Konifelenisi Lahi
Tatali ki he ʻEikí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Tatali ki he ʻEikí

Ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau vēkeveke kotoa—pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe fie fanongo lahi ange ʻiate au, ki he lea tuku ʻa hotau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Kuo hoko ʻeni ko ha konifelenisi fakaofo, ka ko e tuʻo ua ʻaki ʻeni hono hanga ʻe he KŌVITI-19 ʻo liliu ʻetau ngaahi founga fakahoko ngāue angamahení. ʻOku tau foʻi moʻoni ʻi he mafola ʻa e mahakí ni pea tau ongoʻi ke fusi hotau louʻulú. Pea ko hono moʻoní, kuo ʻosi hoko ʻa e meʻa ko iá ki hoku ngaahi Tokouá. Fakamolemole ʻo ʻiloʻi ʻoku mau lotua maʻu pē ʻa kinautolu kuo uesia ʻi ha faʻahina founga, kae tautautefito ki ha taha kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku tui tatau e taha kotoa kuo fuoloa fau e hoko ʻa e meʻá ni.

Ko e hā nai hono fuoloa ʻa ʻetau tatali ki ha fakafiemālie mei he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai kiate kitautolú? Kae fēfē ʻa ʻetau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa fakatāutahá lolotonga ʻa ʻetau tatalí pea hangē ʻoku tuai mai ha tokoní? Ko e hā ʻoku tuai ai ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku faingataʻa ai ke fuesia ʻa e ngaahi faingataʻá?

Lolotonga hono fakahoko ʻo e ngaahi fehuʻi peheé, te tau lava, ʻo kapau te tau feinga, ke fanongo ki he tangi ʻa e niʻihi kehé mei ha pilīsone momoko mo fakapoʻuli lolotonga ha taha ʻo e ngaahi faʻahitaʻu momoko taha kuo lekooti ʻi he feituʻu ko iá.

ʻOku tau fanongo ki he lea ko ia “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” lolotonga e faingataʻa ʻi he loto Falefakapōpula Lipetií. “Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”1 Ko e hā hono fuoloá, ʻe ʻEiki, ko e hā hono fuoloá?

Ko ia ai, ʻoku ʻikai ko kitautolu ʻa e fuofua kakai pe ko e fakamuimuitaha ke fakahoko ʻa e ngaahi fehuʻí ni ʻi he taimi ʻoku taulōfuʻu mai ai ʻa e faingataʻá pe hokohoko mamahi hotau lotó pea he ʻikai ngata ia ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai ko ʻekú leá ni ʻo kau ki he ngaahi mahaki fakaʻauhá pe pilīsoné ka kiate kimoutolu, homou fāmilí, pea mo homou kaungāʻapi oku nau aʻusia ha ngaahi faingataʻa kehekehe. Ko ʻeku leá ʻo kau ki he fakaʻamu ko ia ʻa ha tokolahi ke mali kae ʻikai fakahoko iá pe ko kinautolu kuo mali pea fakaʻamu naʻe toe kiʻi fakasilesitiale ange. ʻOku ou lea ʻo kau kiate kinautolu kuo pau ke fehangahangai mo hono maʻu ʻo ha tūkunga fakafaitoʻo ʻoku faingataʻa—pea mahalo he ʻikai toe lava o faitoʻo—pe ʻoku nau fefaʻuhi ʻi he kotoa ʻo e moʻuí mo ha mahaki tukufakaholo ʻoku ʻikai hano faitoʻo. ʻOku ou lea ʻo kau ki he fefaʻuhi hokohoko ko ia mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaeloto mo fakaeʻatamai ʻoku mafasia ai ʻa e loto ʻo e tokolahi ʻoku nau puke aí, pea mo e niʻihi ʻoku ʻofa mo kaungā-mamahi mo kinautolú. ʻOku ou lea ʻo kau ki he kau masivá, ʻa ia naʻe folofola mai ʻa e Fakamoʻuí ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolú, pea ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻoku tatali ke foki mai ha fānau kuo nau fili ha hala kehe mei he hala ko ia kuó ke lotua maʻanautolú neongo pe ko e hā honau taʻu motuʻá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai lava ʻe he lisi lōloa ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau tatali fakatāutaha ki aí ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi hohaʻa faka-ʻekonōmika, faka-politikale, mo fakasōsiale oku tau fehangahangai kotoa mo iá. ʻOku mahino ʻoku ʻamanaki mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau ngāue ki he ngaahi meʻa fakatokolahí kae pehē ki he ngaahi meʻa fakatāutaha fakamamahi ko ʻení, ka ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻi heʻetau moʻuí he ʻikai ʻomi ʻe heʻetau ngaahi ngāue fakalaumālie lelei tahá, ngaahi tautapá ʻa e ngaahi ikuna ʻia ʻoku tau fakaʻamuá ʻo tatau ai pē pe ʻoku fekauʻaki ia mo ha meʻa fakaemāmani lahi pe ko ha ngaahi meʻa iiki fakatāutaha. Ko ia ʻi he lolotonga ko ia ʻetau lotu mo tatali fakataha ki he ngaahi tali ʻo e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi lotú, ʻoku ou fie ʻoatu ʻa ʻeku palōmesi fakaeʻaposetolo ʻoku fanongoa mo tali mai ʻa kinautolu neongo ʻoku ʻikai fakahoko mai ia ʻi he taimi mo e founga naʻa tau fie maʻú. Ka ʻoku tali maʻu pē kinautolu ʻi he taimi mo e founga ʻoku totonu ke tali mai ʻaki ʻe ha mātuʻa tokaimaʻananga mo angaʻofa taʻengata. Siʻoku kāinga ʻofeina, kātaki ʻo feinga ke ʻiloʻi ko Iá ʻoku ʻikai tulemohe pe mohe 2 ʻoku tokanga ia ki he fiefia mo e hakeaiʻi fakamulituku ʻo ʻEne fānaú ʻo mahulu hake ʻi he meʻa kotoa ʻe lava ke fakahoko ʻe ha tokotaha fakalangí. Ko Ia ʻa e ʻofa haohaoa kuo fakahaaʻí, pea ko Hono huafá ko e Tamai Angaʻofa.

