Konifelenisi Lahi
Mata ke Mamata
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Mata ke Mamata

ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ʻe Kalaisi ʻo ʻai ke tau sio kiate kitautolu pea sio ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá.

Mamata ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻOku ou saiʻia he talanoa ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo ha talavou naʻe ngāue ki he palōfita ko ʻIlaisá. Naʻe ʻā hake ʻa e talavoú ni ʻi ha pongipongi ʻe taha, ʻo hū ki tuʻa, ʻo ʻiloʻi kuo kāpui ʻa e koló ʻe ha fuʻu kongakau tokolahi ke fakaʻauha kinautolu. Naʻá ne lele kia ʻIlaisa ʻo pehē ange: “ʻOiauē, ʻe hoku ʻeiki! ko e hā te ta faí?”

Naʻe tali ange ʻe ʻIlaisa, “ʻOua naʻá ke manavahē: he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitauá ʻoku tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIlaisa ʻoku fie maʻu ʻe he talavoú ha meʻa lahi ange ʻi he fakapapauʻi pē ʻo e fakanongá; naʻá ne fie maʻu ha vīsone. Ko ia, “naʻe lotu ʻa ʻIlaisa, … ʻE [ʻEiki], … fakaʻā ʻa hono matá, koeʻuhí ke ne mamata. Pea naʻe fakaʻā ʻa e mata ʻo e talavoú ʻe [he ʻEikí]; pea naʻá ne sio: pea vakai, naʻe fonu ʻa e moʻungá ʻi he fanga hōsí mo e ngaahi saliote afi naʻe nofo takatakai ʻia ʻIlaisá.” 1

Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi te ke hangē pē ko e tamaioʻeikí ʻo fiu feinga ke ʻilo ki he anga ʻo e ngāue mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí—ʻa e ngaahi taimi ʻokú ke ongoʻi lōmekina aí—he taulōfuʻu ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui matelié. Kiʻi tatali pea falala ki he ʻOtuá mo ʻEne taimí, koeʻuhí te ke lava ʻo falala ki Hono finangaló ʻaki ho lotó kotoa. Ka ʻoku ʻi ai ha lēsoni fika ua ʻi heni. Siʻoku kāinga ʻofeina, te ke lava ʻo lotu ki he ʻEikí ke Ne fakaʻā ho matá ke ke sio ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke angamaheni hoʻo sio ki aí.

Vakaiʻi Kitautolu ʻo Hangē ko e ʻAfioʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá

Mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha ke tau ʻiloʻi leleí pe ko hai ʻa e ʻOtuá pea ko hai moʻoni kitautolu—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, ʻoku ʻi ai ha “natula faka-ʻOtua mo ha ikuʻanga taʻengata.” 2 Kole ki he ʻOtuá ke fakahaaʻi atu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koe, fakataha mo e anga ʻEne ongo kiate koé. Ko e lahi ange ko ia hoʻo ʻiloʻi ho tuʻungá mo e taumuʻa totonú, pea ongo moʻoní, ko e lahi ange ia ʻene tākiekina ʻa e meʻa kotoa ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e Mamata ki he Niʻihi Kehé

Ko hono maʻu ko ia ha mahino ki he anga ʻo e ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻokú ne teuteuʻi ʻe ia ʻa e founga ʻe tokoni ai ke tau sio ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá. Naʻe pehē ʻe he tangata fai ongoongo ko Tēvita Pāluki: “ʻOku tupunga ʻa e ngaahi palopalema lalahi ʻi hotau sōsaietí mei he kakai ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ʻoku ʻiloʻi mo tokangaekina kinautolú. … [ʻOku ʻi ai ha] tefitoʻi … ʻulungaanga ʻoku fie maʻu ke tau … lelei ange ai[, ʻa ia] ko e ʻulungaanga ʻo e fesiofaki lelei ki he taha kotoa mo e mātuʻaki ʻiloʻi moʻoni.” 3

