Konifelenisi Lahi
Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē

ʻOku fie maʻu ha moʻui mateaki mo ha faivelenga he toenga ʻo e moʻuí ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e ʻahiʻahí. Ka mou fakamolemole ʻo ʻiloʻi ʻoku mateuteu ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu.

ʻI he himi fakafetaʻi ʻa e Tangata Sāmé, ʻokú ne pehē ai:

“ʻE [ʻEiki], naʻá ke ʻahiʻahiʻi au, pea kuó ke ʻiloʻi au.

“ʻOkú ke ʻiloʻi ʻeku nofo hifó mo ʻeku tuʻu haké, ʻokú ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahaló ʻoku kei mamaʻo.

“ʻOkú ke ʻāaʻi hoku halá mo hoku tokotoʻangá, pea ʻokú ke ʻiloʻi hoku hala kotoa pē.”1

ʻI he fakaʻuhinga hōhoatatau ʻo e maau ko ʻení, ʻoku fakahikihikiʻi ai ʻe he Tangata Sāmé ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua ʻo e ʻEikí ʻa ia ko e tokaimaʻanangá, he ʻokú Ne ʻafioʻi moʻoni ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo hotau laumālié.2 ʻI hono ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga maʻatautolu ʻi he moʻui ní, ʻokú Ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau fekumi kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē pea muimui ʻiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa.3 ʻOku tau maʻu ai e palōmesi te tau lava ke ʻaʻeva ʻi Heʻene māmá pea ʻoku hanga ʻe Heʻene tatakí ʻo taʻofi hono tākiekina ʻe he fakapoʻulí ʻetau moʻuí.4

ʻOku fie maʻu ke fakatatau ʻetau fakakaukaú mo e holí ki Hoʻoná ʻi heʻetau fekumi kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē pea muimui kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa.5 ʻOku ʻuhinga e folofolá ki he fakatatau ko ʻení ko e “tuʻu maʻu ʻi he ʻEikí.”6 ʻOku ʻuhinga ʻa e foungá ni ke tau hokohoko atu hono fakafeangai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Kalaisí pea tukutaha ʻa e tokanga fakaʻahó ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí.7 Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ai ke tau aʻusia ʻa e “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” pea te ne “maluʻi [hotau] laumālié mo [hotau] lotó ʻia” Sīsū Kalaisi.8 Naʻe fakahinohino tonu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau taulaʻeiki ʻo e Siasí ʻi Fepueli 1831 ʻo pehē, “Mataʻikoloa ʻaki ʻi homou lotó ʻa e ngaahi meʻá ni, pea tuku ke nofoʻia ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa mamafa ʻo e nofo taʻengatá.”9

Neongo ʻetau feinga hokohoko ke fekumi ki he ʻEikí, ka ʻe lava pē ke hū mai ki hotau ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau taʻefeʻunga. ʻI he taimi ʻoku fakaʻatā mo fakaafea ai e ngaahi fakakaukau peheé ke ne nofoʻia kitautolú, te nau lava ʻo puleʻi e ngaahi holi ʻo hotau lotó mo tataki kitautolu ki he meʻa te tau aʻusia ʻi he moʻuí ni pea aʻu ai pē ki hotau tofiʻa ʻi ʻitānití.10 Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo pehē, “ʻOku fakapapauʻi foki ʻe he ngaahi holí ʻa e ngaahi olá, ʻo kau ai ʻa e ʻuhinga ‘ʻoku ui ʻa e tokolahi, ka ʻoku fili ʻa e tokosiʻí.’”11

Kuo fakamanatu mai ʻe hotau kau palōfita kimuʻá mo onopōní ke tau matuʻuaki e ʻahiʻahí kae lava ke ʻoua naʻa mole hotau tataki fakalaumālié mo ʻikai ke puputuʻu, angaanganoa, mo loto-mamahi ʻi he moʻuí.

