Konifelenisi Lahi
ʻOsi Siviʻi, Fakamoʻoniʻi, pea Fakaleleiʻi
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


ʻOsi Siviʻi, Fakamoʻoniʻi, pea Fakaleleiʻi

Ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha te tau maʻu ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻetau tauhi faivelenga hotau ngaahi fuakavá lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí ko e liliu ko ia ʻi hotau natulá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke lea kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou fakaʻamu ke fai atu ha fakalotolahi ʻi he taimi ʻoku ngali faingataʻa mo taʻepau moʻoni ai ʻa e moʻuí. ʻOku lolotonga hoko e taimi ko iá ki ha niʻihi ʻo kimoutolu. Kapau ʻoku ʻikai, ka te mou aʻusia ha taimi pehē.

ʻOku ʻikai ko ha fakakaukau ia ʻoku fakatuʻatamaki. ʻOku moʻoni ia—ka ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei—koeʻuhí ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono Fakatupu ʻo e māmaní. Ko e taumuʻa ko iá ke ʻoange ki Heʻene fānaú ʻa e faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻoku nau lava pea loto fiemālie ke fili ʻa e totonú ʻi he taimi ʻoku faingataʻa aí. ʻI hono fakahoko iá, ʻe liliu ai honau natulá pea te nau hoko ʻo hangē ange ko Iá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe fie maʻu ki ai ha tui taʻe-ueʻia kiate Ia.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻiló ne maʻu ia mei hoku fāmilí. ʻI hoku taʻu valú nai, naʻe kole mai ʻe heʻeku fineʻeiki potó kiate au mo hoku taʻoketé ke ma taʻataʻaki mo ia ʻa e vao ʻi heʻemau ngoue he tafaʻaki ki mui ʻi homau ʻapí. Naʻe ngali faingofua ʻa e kiʻi ngāue ko iá, ka naʻa mau nofo ʻi Niu Sēsī. Naʻe faʻa ʻuhoʻuha. Pea naʻe kelekele ʻumea. Naʻe tupu vave ange ʻa e vaó ʻi he vesitapoló.

ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻiteʻita ʻi he taimi ne motu ai ʻa e vaó ʻi hoku nimá, he naʻe pikisia honau aká ʻi he pelepela fatú. Ne vave ʻa e fakalaka hake ʻeku fineʻeikí mo hoku taʻoketé ʻi hona ʻotú. Ko e lahi ange ko ia ʻeku feingá, ko e tuai ange ia ʻeku ngāué.

“ʻOku fuʻu faingataʻa ʻeni ia!” Ko ʻeku kailá ia.

Naʻe ʻikai fakaʻofaʻia mai ʻa e fineʻeikí ʻiate au ka naʻá ne malimali pē mo pehē mai, “ʻE Hale, ko e moʻoni ʻoku faingataʻa. Kuo pau pē ke pehē. Ko e moʻuí ko ha sivi ia.”

Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko iá naʻe moʻoni ʻa ʻene leá pea ʻe hokohoko atu ai pē ke moʻoni ʻi hoku kahaʻú.

Naʻe toki mahino e ʻuhinga ʻo e malimali angaʻofa ʻa e Fineʻeikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ʻi heʻeku lau ʻo kau ki he folofola ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ki Heʻena taumuʻa ki hono fakatupu ʻo e māmani ko ʻení mo hono ʻoange ki he fānau fakalaumālié ʻa e faingamālie ʻo e moʻui fakamatelié:

“Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú;

“Pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá, ʻe fakalahi kiate kinautolu; pea ʻe ʻikai maʻu ʻe kinautolu ʻe taʻe-tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá ʻa e nāunau ʻi he puleʻanga tatau mo kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá; pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau tuʻunga hono uá, ʻe tānaki atu ʻa e nāunau ki honau ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengata.”1

Naʻa tau tali ʻa e fakaafe ko ia ke siviʻi pea ke fakamoʻoniʻi te tau fili ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi he ʻikai ke tau ʻi he ʻao ai ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻa mo ha fakaafe pehē ʻi he ʻofa mei heʻetau Tamai Hēvaní, naʻe fakalotoa ʻe Lusifā ha vahe tolu ʻe taha ʻo e fānau fakalaumālié ke muimui ʻiate ia pea fakafisingaʻi ʻa e palani ʻa e Tamaí ki heʻetau tupulakí mo e fiefia taʻengatá. Naʻe kapusi ai ʻa Sētane mo hono kau muimuí koeʻuhí ko ʻene angatuʻú. Ko ʻeni, ʻokú ne feinga ʻi he moʻui fakamatelié ni ke fakatafoki mei he ʻOtuá ʻa e tokolahi taha te ne ala lavá.