“Kapau ko ia,” mahalo te ke lava ke pehē, “ʻikai oku totonu ke hoko ʻa ʻEne ʻofá mo e ʻaloʻofá ko e konga ʻo hono toʻo ʻo e Ngaahi Faingataʻa Fakatāutahá pea fakaʻatā ai kitautolu ke tau fononga atu ʻi he fiemālié? ʻIkai ʻoku totonu ke Ne ʻomi ha ngaahi tala faka-senituli 21 ke puna mai mei ha feituʻu ʻo fakaʻauha ʻa e kotoa hotau ngaahi faingataʻaʻiá?”

Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi peheé ko e “ʻIo, ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana he taimi pē ko iá, pea neongo pe ʻe vave pe tuai, ka te tau ʻiloʻi ko e ngaahi taimi mo e ngaahi faʻahitaʻu ʻo ʻetau fononga fakamatelié ʻoku ʻAʻana ia pea ko Ia pē te Ne tatakí.” ʻOku kehekehe pē ʻa ʻEne founga tataki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu fakafoʻituituí. Ko e tangata mahaki kotoa kuo fakamoʻui he taimi pē ko iá lolotonga ʻene tatali ko ia ke aʻu ki he Anovai ko Petesetá,3 ʻe ʻi ai ha tokotaha kehe te ne nofo ʻi ha taʻu ʻe 40 ʻi he toafá ʻo tatali ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá.4 Ko e Nīfai mo e Līhai kotoa kuo maluʻi fakalangi ʻo takatakaiʻi ʻe ha afi koeʻuhí ko ʻenau tuí,5 ʻoku tau maʻu ha ʻApinetai kuo tutu ʻi he afí koeʻuhí ko ʻene tuí.6 Pea ʻoku tau manatu ko e ʻIlaisiā ko ia naʻá ne ʻomi ha afi mei he langí ʻi he momeniti pē ko iá ko ha fakamoʻoni ki he kau kikite ʻa Pealí7 ko e ʻIlaisiā tatau pē ia naʻá ne kātekina ha vahaʻataimi ne ʻikai ha ʻuha ʻi ha ngaahi taʻú pea naʻá ne maʻu moʻui pē mei ha kiʻi meʻatokoni ne ʻomi ʻe he fanga lēvení ʻi honau pesipesí.8 ʻOku ou pehē, mahalo ne ʻikai ko ha meʻa ia te tau ui ko ha “meʻatokoni fakafiefia.”

Ko e hā leva ʻa e ʻuhingá? Ko e ʻuhingá he ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu.9 ʻE lava ke faingataʻa ʻeni ʻi hotau māmani fakaonopōní ʻa ia kuo tui ai ha tokolahi ko e meʻa lelei taha ʻi he moʻuí ke fakaʻehiʻehi mei he faingataʻa kotoa pē pea ʻikai totonu ke hohaʻa ki ha faʻahinga meʻa.10 Ka he ʻikai teitei tataki kitautolu ʻe he tui ko iá “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.”11