Ko hono ʻai mahinó, ʻoku hangē ʻa e fakavaivai ki he ngaahi ʻahiʻahí ko e ʻunuʻunu ki ha foʻi makinito mo ha konga ukameá. ʻOku hanga ʻe he ivi ʻo e makinitó ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau sio ki aí ʻo pukeʻi ʻa e konga ukameá ke pipiki ange ki ai. ʻE toki mole pē ʻa e mālohi ʻo e makinitó mei he ukameá ʻi he taimi ʻoku tuku ai e ukameá ke mamaʻo mei he makinitó. Ko ia ai, ʻoku hangē pē ko e ʻikai malava ʻe he makinitó ke maʻu ha mālohi ki ha konga ukamea ʻoku tuku mamaʻó, ko e taimi ʻoku tau tekeʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku nau mōlia atu pea mole honau mālohí mei hotau ʻatamaí mo e lotó ʻo aʻu ai pē ki heʻetau ngaahi angafaí.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakatātā ko ʻení kiate au ha aʻusia ne vahevahe mai ʻe ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taimi kimuʻa. Naʻe talamai ʻe he mēmipa ko ʻení naʻá ne ʻā hake ʻi ha pongipongi ʻe taha, ne hū taʻeʻamanekina ki hono ʻatamaí ha fakakaukau taʻefeʻunga ne teʻeki ʻaupito ke ne aʻusia kimuʻa. Neongo ne fakafokifā ʻene hū maí, ka naʻe lau sekoni pē ʻene fakafepakiʻi ia ʻaki haʻane pehē loto pē ki he foʻi fakakaukau ko iá, “ʻIkai!” pea fakafetongi ʻaki ia ha meʻa lelei ke toʻo hono ʻatamaí mei he foʻi fakakaukau kovi ko iá. Naʻá ne talamai kiate au, ko e taimi naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻene tauʻatāina ke fili ʻi he angatonú, naʻe tuai-e-kemo ʻa e mole atu ʻa e foʻi fakakaukau kovi ko iá.

Ko e taimi naʻe ui ai ʻa Molonai ki he kakai ne ʻikai ke nau tui kia Kalaisí ke nau fakatomalá, naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu ke nau haʻu ki he Fakamoʻuí ʻaki honau lotó kotoa, ʻo toʻo meiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa kotoa pē. ʻIkai ke ngata aí, naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe Molonai ke nau kole ki he ʻOtuá, ʻi he loto-fakapapau moʻoni, ke ʻoua naʻa nau tō ki he ʻahiʻahí.12 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fie maʻu ke tau tui ki he ngaahi meʻá ni; ka ʻoku fie maʻu ke liliu lahi ange hotau ʻatamaí mo e lotó ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ko ʻení ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku fie maʻu ki he faʻahinga liliu peheé ha feinga fakafoʻituitui meiate kitautolu he ʻaho kotoa pē, kau atu ki ai mo e falala ki he Fakamoʻuí, koeʻuhí he ʻikai mole ia ʻiate ia pē ʻa ʻetau ngaahi holi taʻetotonú. ʻOku fie maʻu ha moʻui mateaki mo ha faivelenga he toenga ʻo e moʻuí ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e ʻahiʻahí. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku mateuteu e ʻEikí ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga fakatāutahá pea ʻokú Ne palōmesi mai ha ngaahi tāpuaki fakaofo kapau te tau kātaki ki he ngataʻangá.

Lolotonga ha foʻi taimi faingataʻa ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá mo hono kaungā nofo pōpula ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻa ia ne nau pōpula he meʻa kotoa pē tukukehe pē ʻenau fakakaukaú, ne ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha faleʻi matuʻaki tokoni mo ha palōmesi kiate kinautolu ʻa ia ʻoku fakaaʻu mai ia kiate kitautolu hono kotoa:

“Tuku foki ke fonu ʻa ho lotó ʻi he manavaʻofa ki he kakai fulipē, pea ki he fale ʻo e tuí pea tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; …

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni.”13

ʻI hono fai iá, ʻe hokohoko atu hono fakateunga hotau ʻatamaí ʻaki e ngaahi fakakaukau māʻoniʻoní pea maʻa ʻetau ngaahi holí ʻo tau maʻu ai e ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku taau.