Ko kitautolu ko ia naʻa tau tali ʻa e palaní, naʻa tau fai iá koeʻuhí ko ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne finangalo ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Kuo pau pē naʻa tau tui ʻi he taimi ko iá ko e hā pē ha ngaahi vaivai fakamatelie te tau maʻu mo e ngaahi kovi te tau fehangahangai mo ia, ʻe mahulu ange ʻa e mālohi ʻo e leleí.

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate koe. ʻOkú Na finangalo ke ke foki ange kiate Kinaua pea hoko ʻo hangē ko Kinauá. ʻOku hoko hoʻo lavameʻá ko ʻEna lavameʻa. Kuó ke ongoʻi ʻa hono fakapapauʻi mai e ʻofa ko iá ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi naʻá ke lau pe fanongo ai ki he ngaahi leá ni: “He vakai ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”2

ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fakafaingofuaʻi ange hotau halá. Naʻá Ne fafanga ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻa e maná ʻi heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe fakamoʻui ʻe he ʻEikí ʻa e mahakí, fokotuʻu ʻa e maté mo fakanonga ʻa e tahí ʻi Heʻene ngāue ʻi he matelié. Hili ʻa ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne fakaava “ʻa e fale fakapōpulá kiate kinautolu naʻe haʻisiá.”3

Ka naʻe mamahi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e taha ʻo ʻEne kau palōfita maʻongoʻonga tahá, ʻi he fale fakapōpulá, pea akoʻi kiate ia ʻa e lēsoni ʻoku ʻaonga kiate kitautolu kotoa mo fie maʻu ʻi hono toutou siviʻi ʻo ʻetau tuí: “Pea kapau ʻe lī koe ki he luó, pe ki he nima ʻo e kau fakapō, pea fakamaaumatea koe; kapau ʻe lī koe ki he loto moaná; kapau ʻe feinga ʻa e hou ʻo e peaú ke fakaʻauha koe; kapau ʻe hoko ʻa e ngaahi matangi fakailifiá ko ho fili; kapau ʻe fakatahataha ʻe he langí ʻa e ngaahi ʻao ʻuliʻulí, pea fakatahataha ʻa e ngaahi ʻelemēnití kotoa pē ke fakaʻefiʻefi ʻa e halá; pea ko e meʻa tēpuú, kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.”4

Mahalo te ke fifili ki he ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe ha ʻOtua ʻofa mo māfimafi ke fuʻu faingataʻa ʻa hotau sivi fakamatelié. He ko hono ʻuhingá ʻokú Ne ʻafioʻi kuo pau ke tau tupulaki ʻi he maʻa fakalaumālié mo e lahí kae lava ke tau nofo ʻi Hono ʻaó ko ha ngaahi fāmili ʻo taʻengata. Koeʻuhí ke lava ʻo hoko ia, naʻe foaki mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ha Fakamoʻui pea mo e mālohi ke fili maʻatautolu ʻi he tui ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea fakatomala mo haʻu kiate Ia.

Ko e uho ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí ko ʻetau malava ko ia ʻo hoko ʻo hangē ange ko Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻOku hoko e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko ʻetau fakahinohino lelei taha ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻe ʻikai fakaʻatā Ia mei he fiemaʻu ko ia ke fakamoʻoniʻi Iá. Naʻá Ne kātekina maʻá e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, ʻo totongi kotoa ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne ongoʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa kinautolu kotoa kuo nau haʻu pe te nau haʻu ki he moʻui fakamatelié.