ʻOku ou kole fakamolemole ai kia ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻi heʻeku loto lahi ke fakahoko ha liliu mo e fakalahi ki ha meʻa naʻá ne lea ʻaki, ʻoku ou toe fokotuʻu atu foki “he ʻikai lava ke fonu ʻi he tuí pea ʻatā mei he puputuʻú fakatouʻosi… ha moʻui ʻa ha taha.” He ʻikai pē ke lava ʻo hoko “ke lelei e meʻa kotoa ʻi he moʻuí,” ʻo inu lēmani pē mo pehē: “ʻEiki, foaki mai kiate au ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki lelei tahá, kae fakapapauʻi he ʻikai ʻomi ʻa e faingataʻá, pe loto mamahí, mamahí pe fakafepakí. Fakamolemole ʻoua muʻa ʻe tuku ke tāufehiʻa pe lavakiʻi au ʻe ha taha, ka ko e meʻa tēpuú, ʻoua naʻa tuku ke u teitei ongoʻi kuo liʻaki au ʻe he ʻAfioná pe ko e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí. Ko hono moʻoní, ʻEiki, tokanga muʻa ke taʻofi meiate au ʻa e ngaahi aʻusia kotoa naʻá Ke hoko ai ko ha Tokotaha fakalangí. Pea ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé, fakamolemole ʻo tuku ke u ʻalu atu pea nofo mo Koe, pea lava ke u polepole ʻi he mālohi mo e ʻulungaanga ʻokú ta faitatau aí lolotonga ko ia ʻa ʻeku nofo fiefia ʻi heʻeku tui fakalotu faka-Kalisitiané.”12

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku fakafiemālie ʻa e anga faka-Kalisitiané, ka ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke fai ai ha fiemālie. Ko e hala fononga lōloa mo faʻa faingataʻa ʻa e hala ko ia ki he māʻoniʻoní mo e fiefiá. ʻOku fie maʻu ki ai ha taimi mo e loto vilitaki ke fononga ai. Ka ko e pale ki hono fakahoko iá ʻoku lahi fau. ʻOku akoʻi mahino mo fakalotoa ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he vahe 32 ʻo ʻAlamā ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku akoʻi ai ʻe he taulaʻeiki lahi ko ʻení kapau ʻe tō ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó ko ha kiʻi tengaʻi ʻakau, pea kapau te tau tokanga ke fuʻifuʻi, taʻataʻaki, fafanga, pea tokoniʻi ia, ʻe fua ia ʻi he kahaʻú “ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha, … melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē,” pea ʻi hono kai iá ʻoku iku ia ki ha tūkunga ʻoku ʻikai ha toe fieinua pea ʻikai ha toe fiekaia.13

ʻOku lahi ha ngaahi lēsoni ʻoku akoʻi i he vahe fakaofó ni, ka ko e mahuʻinga taha ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa e pau ko ia ke fafangaʻi pea mo e pau ko ia ke tau tatali ke ne matuʻotuʻá; ʻoku tau “hanga atu ki muʻa ʻi he mata ‘o e tuí ki hono fua ʻo iá.”14 ʻOku pehē ʻe ʻAlamā ʻe “faifai” pea hoko mai ʻetau ututaʻú.15 ʻOku ʻikai ha ofo ʻi heʻene fakaʻosi ʻene fakahinohino fakaofó ʻaki hono fakahoko tuʻo tolu ha ui ke faivelenga pea faʻa kātaki ʻi hono tauhi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, ʻo “tatali,” pea hangē ko ʻene leá ʻi he “kātaki fuoloa … ke fua ʻaki ʻe he fuʻu ʻakaú ha fua moʻo moutolu.”16

ʻA e KŌVITÍ mo e kanisaá, loto veiveiuá mo e lotofoʻí, faingataʻa fakapaʻangá mo e ngaahi ʻahiʻahi fakafāmilí. ʻE toʻo ʻafē nai ʻa e ngaahi kavenga mafasiá ni? Ko e talí ʻe “faifai” pea hoko mai. 17 Pea ʻe tatau ai pē pe ko ha vahaʻataimi nounou pe fuoloa, ʻoku ʻikai ʻatautolu ia, ka ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku pikitai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he kuonga fuoloá ʻi he ngoue ko Ketisemaní pea mo Kolokota ʻi Selusalemá.

ʻI heʻetau fanongo ki hono tāpuni ʻe hotau palōfita ʻofeiná ʻa e konifelenisí ni, ʻofa ke tau manatuʻi ʻo hangē ko ia kuo fakahoko ʻe Lāsolo Nalesoni ʻi heʻene moʻuí kotoa, ko kinautolu ʻoku “tatali [ki he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí [pea] te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; … te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.” ʻOku ou lotua ʻe “faifai”—pe ʻe vave pe tuai—ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá kiate kimoutolu kotoa ʻoku fekumi ki ha fakafiemālie mei hoʻomou loto mamahí mo e fakatauʻatāina mei hoʻomou mamahí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongolelei nāunauʻiá ʻa ia ko ha founga ia e lava ke tali ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻI he huafa ʻo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.