ʻOku ʻafioʻi lelei ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e fakafoʻituituí, ʻenau ngaahi fiemaʻú, mo e tuʻunga te nau aʻu ki aí. Naʻe mamata ʻa e niʻihi kehé ki ha kau tangata toutai, kau faiangahala, pe kau tānaki tukuhau, kae mamata ʻa Sīsū ia ki ha kau ākonga; naʻe mamata ʻa e niʻihi kehé ki ha tangata ne uluisino ai ʻa e tēvoló, kae ope atu ʻa e vakai ia ʻa Sīsuú mei he faingataʻa ʻoku hā ki tuʻá, ʻo fakatokangaʻi ʻa e tangatá, pea fakamoʻui ia. 4

Neongo ʻetau moʻui femoʻuekiná, ka te tau lava ke muimui he sīpinga ʻa Sīsuú ʻo mamata ki he fakafoʻituituí—mo ʻenau ngaahi fiemaʻú, ko ʻenau tuí, ko ʻenau faingataʻaʻiá, pea mo e tuʻunga te nau aʻusiá. 5

ʻI heʻeku lotu ki he ʻEikí ke fakaʻā hoku matá ke sio ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u angamaheni he sio ki aí, ʻoku ou faʻa ʻeke ha fehuʻi ʻe ua kiate au mo tokanga ki he ueʻi ʻe hoko maí: “Ko e hā ha meʻa ʻoku ou fai ka ʻoku totonu ke tuku hono fai iá?” mo e “Ko e hā ha meʻa ʻoku ʻikai ke u fai ka ʻoku totonu ke u kamata fai leva ia?” 6

Lolotonga ʻa e sākalamēniti he ngaahi māhina kuo hilí, ne u fai ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení pea naʻá ku ʻohovale he ongo ne u maʻú. “Tuku ʻa e sio ki hoʻo telefoní lolotonga hoʻo tatali ʻi he lainé.” Kuo hoko hono vakaiʻi ʻeku telefoní ko ha meʻa pau ia; ne u ʻilo ko ha taimi lelei ia ke fai ai ha ngaahi meʻa lahi, ke vakaiʻi ʻa e ʻīmeilí, sio ki he ongoongó, pe vakai hifo ki he ngaahi talanoa ʻi he mītia fakasōsialé.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ku kau atu ʻi ha fuʻu tuʻu laine lōloa he falekoloá. Naʻá ku toʻo hake ʻeku telefoní peá u manatuʻi hake ʻa e ongo ne u ʻosi maʻú. Naʻá ku faʻo leva ʻeku telefoní ka u sio takai holo. Naʻá ku sio ki ha tangata toulekeleka ʻoku ʻi muʻa ʻiate au he lainé. Naʻe ʻikai ke loko ʻi ai ha meʻa ʻi heʻene salioté tukukehe pē ha fanga kiʻi kapa meʻakai ʻa e pusí. Naʻá ku kiʻi ongoʻi mā, ka naʻá ku lea ʻaki ha meʻa mātuʻaki fakapotopoto hangē ko ʻení, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoʻo pusi.” Naʻá ne talamai ʻoku ʻi ai ʻa e afā ʻoku haʻu, pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke tō mai ʻa e afaá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻakai ʻa e pusí. Naʻá ma kiʻi talanoa taimi nounou pē, peá ne tafoki ʻo pehē mai, “ʻOkú ke ʻiloʻi, ne teʻeki ke u tala ʻeni ki ha taha, ka ʻoku hoko hoku ʻaho fāʻeleʻí he ʻahó ni.” Naʻe ongo ia ki hoku lotó. Naʻá ku talamonū ange ki hono ʻahó peá u fai ha lotu fakamālō fakalongolongo ʻi he ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ʻeku telefoní, he naʻe mei mole ʻa e faingamālie ke u mamata tonu ai mo fetuʻutaki mo ha taha naʻá ne fuʻu fie maʻu iá.

Ko hoku lotó moʻoni ke ʻoua naʻá ku hangē ko e taulaʻeiki pe tangata Līvai ʻi he hala ki Selikoó—ke mamata pē mo fakalaka. 7 Ka ʻoku ou tui ʻoku ou faʻa fai pehē pē.

