10. Isaías 1:6.

  11. Wak Isaías 1:18.

  12. Wak Lukas 15:1–2.

  13. Wak Mateo 18:11.

  14. Wak Huan 8:3–11.

  15. Joseph Smith Translation, Juan 8:11 (in Juan 8:11, footnote c).

  16. Wak D. Todd Christofferson, “Abide in My Love,” Liahona, Nov. 2016, 48.

  17. Alma 11:34, 37.

  18. Wak Helaman 5:10–11.

  19. Wak 3 Nefi 27:14–15.

  20. Den e tempu moderno e Salbador a klarifiká:”Esun ku kibra e lei i no warda lei, pero ta buska pa bira lei riba nan mes, i ke keda den piká, i kompletamente ta den piká, no por wòrdu santifiká pa e lei, tampoko pa e mizèrikòrdia, hustisia, ni huisio. P’esei, nan mester keda sushi ainda” ( Doctrina y Convenios 88:35).

  21. Wak 2 Nefi 2:26–27.

  22. Wak Doctrina y Convenios 14:7; 132:19–20, 24, 55.

  23. Wak Romanos 8:16–17; Doctrina y Convenios 84:38.

  24. Wak Mateo 23:13.

  25. Lukas 18:9–14.

  26. Alma 4:4, 6, 8.

  27. Alma 1:21.

  28. Wak Oxford English Dictionary, “bigotry” and “intolerance,” oed.com.

  29. Mateo 7:12.

  30. Moroni 8:26.

  31. 1 Pedro 1:22.

  32. Wak Artíkulonan di Fe 1:3.

  33. Wak Huan 10:11–15.