Ne toe fakamanatu ʻe Molonai ki hono kakaí ke ʻoua naʻa puleʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi holi koví.14 ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko ia ko e holi koví ki ha fakaʻamu lahi mo e holi taʻefeʻunga ki ha faʻahinga meʻa.15 ʻOkú ne fālute ha faʻahinga fakakaukau fakapoʻuli pe holi kovi ʻokú ne fakatupu ke tokanga ha taha ki he ngaahi tōʻonga siokitá pe koloa fakamāmaní kae ʻikai ki hono fai ha meʻa lelei, angaʻofa, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo e alā meʻa pehē. ʻOku faʻa fakahaaʻi ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi holi ki he fiefia fakakakanó. Ne lava ke ʻiloʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo pehení, hangē ko e “taʻemaʻa, fakalielia, … tāufehiʻa, … lili, … feʻiteʻitani, … femehekaʻaki, … mo e ngaahi meʻa pehē.”16 Makehe mei he ngaahi konga kovi ʻo e holi koví, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ngāue ʻaki ia ʻe he filí ko ha meʻatau kākā mo fakapulipuli ʻi he taimi ʻokú ne ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku halá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi heʻetau falala ki he maka ʻo e fakamoʻuí, ʻa e Fakamoʻui ʻo hotau ngaahi laumālié, mo muimui ki he faleʻi ʻa Molonaí, ʻe fakalahi ʻo lahi ange ʻa ʻetau malava ke mapuleʻi ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú. ʻOku ou lava ke fakapapau atu ʻe tupulaki ʻa ʻetau matuʻotuʻa fakalaumālié ʻi ha founga vave ange, ʻo liliu ai hotau lotó, pea ngaohi ai ke tau tatau ange mo Sīsū Kalaisi. Makehe mei aí, ʻe mālohi mo hohoko ange ʻa e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻE mole māmālie atu e mālohi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí meiate kitautolu, ʻo iku ai ki ha moʻui ʻoku fakafiefia mo fakatāpui ange.

Kiate kinautolu kuo tō ki ha ʻahiʻahi pea nofo taha ʻi ha ngaahi tōʻonga taʻe-māʻoniʻoní ʻo tatau ai pē ko e hā e ʻuhingá, ʻoku ou fakapapau atu kiate kimoutolu ʻoku ʻi ai pē ha founga ke foki mai ai, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u maʻu e faingamālie ke ʻaʻahi ki ha mēmipa lelei ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia naʻá ne foua ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí hili haʻane fakahoko ha maumaufono mamafa. ʻI he taimi ne u fuofua sio ai kiate iá, ne lava ke u sio ki he loto-mamahí mei hono fofongá, ka naʻe toe ʻasi mai mo ha ʻamanaki lelei lahi mei hono fofongá. Ne tala moʻoni mai pē ʻe hono fofongá ʻa e ongoʻi fakatōkilaló mo ha loto kuo liliu moʻoni. Naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane faimateaki pea tāpuekina lahi ia ʻe he ʻEikí. Neongo ia, naʻá ne fakaʻatā ha foʻi fakakaukau taʻefeʻunga ʻe taha ke ne kāpui hono ʻatamaí, ʻo iku ai ki he ngaahi meʻa kehe. ʻI heʻene fakaʻatā e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke hū lahi ange ki hono ʻatamaí, ne nau maʻunimā hono ʻatamaí pea kamata ke nau aka ʻi hono lotó. Naʻe iku ʻo ne fakahoko e ngaahi holi taʻetaau ko ʻení, ʻo ne fai ai ha ngaahi fili ne fepakipaki ia mo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ko ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au, kapau naʻá ne fakangata pē ʻa e ngaahi fakakaukau fakavalevale ko iá ʻi he taimi ne nau fuofua kamata ai ke hū ki hono ʻatamaí, naʻe mei pehē ha ʻikai ke ne vaivai mo laveangofua ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí—ko e ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne ʻomi e mamahi lahi ki heʻene moʻuí, ʻi ha vahaʻataimi.

Ka ko e meʻa mālié, ne hangē pē ko e foha maumaukoloá ʻi he talanoa fakatātā ʻiloa ʻi he kosipeli ʻa Luké, “kuo poto ia” ʻo ne toe maʻu ha fakakaukau lelei pea mavahe mei he tōʻonga fakalilifu ko iá.17 Naʻe fakafoʻou ʻene falala ki he ʻEikí mo ongoʻi ha loto-fakatomala moʻoni pea maʻu mo e holi ke toe foki ki he tākanga ʻa e ʻEikí. Naʻá ma fakatou ongoʻi ʻi he ʻaho ko iá ʻa e ʻofa maʻamaua mei he huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he hili ʻema talanoa nounoú, naʻe lomekina kimaua ʻe ha ongo mālohi, pea ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻo aʻu ki he ʻahó ni ʻa e fiefia lahi ne hā mei hono fofongá ʻi heʻene mavahe atu mei hoku ʻōfisí.