Mamata ki he Ngāue ʻa e ʻOtuá Maʻakú

Naʻá ku toki akó ni ha lēsoni mahuʻinga ki he mamata moʻoní mei ha finemui ko hono hingoá ko Losaline.

Naʻe vahevahe mai ʻa e talanoá kiate au ʻe haku kaungāmeʻa ne mātuʻaki loto-mamahi he mavahe hono husepānití he taʻu ʻe 20. Naʻe faingataʻa ʻa e fakakaukau atu ke ʻalu toko taha ki he lotú koeʻuhí he naʻe feʻaluʻaki pē ʻa e fānaú ʻi he ongomātuʻá. ʻOkú ne manatuʻi:

“ʻOku fakamamahi moʻoni ʻa e tangutu toko tahá, he ʻoku hoko ʻa e fāmilí ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he siasí. Ko e ʻuluaki Sāpaté ne u lue pē mo lotu ke ʻoua naʻa fakalea mai ha taha kiate au. Ne faingataʻa ke u mapukepuke hoku lotó, pea naʻá ku fakatē-loʻimata pē. Naʻá ku tangutu pē ʻi hoku feituʻu angamahení, mo fakaʻamu pē ke ʻoua naʻa fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻa ʻeku tangutu toko tahá.

“Ne tafoki mai ha kiʻi finemui ʻi homau uōtí ʻo sio mai kiate au. Naʻá ku feinga pē ke u malimali. Naʻá ne toe malimali mai. Naʻe lava ke u sio ki heʻene loto-tokangá. Naʻá ku lotu fakalongolongo pē ke ʻoua naʻa haʻu ʻo fakatalanoa mai kiate au—he naʻe ʻikai haʻaku meʻa lelei ke lea ʻaki pea te u tangi foki au. Naʻá ku sio ki lalo ki hoku fungá ke ʻoua naʻá ma toe fesiofaki.

“ʻI he houa hono hokó, ne u fakatokangaʻi ʻene toutou sio mai pē kiate aú. ʻI he tuku pē ʻa e lotú naʻá ne lue hangatonu mai kiate au. Ne u fanafana ange, ‘Mālō e lelei, Losaline.’ Naʻá ne fāʻofua kiate au mo pehē mai, ‘Sisitā Sāmita, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ko ha ʻaho lelei ʻeni kiate koe. ʻOku ou ongoʻi hoʻo mamahí. ʻOku ou ʻofa atu.’ Ne tō hoku loʻimatá ʻi heʻene toe fāʻofua mai kiate aú. ʻI heʻeku mavahe maí, ne u pehē loto pē, ‘Mahalo te u lava pē ʻo fuesia kotoa ia.’

ʻĪmisi
Ko Losaline mo Sisitā Sāmita

“Naʻe kumi au ʻe he kiʻi finemui taʻu 16 ko iá he Sāpate kotoa pē ʻi he toenga ʻo e taʻu ko iá ke fāʻofua mai kiate au mo ʻeke mai, ‘ʻOkú ke fēfē hake?’ Naʻá ne fai ha liliu lahi ki he ongo naʻá ku maʻu fekauʻaki mo e ʻalu ki he lotú. Ko hono moʻoní naʻe kamata ke u ʻamanaki atu ki he ngaahi fāʻofua ko iá. Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne fakatokangaʻi au. Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne ʻiloʻi ʻeku ʻi aí. Naʻe ʻi ai ha taha naʻe tokanga mai.”