ʻI hoʻo fifili pe ko e hā hono lahi ʻo e mamahi te ke lava ʻo kātekina leleí, manatu kiate Ia. Naʻá Ne mamahi ʻi he meʻa ʻokú ke mamahi aí koeʻuhí ke Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke hiki hake ai koé. Mahalo he ʻikai ke Ne toʻo ʻa e mafasiá, ka te Ne ʻoatu ʻa e mālohi, fakafiemālie, mo e ʻamanaki lelei. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e halá. Naʻá Ne inu ʻa e ipu mahí. Naʻá Ne kātekina ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakai kotoa pē.

ʻOku fafangaʻi mo fakafiemālieʻi koe ʻe ha Fakamoʻui ʻofa, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai koe ʻi ha faʻahinga sivi pē ʻokú ke foua. Naʻe ʻakoʻi ʻe ʻAlamā:

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”5

Ko e taha ʻo e ngaahi founga te Ne tokoniʻi ai koé ko hono fakaafeʻi koe ke ke manatu maʻu ai pē kiate Ia pea haʻu kiate Ia. Kuó Ne poupou mai kiate kitautolu:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.”6

Ko e founga ke haʻu ai kiate Iá ko e keinanga ʻi Heʻene folofolá, fakaʻaongaʻi ʻa e tui ke fakatomalá, fili ke papitaiso pea hilifakinima ʻe Heʻene tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, pea tauhi leva hoʻo ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ho takaua, fakafiemālie, mo e faifakahinohino.

ʻI hoʻo moʻui taau mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo tataki koe ki he malú ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai te ke lava ʻo sio ai ki he halá. ʻOkú Ne faʻa fakahā mai maʻu pē kiate au ʻa e meʻa ʻe taha pe ua ke u hoko atu ki aí. ʻOku tātaaitaha ke Ne fakalika mai ha kiʻi ʻilo ki he kahaʻu ʻoku taumamaʻó, ka ko e ngaahi ʻilo tātaaitaha ko iá ʻokú ne tākiekina e meʻa ʻoku ou fili ke fakahoko ʻi he moʻui fakaʻahó.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí:

“ʻOku ʻikai te mou lava ʻo mamata ʻaki homou mata fakanatulá, ʻi he taimí ni, ki he finangalo ʻo homou ʻOtuá ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko mai ʻamuí, pea mo e nāunau ʻe hoko mai hili ʻa e faingataʻa lahí.

“He ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi.”7

Ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha te tau maʻu ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻetau tauhi faivelenga ki hotau ngaahi fuakavá lolotonga hotau ngaahi faingataʻá ko e liliu ko ia ʻi hotau natulá. ʻI heʻetau fili ke tauhi hotau ngaahi fuakavá, ʻe lava ke ngāue ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí ʻiate kitautolu. ʻE lava ʻo fakavaivaiʻi hotau lotó ke ʻofa, faʻa fakamolemole, pea fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke haʻu ki he Fakamoʻuí. ʻOku fakautuutu leva ʻetau loto falala ki he ʻEikí. ʻOku hōloa ʻa ʻetau manavasiʻí.

Neongo ʻa e ngaahi tāpuaki pehē kuo talaʻofa mai ʻi he faingataʻá, ka ʻoku ʻikai ke tau fekumi ki he faingataʻá. ʻI he aʻusia fakamatelié, te tau maʻu ai ʻa e faingamālie lelei ke fakamoʻoniʻi kitautolu, ke tau lavaʻi ha ngaahi sivi ʻoku faingataʻa ke tau hoko ai ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Makehe mei aí, kuo pau ke tau fakatokangaʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé pea feinga ke tokoni. ʻE mātuʻaki faingataʻa ia ʻi he taimi ʻoku siviʻi lahi ai foki mo kitautolú. Ka te tau ʻilo ʻi heʻetau hiki hake ha kiʻi kavenga mafasia ʻa ha taha kehé, ʻe fakamālohia kitautolu pea tau ongoʻi ha maama ʻi he fakapoʻulí.