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻi heʻetau fakafepakiʻi e fanga kiʻi ʻahiʻahi īkí, ʻa ia ʻoku faʻa hoko fakafokifā mai ki heʻetau moʻuí, ʻoku tau mateuteu lelei ange ai ke matuʻuaki e ngaahi maumaufono mamafá. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló: “ʻOku hāhāmolofia ʻaupito ha fakahoko ʻe ha taha ha angahala mamafa taʻe te ne tomuʻa tukulolo ki he fanga kiʻi angahala iiki angé, ʻa ē ʻokú ne fakaava ʻa e matapā ki he ngaahi angahala lalahi angé. … ‘[ʻOku ʻikai] malava ke vaoa fakatuʻupakē pē ha malaʻe ʻoku maʻalaʻala.”18

Lolotonga e teuteu ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke fakahoko Hono misiona fakalangi ʻi he māmaní, naʻá Ne fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga ke toutou tekeʻi ʻa e meʻa kotoa pē te ne ala takihalaʻi kitautolu mei hono ʻiloʻi ʻa hotau taumuʻa taʻengatá. Hili hano toutou ʻohofi ʻe he filí mo e ʻikai ke ola lelei fakataha mo ʻene feinga ke tohoakiʻi ʻa e Fakamoʻuí mei Hono misioná, naʻá Ne tuli fakahangatonu [ʻa e filí] ʻaki ʻEne folofola: “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane. … Naʻe toki ʻalu leva ʻa e tēvoló ʻiate ia ʻilo ange, kuo haʻu ʻa e kau ʻāngelo ʻo tauhi ia.”19

Siʻoku kāinga, te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he meʻa ʻe hoko kapau ne tau lava ke ʻomi e ivi mo e loto-toʻa mei he Fakamoʻuí pea tali “ʻIkai” mo “ʻAlu [mei] heni” ki he ngaahi fakakaukau taʻemaʻá ʻi he fuofua taimi pē ko ia ʻoku hū ai ki hotau ʻatamaí? Ko e hā nai hono olá ki he ngaahi holi hotau lotó.” ʻE fēfē hano hanga ʻe he ngaahi ola ʻo ʻetau angafaí ʻo tauhi ke tau ofi ki he Fakamoʻuí mo fakaʻatā e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú, te tau hao ai mei he ngaahi fakamamahi mo e ngaahi tōʻonga faiangahala ʻoku malava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema mo e fetaʻemahinoʻaki fakafāmilí, ngaahi ongo mo e fakahehema ʻoku koví, fakamaau taʻetotonú mo e ngaohikoviá, pōpula ki he ngaahi maʻunimā ʻoku koví, mo ha meʻa pē te ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

ʻI he lea fakahisitōlia mo ongo naʻe fakahoko ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpeleli ʻo e taʻu ní, naʻá ne fai ha talaʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku loto-fiemālie ke “fanongo kiate Ia”—fanongo kia Sīsū Kalaisí—mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, “ʻe tāpuekina [kinautolu] ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá mo e vaivaí” pea ʻe tupulaki hotau ivi ke ongoʻi ʻa e fiefiá, neongo e fakautuutu e palopalema ʻoku lolotonga hokó.20

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e ngaahi talaʻofa ʻoku fakahoko mai ʻe hotau palōfita ʻofeiná ko e ngaahi talaʻofa ia mei he Fakamoʻuí Tonu. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kotoa ke mou “fanongo kiate Ia” ʻi he fakakaukau kotoa pē pea muimui kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa kae lava ke maʻu ʻa e ivi mo e loto-toʻa ke tali “ʻIkai” mo “ʻAlu [mei] heni” ki he ngaahi meʻa kotoa pē te ne ala ʻomi ʻa e loto-mamahi ki heʻetau moʻuí. Kapau te tau fakahoko ia, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fekauʻi hifo ʻe he ʻEikí ha mālohi lahi ange ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne fakamālohia mo fakafiemālieʻi kitautolu, pea ʻe lava ke tau hoko ko e kakai ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻEikí.21

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻoku fakafou ʻiate Ia, ʻa ʻetau malava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina kovi ʻa e filí pea tau feʻunga ai ke moʻui ʻo taʻengata mo Ia pea ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻofá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení fakataha mo ʻeku ʻofa lahi kiate kimoutolu pea ki hotau Fakamoʻui fakaofó, ʻa ia ko Hono huafá ʻoku ou tuku ki ai ʻa e lāngilangí, fakahīkihikí, mo e fakafetaʻí ʻo taʻengata. ʻOku ou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.