Hangē ko e ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e Tamaí ʻokú Ne finangalo ke foakí, ʻoku fie maʻu lahi ʻa e sio leleí ke tau kole kiate Ia—pea toki ngāue. Kole ke ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá—ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine moʻoni ʻoku fakalangi pea ʻikai hano ngataʻanga ʻa honau ivi malavá. Pea ngāue leva ʻi he ʻofa, tokoni, pea mo hono fakapapauʻi honau mahuʻingá mo e ivi malavá ʻi hano ueʻi ke fai pehē. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni ko e sīpinga ia ʻo ʻetau moʻuí, te tau ʻiloʻi leva ʻoku tau hoko ko e “kau muimui moʻoni ʻo … Sīsū Kalaisi.” 8 ʻE lava ʻe ha niʻihi kehe ʻo falala moʻoni mai kiate kitautolu. Te tau lava foki ke ʻilo mei he sīpingá ni ʻa hotau tuʻunga mo e taumuʻa totonú.

ʻĪmisi
Faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí

Naʻe manatu hoku kaungāmeʻá ki ha toe aʻusia ʻe taha ʻi heʻene tangutu toko taha ʻi he sea ko iá ʻo fifili pe naʻe iku noa pē ʻa e taʻu ʻe 20 ʻo ʻene feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne fie maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he fakapapauʻi ʻo e fakanongá; naʻá ne fie maʻu ha vīsone. Naʻá ne ongoʻi ha fehuʻi ne uhu ki hono lotó: “Ko e hā naʻá ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá? Naʻá ke fai nai iá ke maʻu ha pale, ko e fakalāngilangi mei he niʻihi kehé, pe ko e ola naʻe fie maʻu ke maʻu mei aí?” Naʻá ne kiʻi momou taimi siʻi, vakaiʻi fakalelei hono lotó, pea malava ke tali taʻe toe veiveiua, “Ne u fai iá koeʻuhí ko ʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou ʻofa ʻi Heʻene ongoongoleleí.” Naʻe fakaʻāaki ʻe he ʻEikí ʻa hono matá ʻo tokoni ke ne sio. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he vīsone faingofua mo mālohi ko ʻení ke liliu mo hokohoko atu ʻene vivili atu ʻi he tui kia Kalaisí, neongo ʻa e tūkunga naʻá ne ʻi aí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi pea ʻoku malava ke Ne ʻomi ha mata ke tau mamata ʻaki—neongo ʻa e taimi faingataʻá, neongo ʻetau ongosiá, neongo ʻetau tuenoá, pea neongo ʻa e ʻikai ke maʻu e ola ne tau fakaʻamuá. Te Ne tāpuekina mo fakatupulaki ʻa e meʻa te tau malavá, ʻi Heʻene ʻaloʻofá. ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ʻe Kalaisi ʻo ʻai ke tau sio kiate kitautolu mo sio ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá. Te tau lava, ʻi Heʻene tokoní, ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fuʻu ʻaonga tahá. ʻE lava ke tau kamata ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻoku ngāue mai ki heʻetau moʻui angamaheni—te tau toe vakai lelei ange.

Pea ʻi he fuʻu ʻaho lahi ko ia “te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni” 9 pea ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. 2 Ngaahi Tuʻi 6:15–17.

  2. Kaveinga ʻa e Kau Finemuí, ChurchofJesusChrist.org.

  3. David Brooks, “Finding the Road to Character” (Brigham Young University forum address, Oct. 22, 2019), speeches.byu.edu.

  4. Vakai, Maʻake 5:1–15.

  5. “Ko ha fuʻu meʻa lahi ia ke nofo ʻi ha sōsaieti ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻotua tangata mo fafine, ke manatuʻi ko e tokotaha … fakataʻeoli taha te ke lava ʻo talanoa ki aí, ʻe lava ke hoko ia ʻi ha ʻaho ko ha meʻa moʻui ʻa ia, kapau te ke sio lelei ki ai he taimí ni, te ke meimei fakahehema ke moihū ki ai. … ʻOku ʻikai ha kakai angamaheni ai” (C. S. Lewis, The Weight of Glory [2001], 45–46).

  6. Kim B. Clark, “Encircled about with Fire” (Seminaries and Institutes of Religion satellite broadcast, Aug. 4, 2015), ChurchofJesusChrist.org.

  7. Vakai, Luke 10:30–32.

  8. Molonai 7:48.

  9. Molonai 7:48; tānaki atu hono fakamamafaʻí.