ʻOku hoko ai heni ʻa e ʻEikí ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá. ʻI Heʻene ʻosi faingataʻaʻia lahi pea mei pekia ʻi he kolosi ʻi Kolokotá kapau ne ʻikai ko e ʻAlo ʻOfaʻanga Ia ʻo e ʻOtuá, naʻá Ne ʻafio hifo ki Hono kau fakapoó peá Ne folofola ki Heʻene Tamaí, “Fakamolemole[ʻi] ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”8 Lolotonga ʻa ʻEne mamahi maʻá e kakai kotoa pē ʻe moʻuí, naʻá Ne vakai hifo mei he kolosí kia Sione mo ʻEne faʻē loto mamahí pea tokoni kiate ia ʻi hono faingataʻaʻiá:

“Ko ia ʻi he mamata ʻa Sīsū ki heʻene faʻeé, mo e ākonga ko ia naʻá ne ʻofa aí, ʻoku tuʻu ʻo ofi, naʻá ne pehē ki heʻene faʻeé, Fefine vakai ko hoʻo tamá!

“Pea lea ai ia ki he ākongá, Vakai ko hoʻo faʻeé! Pea talu mei he feituʻulaʻā ko iá naʻe ʻave ia ʻe he ākonga ko iá ki hono ʻapí.”9

ʻI Heʻene ngaahi ngāue ʻi he ngaahi ʻaho toputapu taha ko iá, naʻá Ne foaki tauʻatāina ʻa ʻEne moʻuí maʻatautolu takitaha, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tokoni ʻi he moʻui ní ka ko e moʻui taʻengata ʻi he moʻui ka hoko maí.

Kuó u mamata ki hono fakahoko ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau faivelengá ʻi he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga ʻi he Siasí he ʻahó ni. ʻOku hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ko ha meʻa ke loto-fakatōkilalo ai ʻa e kakaí. ʻI heʻenau kātaki mo ngāue faivelengá, ʻoku nau hoko ai ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ne u ako ha toe lēsoni ʻe taha mei heʻeku faʻeé. ʻI heʻene kei siʻí naʻá ne puke ʻi he ngaloʻafú peá ne mei mate ai. Naʻá ne puke kimui ange ʻi he mofi ʻutó. Naʻe pekia kei talavou ʻa ʻene tangataʻeikí, pea naʻe tokoni ʻeku faʻeé mo hono fanga tuongaʻané ki heʻenau faʻeé.

Naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene moʻuí kotoa ʻa e ola ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e mahamahakí. ʻI he taʻu ʻe 10 fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, naʻe fie maʻu ke toutou tafa ia. Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene faivelenga ki he ʻEikí, ʻo aʻu ki he ʻikai ke ne toe lava ʻo tuʻú. ʻOku ou manatuʻi ko e tā pē naʻe ʻi he holisi hono lokí ko e tā ko ia ʻo e Fakamoʻuí. Ko ʻene lea fakaʻosi mai ʻeni kiate ʻi he ofi ke ne pekiá: “Hale, hangē ʻoku maʻu koe ʻe he momokó. ʻOku totonu ke ke tauhi lelei.”

Ko e lea tuku ʻi hono meʻafakaʻeikí ko ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo. Hili haʻane lea kau ki hono ngaahi ʻahiʻahí mo e faivelengá, naʻá ne pehē: “Mahalo ʻe fifili ha niʻihi pe ko e hā naʻe faingataʻaʻia lahi mo fuoloa ai ʻa Milituletí. Te u talaatu ʻa e ʻuhingá. Koeʻuhí he naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke toe kiʻi fakaleleiʻi ia.”

ʻOku ou fakahaaʻi ʻa ʻeku loto houngaʻia ki he kāingalotu faivelenga tokolahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku nau siʻi fuesia ʻa e ngaahi mafasia ʻi he tui taʻeueʻiá mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke kātekina honau ngaahi faingataʻá ʻi he feinga ʻa e ʻEikí ke toe kiʻi fakaleleiʻi ange kinautolú. ʻOku ou fie fakahaaʻi foki ʻa ʻeku ʻofa mo e tanganeʻia ʻi he kau tauhi mo e kau taki ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻenau kātekina mo honau ngaahi fāmilí ʻa e fakaleleiʻi ko iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ou ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Palesiteni Nalesoni ʻiate kitautolu hono kotoá. Ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi māmani ʻi he ngaahi ʻaho ní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.